Iznimno loše vrijeme, povratak Grčke na turističku scenu, promjene navika turista koji žele vidjeti i doživjeti što više u što kraće vrijeme, snažna prisutnost interneta u svim porama turizma ... Ovo je samo dio čimbenika koji su obilježili ovogodišnju turističku godinu i u Hrvatskoj, a koja je, po broju noćenja i dolazaka u devet mjeseci unatoč svemu bolja nego lanjska. A i prošla je godina bila rekordna. O tome kako ocjenjuje ovogodišnju turističku godinu, na koji način se želi pojačati promet u pred i posezoni te tome što donosi novi Strateški marketinški plan turizma Hrvatske (SMPTH) 2014. - 2020. predstavljen na Danima hrvatskog turizma, razgovarali smo s ministrom turizma Darkom Lorencinom.
Jeste li zadovoljni ovogodišnjom turističkom godinom?
- Rezultati prvog dijela godine te same špice sezone govore da se radi o, po svim pokazateljima, vrlo uspješnoj godini čiju je realizaciju svakako omogućila dobra priprema te ustrajan rad svih zaposlenih u turizmu. Možemo biti ponosni što je u prvih devet mjeseci ostvaren porast dolazaka od 4 posto te noćenja od 2 posto te što bilježimo porast novozaposlenih od 12,6 posto. Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB) ostvaren je i rast prihoda koji su u prvih šest mjeseci iznosili 2,1 milijarde eura, što je rast od 2,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Ova je sezona bila posebno izazovna, što zbog odličnih prošlogodišnjih rezultata koji su postavili nove i visoke ciljeve, što zbog lošijih vremenskih uvjeta koji su pogodili naše glavne ljetne mjesece i provlačili se gotovo čitavu godinu. Međutim, hrvatski turistički sektor pokazao je svoju snagu jer smo, i pod takvim okolnostima, uspjeli ostvariti, ponavljam, doista dobre rezultate. No, uvijek se može bolje i siguran sam kako će hrvatski turizam u narednim sezonama nastaviti s trendovima rasta.
O tome je mnogo rečeno, no po vama, što se iskristaliziralo kao prednost, a što kao nedostatak hrvatske turističke ponude? Može li se samo kišu i loše vrijeme kriviti za turističke »rupe«?
- Prednost je svakako sve veći broj turističkih proizvoda koje sektor iz godine u godinu generira i naše destinacije čini atraktivnijima. Glavni razlog dolaska u našu zemlju su sunce i more, stoga turisti očekuju lijepo vrijeme. Unatoč nedostatku tog glavnog preduvjeta, zabilježili smo ukupan rast turističkog prometa, istina, uz dosta poteškoća. Nadalje, činjenica je da se iz godine u godinu provlači tema srpnja uslijed nedovoljne popunjenosti. Smatram da razloge treba potražiti i u komercijalnim uvjetima koji su u potpunosti izvan našeg dosega. Isto tako je činjenica da imamo i u srpnju destinacije koje bilježe rast, a ključ rješenja je u kvalitetnijem upravljanju destinacijama i u kvalitetnijem proizvodu. To je tema destinacija, gdje se ne skrivamo od odgovornosti, već je stvar i sustava u cjelini da pruži podršku. Dakle, sve je stvar dobre pripreme na razini samih destinacija i to je ono što želimo postići uvođenjem novog funkcioniranja po modelu destinacijskih menadžment organizacija, a uz koji će se, kvalitetnim i konkurentnim turističkim proizvodima u suradnji svih u destinacijama moći odvijati cjelogodišnji te zasigurno izdašniji turistički promet. Također, neke razloge treba potražiti i u trendovima među turistima koji se konstantno mijenjaju, pa tako na primjer špica sezone počinje oko 15. srpnja i traje do 15. rujna. Na nama je da maksimalno pojačamo ponudu u razdobljima pred i posezone, a u taj smo proces već ušli ove godine pokretanjem projekta Hrvatska 365. Naravno, daljnja ulaganja u turističke proizvode i infrastrukturu su nešto što se podrazumijeva.
Očekujete li da će u konačnici prihodi od turizma prema statistici HNB-a biti veći nego lani? Koliko je fiskalizacija utjecala na ukupno povećanje prihoda, odnosno njihovo veće prijavljivanje?
- S obzirom na dosadašnje rezultate turističkog prometa i ostvarene prihode u prvih šest mjeseci koji su 2 posto veći nego lani, i dalje se držimo naših najava te očekujemo da će ova sezona u prihodima biti bolja za 2 do 3 posto u odnosu na prošlu godinu. Smatram kako naše ukupne prihode velikom većinom čini realni rast koji je posljedica investiranja i novih proizvoda, posebice onih koji nose veće cijene s puno više kvalitete.
