U manje od tri mjeseca mandata ministar zdravlja, prim. Siniša Varga dr. med. javno je smjenjivan više puta, a entuzijastično najavljene projekte zamijenili su napisi o njegovu sukobu interesa, obračunavanju s bivšim ministrom Rajkom Ostojićem i nastavku kolapsa zdravstvenog sustava. Sve to ministar Varga smatra orkestriranim linčom jer je dirnuo u korumpirani sustav nabave, zbog čega prima i prijetnje. S revizijom nastavlja, baš kao i s ostalim planovima – ukida avansno plaćanje bolnicama od iduće godine, njihovi šefovi više neće moći biti liječnici, do 2016. godine 40 posto bolnica neće stvarati minus, javno će objaviti popis najuspješnijih, a liječnike očekuje i njihova top lista najvrednijih jer je Varga od svog dolaska mjerio učinkovitost svakog liječnika zaposlenog u javnom zdravstvu. Razgovarali smo u trenutku kada je stigao nalaz inspekcije koji zbog asistiranja spremačice pri operaciji sugerira smjenu ravnatelja bjelovarske bolnice, ustanove u kojoj je zbog nepravilnosti poništena prva javna nabava medicinske opreme.
• Zašto ste započeli reviziju javne nabave i koji je trenutačno njezin rezultat?
- Snosim fiskalnu odgovornost za poslovanje Ministarstva, za sve gdje stavim svoj potpis i trošim državni novac odgovoran sam ja. Od 18 postupaka javne nabave dosad su tri obustavljena. Reviziju sam pokrenuo sukladno Zakonu o fiskalnoj odgovornosti i apsolutno demantiram ikakve obračune s bivšim ministrom, između nas nije bilo i nema nikakvih trzavica.
• Pokretanjem revizije zaredale su i vaše afere, poput financiranja kongresa u organizaciji udruge koju ste osnovali. Povezujete li to?
- Očito sam se krivim ljudima popišao u cipelu. Kad je riječ o velikim dobavljačima, odbio sam sastanak jedan na jedan s bilo kim. Dobio sam i indirektne prijetnje da se okanim i javne nabave. Ipak sam ustrajao i nastavio, a onda je krenula hajka i naručeni oglasi protiv mene.
• Kad kažete da vam se prijeti, jeste li to prijavili i bojite li se?
- Ne, jer mi to nije prvi put. Primao sam prijetnje i 2003. kao pomoćnik ministra. S obzirom na to da znam o kojim je akterima riječ, znam da su to kukavice.
• Spomenuli ste velike dobavljače - što je s pravilnikom o maržama na lijekove koje su vašim prijedlogom smanjene, a potom vraćene na staro?
- Nisam dirao taj pravilnik, pojedine odredbe bit će primijenjene. Ali na pametniji način. Ne bih o tomu još konkretno govorio.
• Od vas mnogo očekuju i liječnici, koji se žale na svoj društveni položaj i najavljuju odlazak u inozemstvo. Kako to namjeravate spriječiti?
- Kontaktirali smo s lokalnom upravom i samoupravom da vidimo koliko na raspolaganju imaju slobodnih stanova. Odaziv je bio ispod svih očekivanja. Od 21 županije odgovorilo nam je samo njih devet dopisom da nemaju slobodnih stanova. Zamolili smo poslovne banke da nam dostave ponude za povoljno stambeno kreditiranje liječnika. Taj ćemo projekt ponuditi i sestrinskoj komori iako su to s gnušanjem odbili. Ove je godine bilo više od 700 specijalizacija, većina u posljednja dva mjeseca. U tijeku je i odobravanje subspecijalizacija, a raspisan je i javni natječaj za plaćeni staž. Radimo reformu jedne agencije u kojoj ćemo ujediniti sve poslove vezane za ljudske resurse. Problem je što se netransparentno napreduje u struci. Jedino napredovanje liječnika jest ako postane šef odjela, klinike..., a mi hoćemo da se točno zna što znači biti primarijus, specijalizant itd. te da to bude drugačije vrednovano i opisano u zakonu. Zato ćemo mijenjati koeficijente za plaće i planirati razvoj karijere posebno za svakog liječnika.
• Procjenjivali ste posljednja tri mjeseca učinak svakog liječnika u sustavu. Kakvi su rezultati?
- U prosjeku liječnik ima bruto plaću od 18 tisuća kuna i očekuje se da odradi barem toliko zdravstvenih usluga. No, imamo doktora koji to ne dosežu i gotovo ništa ne zarađuju za svoje zdravstvene ustanove. Sve ćemo to objaviti na zatvorenom portalu. S druge strane imamo i one koji zarađuju puno više. Ali znamo da i tu postoji diskrepancija poput one da administratori upisuju više bodova svojim šefovima, čak i 40 puta više. To ćemo riješiti u legislativi izmjenama zakona kojima ćemo takvo ponašanje tretirati kao lažiranje medicinske dokumentacije. Podatke o učinku objavit ćemo na zatvorenom portalu i doktori će moći međusobno vidjeti tko koliko radi. Jedna od stvari koja je izrazito važna jest poruka da ih gledamo. Čim to znaju, automatski se korigiraju.
