„Sad smo u Europskoj uniji i nema više granice u Mađarskoj i Sloveniji. Roba putuje brže. To je pogodnost. Isto kao i europski fondovi. Koliko god netko kritizirao, to je sljedeće godine preko milijardu eura novca od projekata“.
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović danas je u Rijeci, s ministrom pomorstva, prometa i infrastrukture Sinišom Hajdašem Dončićem, obišao radove na terminalu Zagrebačka obala, a sudjelovao je i u svečanosti primopredaje novogradnje trajekta M/T „Mljet“. Izgradnju novog kontejnerskog terminala Vlada Republike Hrvatske proglasila je projektom od strateške važnosti zbog doprinosa hrvatskome gospodarstvu koje, kroz modernizaciju i povećanje kapaciteta riječke luke, postaje dinamičnije i konkurentnije. Projekt je vrijedan 300 milijuna eura, radovi će trajati tri godine, a trebali biti dovršeni tijekom 2017. godine.
U izjavi novinarima, predsjednik Vlade Milanović kazao je da Rijeka ima sjajne uvjete za najveće brodove. „Što veći brodovi, to veća zarada. Ovdje mogu uploviti brodovi koji ne mogu u Kopar, iako se radi o dobro organiziranoj luci“, pojasnio je premijer. „Da bi se zaradilo, mora se uložiti i ovo ovdje se svodi na jedno veliko ulaganje. Radi se o kreditu Svjetske banke u vrijednosti preko 300 milijuna eura“, rekao je, istaknuvši da na radovima sudjeluje „više hrvatskih firmi“. „Tu je i cesta koja izlazi na Škurinje, plus modernizacija željezničke pruge koja i ovakva kakva jest može služiti cargu i prometu kontejnera“, dodao je. Naglasio je da se radi o jednom od krupnijih investicijskih zahvata, ne samo što se tiče iznosa već i svega onoga što slijedi.
Na pitanje kako je riječki prometni pravac zapravo bio prioritet hrvatske Vlade, premijer Milanović je odgovorio: „Sad smo u Europskoj uniji i nema više granice u Mađarskoj i Sloveniji. Roba putuje brže. To je pogodnost. Isto kao i europski fondovi. Koliko god netko kritizirao, to je sljedeće godine preko milijardu eura novca od projekata“.
Komentirajući četvrti u nizu naručeni brod Jadrolinije, premijer Milanović je naglasio da ćemo na taj način pojačati konkurentnost. „Tržišta se otvaraju. Na svim ovim našim lokalnim linijama, od kojih su neke jako profitne, za nekoliko godina će moći konkurirati stranci iz Europske unije. A ovakvim ih investicijama zapravo na neki način držimo na distanci jer ovo košta. Ovo je nama jako važno, nekome iz Italije manje važno i moramo u to ući jako spremni da bi ono što je profitno, na čemu se zarađuje, ostalo našim brodarima. To vrijedi i za druge brodare, i za Rapsku plovidbu koja isto ulaže, iako puno manja od Jadrolinije, ali isto ulaže u svoje trajekte. Za nas je to jako važno, jer brodogradilišta više nisu državna“, kazao je. „Mi smo se na neki način razletjeli po Srednjem istoku, po Kazahstanu i drugim državama koje su u ovom trenutku značajni kupci brodova, tankera i drugih brodova, teretnih prije svega, ali i putničkih brodova i te narudžbe u kojima sudjeluje administracija, diplomacija i ja osobno, jako su važne za Hrvatsku i hrvatsku brodogradnju; ona je dio naše materijalne kulture i emocija“, naglasio je. Naveo je primjer Poljske i drugih država kojima je propala brodogradnja ulaskom u Europsku uniju. „Naša nije i mislim da neće“, zaključio je predsjednik Vlade.
Pisane vijesti |
Govori i izjave |
Promet, pomorstvo i infrastruktura |
Zoran Milanović