Povećanje potrošnje gostiju jedan je od stupova novog Strateškog marketing plana turizma Hrvatske (SMPTH). Što će po vama biti ključno za njegovu provedbu, odnosno kako da on ne ostane mrtvo slovo na papiru?
- Strateški marketing plan će provoditi Glavni ured Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u suradnji s turističkom industrijom i ostalim suradnicima djelujući u skladu s načelima koristi za sve te će u tom smislu Glavni ured HTZ-a postati partner regionalnih i lokalnih turističkih zajednica. Ključno je aktivno sudjelovanje svih dionika turističkog sektora i jaka sinergija svih nas usmjerena k realizaciji zacrtanih ciljeva definiranih ovim dokumentom koji predstavlja strateški plan cijeloga sustava i cijelog hrvatskog turizma te je u operativnom smislu zahtjevniji od same Strategije. Velik dio prostora rasta nalazi se u pred i posezonskim razdobljima. S implementacijom SMPTH-a se već krenulo, primjerice kroz projekt Hrvatska 365 koji je se provodi, održane su prezentacije na nekoliko tržišta - Britanija, Francuska i ostalima te imaju jako dobar odjek. U tom projektu prvi puta doista govorimo o destinacijama, bez administrativnih granica, promoviramo same proizvode i to na ciljanim tržištima na kojima smatramo da oni »prolaze«. Vjerujem da je upravo taj pilot projekt vrlo dobar primjer kako će se dalje nastaviti raditi i kako će se SMPTH i provoditi.
Što biste izdvojili kao posebno važno u novom SMPTH-u i što po vašem mišljenju u njemu znači zaokret u marketinškom predstavljanju Hrvatske?
- Ključan je fokus na tri cilja - jačanje turističkog brenda »Hrvatska«, povećanje volumena prometa u pred i posezoni te povećanje prosječne potrošnje po realiziranome gostu. Sama svrha SMPHT-a je omogućiti Hrvatskoj i njezinoj turističkoj industriji da kroz turizam ostvare veći prihod i razvojno napreduju. Time se predlažu strategije i inicijative za stvaranje dodane vrijednosti za tržište, osvajanje gostiju s tradicionalnih i novih tržišta, bolje upravljanje zadovoljstvom turista te, kao krajnji rezultat, kreiranje njihove vjernosti. Također definira kako turističkoj industriji i regijama dati podršku u provedbi kvalitetnijih marketinških aktivnosti i učinkovitijeg upravljanja. Što se tiče marketinškog zaokreta, on će se svakako dogoditi. Naime, u narednom razdoblju očekuje nas rebrending, jer su istraživanja pokazala kako percepcija brenda Hrvatska i svjesnost o njemu nije na onoj razini na kojoj bismo voljeli da bude. Jače ćemo se okrenuti i online oglašavanju te posebno PR aktivnostima i ciljanim, targetiranim kampanjama.
Koliko dugo je, ustvari, trajala njegova izrada i koliko je ukupno koštao?
- Izrada SMPHT-a trajala je više od godinu dana. U pripremu plana bio je uključen široki krug dionika s područja turizma, kao i predstavnici najznačajnijih komercijalnih tvrtki iz neturističkog sektora te akademske zajednice. Cilj je bio postizanje konsenzusa zainteresirane poslovne javnosti glede ključnih marketinških ciljeva te mjera njihove operacionalizacije, s opipljivim koristima za cjelokupnu turističku industriju Hrvatske te zadovoljnim gostima kao našom krajnjom zadaćom. Suštinski je cilj prilikom stvaranja SMPHT-a bio uspostaviti jasne kvalitativne ciljeve, kao što su tržišni udjel, sezonalnost te diverzifikacija, kao i kvantitativne ciljeve, kao što su broj turista i prosječna potrošnja. Te provedbom ključnih planskih elemenata ostvariti konkretnu korist za cjelokupnu turističku industriju Hrvatske i u privatnom i javnom sektoru. Po prvi se puta u pripremi Plana HTZ-a koristila jasno strukturirana metodološka osnova, što se između ostalog odnosilo na vrlo opsežan program istraživanja tržišta koji je proveden kroz šest potprograma istraživanja. Nakon svih provedenih aktivnosti i dostavljenih dokumenata, od svibnja do rujna ove godine dobiveni materijal nekoliko je puta dorađivan uz maksimalno uvažavanje svih prijedloga i zaključaka članova Turističkog vijeća, ali i turističkog sektora u cjelini. Potom je, u rujnu ove godine, Turističko vijeće HTZ-a prihvatilo završno izvješće SMPTH za razdoblje 2014-2020. Ugovorna cijena bila je 3.781.500 kuna bez PDV-a, što je iznos koji smo u nekoliko navrata nakon same provedbe natječaja i komunicirali u javnosti.