• Gledate i šefove bolnica kojima slijedi velika promjena - plaćanje po učinku?
- Pokušavamo razdvojiti funkciju liječnika od ravnatelja. Idemo u tom smjeru da liječnik, dok je ravnatelj, neće raditi s pacijentima. Mjesto ravnatelja regulirat ćemo menadžerskim ugovorom u koji bi se ugradili bonusi i malusi ovisno o uspješnosti. Ravnatelji će se odlučiti žele li se baviti liječničkim poslom ili voditi ustanovu. Izlaskom HZZO-a iz riznice ukinut ćemo avansno plaćanje i bolnice će dobivati novac po obavljenoj usluzi. Uvodimo i rok od 60 dana za plaćanje lijekova. Sve će to skratiti liste čekanja, na čemu radi HZZO, čiji ljudi svaki dan zovu i kod konkretnog doktora provjeravaju zašto se kod njega neki pregled dugo čeka, zovu ravnatelje, ali i pacijente. Primjer, u Rijeci i Karlovcu djeca sada čekaju do 90 dana, onkološki pacijenti ne čekaju dulje od mjesec dana. Na tome radimo i dalje, a potrebna je i edukacija ljudi u sustavu jer je na listama čekanja dosta velik problem krivog bilježenja - umjesto kontrolnog pregleda, upisuje se prvi pregled i slično.
• Na sve ove najave možete očekivati reakciju struke. U kojoj su fazi sindikalni pregovori?
- U tijeku je prijedlog sindikatima da se pregovori nastave. Nastojim razlikovati reguliranu, odnosno visoku stručnu spremu od neregulirane profesije na razini EU. U Hrvatskoj je znatan broj zdravstvenih radnika srednje stručne spreme i dosta je nemedicinskog osoblja, a ja hoću da se struka profesionalizira i da liječnici imaju status arhitekata. Profesionalne struke su profesionalne struke i one trebaju biti regulirane zakonom kao u ostatku Europe. Pogledajte bjelovarski slučaj – vrlo dugo smo slušali u Hrvatskoj kako su spremačice iznimno jako specijalizirane i da zato one ne mogu imati drugačiji status nego kao zaposlenice bolnice. A sad s ovim slučajem vidimo da to baš i nije tako.
• Uvodite li vi to outsourcing?
- Mislim da se konačno mora znati kako se u Hrvatskoj moraju održavati bolnice.
• Spomenuli ste bjelovarski slučaj spremačice koja je sudjelovala u operaciji. Javnost vas poistovjećuje s takvim devijacijama u zdravstvu. Kako rješavate pojedinačne pritužbe i zaposlenika i pacijenata?
- U Ministarstvu trenutačno ima oko četiri tisuće prigovora i baš zato da se građani ne dopisuju s državnom administracijom želja je to riješiti funkcijom ombudsmana za pacijente. Osnovana je radna skupina stručnjaka za medicinsko pravo i oni su dali okvirne prijedloge, koje još moramo doraditi. U međuvremenu smo imali i sastanak s pučkom pravobraniteljicom, koja pokazuje volju za proširenje svojeg djelovanja.
• Što je s master planom?
- Stručnjaci rade svoje komentare i uskoro to ide u Vladu. Strateške odrednice se prihvaćanju u saborskoj proceduri, a tablični dio koji iskazuje broj kreveta se odvaja na pravilnik koji će se lako mijenjati ovisno o potrebama, epidemiološkoj situaciji.
• Dosta je planova, a svi uglavnom ovise o proračunu. Što možete napraviti u preostalih godinu dana?
- Ja računam da imam pet godina. Ove je godine minus dosta manji nego 2013., a cilj je da ga nema do 2017. Izlazak iz riznice je najvažniji za osiguranje sredstava kako su zakonski predviđena. Uskraćeno nam je 2,5 milijardi kuna doprinosa od vulnerabilnih skupina koje ih ne plaćaju. Kad se taj novac uplati, to je oko 21 milijarda kuna. Imamo sustav koji nimalo ne troši, a još uvijek generira gubitke jer zakon jamči dostupnost zdravstvene zaštite. Naša je uloga liječiti pacijente i imati održivi zdravstveni sustav. Imam zadatak mijenjati navike doktora, pacijenata, administracije, i to preko noći ne ide. Maksimalno se ulaže u poboljšanje sustava ma koliko se on tome opirao.
Razgovarala Ivana Rimac Lesički
Vijesti iz medija |
Zdravlje