Hoće li se raditi planovi nižeg reda, svojevrsni provedbeni planovi?
- SMPHT, zajedno sa Strategijom razvoja hrvatskog turizma, predstavlja kvalitetan okvir i temelj za sve nadolazeće operativne planove u godinama koje slijede. Njegovim prihvaćanjem otvoren je prostor za implementaciju u sve daljnje strateške dokumente, kako Programa rada HTZ-a, tako i u sve ostale dokumente turističkog sustava. SMPHT uključuje detaljne radne smjernice za četiri temeljna strateška plana - BRP, odnosno plan jačanja nacionalnog turističkog brenda, PPS, odnosno plan poticanja turističkog prometa u razdoblju pred i posezone, PCE ili plan povećanja prosječne potrošnje turista te IS, odnosno plan podrške turističkoj industriji. Ova četiri plana podržana su i putem razrade 35 operativnih taktika koje će HTZ, sukladno predviđenoj dinamici, sukcesivno ugrađivati u svoje godišnje Programe rada, čime će navedene taktike postati i »provedbeni planovi«.
Kako ocjenjujete provedbu pilot projekta Hrvatska 365 tijekom ove jeseni te što se može očekivati u 2015.?
- Faze pripreme i operacionalizacije projekta Hrvatska 365 su uspješno završene te su odabrane destinacije krenule s predstavljanjem ponude na odabranim tržištima. S obzirom da je riječ o pilot projektu za jesen ove godine, s dosadašnjim aktivnostima i odazivom destinacija sam vrlo zadovoljan. Projekt je među strukom doista dobro prihvaćen. Ipak, prvi efekti ovog projekta biti će vidljivi tijekom 2015. kada krećemo s cjelovitim programom, a onda možemo očekivati značajniji rast prihoda jer su upravo razdoblja pred i posezone glavni njegovi izvori. Da bismo u tome i uspjeli, potrebno je iskoristiti sve resurse koje hrvatski turizam ima u navedenim razdobljima. Vrlo je važno i što smo kroz program Hrvatska 365 uspjeli postići to da se destinacije međusobno povezuju u nastupu na stranim tržištima te da konačno govorimo i radimo na konkretnim proizvodima na razini samih destinacija. Ovaj projekt podrazumijeva novi princip rada te uspostavu destinacijskog menadžmenta. Očekivano trajanje projekta Hrvatska 365 je nekih sedam godina, nakon čega on postaje trajnim procesom.
Zbog čega se ustvari inzistira na povezivanju destinacija?
- Na povezivanju destinacija se inzistira zbog toga što samo na taj način možemo doći do zaokružene turističke ponude, odnosno turističke priče koja ima svoju cjelovitost i atraktivnost. Mi želimo osigurati razvoj atraktivne i konkurentne destinacijske ponude s dodanom vrijednošću u razdoblju pred i posezone s ciljem pozicioniranja Hrvatske kao zemlje koja izvan glavne turističke sezone nudi posebne, autentične i privlačne turističke proizvode. Također, želimo kreirati nove motive dolaska i proizvode za različite potrošačke segmente i tržišta posebnih interesa, a upravo je zato povezivanje destinacija nužnost. Zapravo, povezivanje destinacija je jedan od ključnih segmenata u produljenju turističke sezone, smanjenju sezonalnosti te povećanju turističkog prometa. Turista, koji dolazi u Hrvatsku, ne zanimaju granice između općina primjerice na otoku Krku, niti ih zanima gdje prestaje primjerice Opatija, a počinje Lovran.
Smatrate li da će ugostitelji, trgovci i ostali naći interesa da objekte drže otvorenima i na koji način će ih se stimulirati na to?
- U sklopu ovog projekta uveli smo sustav PPS oznaka i certificiranja, kojim će biti obuhvaćeni subjekti javnog i privatnog turističkog sektora. To smo napravili s ciljem osiguranja uspješne tržišne komunikacije koja može pridonijeti boljoj vidljivosti i vrijednosnoj percepciji turista o Hrvatskoj kao destinaciji koja ima atraktivnu ponudu. Ove oznake pružit će neposrednu korist njihovim nositeljima, odnosno destinacijama i gospodarskim subjektima. Njima će oznake osigurati veću vidljivost i prepoznatljivost te lakše pozicioniranje na tržištu. Također, posjedovanje oznake osigurava članstvo u destinacijskom i nacionalnom PPS klubu, isticanje nositelja oznaka na posebnoj PPS podstranici internetskog portala HTZ-a te promociju kroz komunikacijske kampanje koje će provoditi HTZ. Dakle, kroz ovaj program svi sudionici dobivaju veliku marketinšku promidžbu i smatram kako je to dovoljno velik motiv za aktivno sudjelovanje u projektu.
Vezano za aktualne privatizacije državnih turističkih tvrtki i vojne imovine, koliko se planira uprihoditi od prodaja, koncesija?
- To je pravo pitanje za Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) koji upravlja tim procesima. Za nas u turizmu je puno važnije da se pronađu odgovarajući ulagači koji su spremni dugoročno investirati u poduzeća, zadržati što je veći mogući broj zaposlenih, koji rade u tim društvima, te oživjeti njihov turistički proizvod. Što se tiče vojne imovine, evo, uskoro kreće natječaj za obvezujuće ponude, a svi znamo koliko bi realizacija projekta Kupari donijela ne samo Župi dubrovačkoj, Dubrovniku, Dalmaciji, Hrvatskoj, već i cjelokupnoj investicijskoj klimi u Hrvatskoj.
Što se želi postići tim prodajama, u kojem smjeru će ići daljnji razvoj tih tvrtki? Vidimo da su propala tri natječaja, za Maestral, Plat i Imperial.
- Od investitora tražimo stavljanje imovine u gospodarsku funkciju te kreiranje turističkog proizvoda visoke kvalitete jer je riječ o vrlo perspektivnim lokacijama koje pružaju izvanredne mogućnosti za konkurentno poslovanje. Samo usporedbe radi, uzmimo za primjer koliko je do sada izgubljeno na Kuparima, koji su na »čekanju« 20 godina. Kod ovog kompleksa bi iznos procijenjene vrijednosti te imovine kroz poreze na plaće, doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te davanja lokalnoj zajednici, bio premašen u roku tri do pet godina poslovanja. Naravno, realizacija projekata treba pozitivno utjecati na uključivanje lokalne zajednice u turističke procese, zapošljavanje stanovništva te jasno, obogaćivanje ponude u destinaciji. Smjer stvaranja i razvoja odredit će investitor, a mi ćemo svakako nastojati da se za svaku investiciju odabere najozbiljniji i najbolji ponuđač koji ima snagu i znanje podignuti te tvrtke na nivo koji zaslužuju.
Što se od zakonskih promjena vezano za turizam može očekivati do kraja godine i u 2015.?
- U pripremi je izrada novog Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, te izmjene i dopune Zakona o boravišnoj pristojbi i Zakona o članarinama u turističkim zajednicama. U Planu aktivnosti u ovoj i sljedećoj godini imamo i novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti i novi Zakon o pružanju usluga u turizmu. Radimo i na Zakonu o turističkom zemljištu, osnovana je radna grupa u kojoj sudjeluju predstavnici ministarstava te ćemo vidjeti još da li će se zakon mijenjati ili ćemo doraditi izmjenama podzakonskih akata.
I sami ste naveli da se trendovi i navike putovanja jako mijenjaju. Kako se Hrvatska tome prilagođava?
- Turizam je jedan dinamičan i neizvjestan sektor, ali i horizontalan sektor na čiji razvoj i konkurentnost utječe cjelokupna zajednica, a ne samo turistički djelatnici. Trendovi i navike putovanja doista se jako brzo mijenjaju, a dosadašnji rezultati ostvareni u turističkom prometu pokazuju kako se Hrvatska dobro prilagođava promjenama. Također, prednost Hrvatske je ta što smo destinacija s mnogo raznolikosti na malom prostoru koji je ujedno dobro prometno povezan, a čime uistinu nudimo niz mogućnosti za provođenje odmora. Turisti danas ne traže samo odmor uz sunce i more, već traže aktivan odmor, žele vidjeti puno toga za vrijeme boravka u destinaciji. Imamo sve više turista koji u nekoliko dana žele obići i nekoliko destinacija, pa čak i država. Upravo zbog toga, osim kao odlično ljetno odredište, Hrvatsku sve više nastojimo pozicionirati i kao idealno vikend-odredište, pogotovo za turiste s bližih tržišta. U tim procesima posebnu pažnju posvećujemo snažnijem razvoju turističkih proizvoda poput kulturnog, bike, eno i gastroturizma, golfa, zdravstvenog turizma...
Razgovarala Alenka Juričić
Vijesti iz medija |
Turizam
