Vlada omogućuje lakše i fleksibilnije podnošenje financijske dokumentacije vezane uz projekte. „Ovo je dodatno zakonito pogodovanje onima koji žele ulagati“, kazao je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović, dodavši da je procedura sada „lakša“
Na današnjoj 195. sjednici Vlade Republike Hrvatske, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak predstavio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske. Podsjetio je da je cilj ovog zakona poboljšanje investicijske klime te brža realizacija javnih i privatnih investicija u Republici Hrvatskoj. Ministar Vrdoljak izvijestio je da većina do sada prijavljenih investicijskih projekata nije imala zatvorenu financijsku konstrukciju, te će se ovim izmjenama omogućiti lakše i fleksibilnije podnošenje financijske dokumentacije vezane uz projekt. Novina u Zakonu je da privatni zainteresirani investitor u roku od 60 dana od dana donošenja Odluke Vlade Republike Hrvatske o proglašenju strateškog projekta, mora dostaviti Ministarstvu gospodarstva dokaz o osiguranim izvorima financiranja u visini vrijednosti najmanje 10 posto ukupne vrijednosti projekta, koji uključuje bankarsku garanciju domaće/strane banke, i/ili namjenski deponirana oročena novčana sredstva na rok od 9 mjeseci. Novost je i da zainteresirani investitor privatni ili javno-privatni projekt prijavljuje Agenciji za investicije i konkurentnost (AIK). Ukoliko se radi o privatnom ili javnom projektu iz područja energetike zainteresirani investitor projekt prijavljuje Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI). Kad se radi se o javnom projektu zainteresirani investitor projekt prijavljuje Ministarstvu gospodarstva. U odredbu vezanu uz sklapanje Sporazuma o pripremi i provedbi projekta s privatnim investitorom koji sklapa ministar gospodarstva, dodano je da se na tekst Sporazuma traži mišljenje i suglasnost Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Ministar gospodarstva Vrdoljak izvijestio je da je trenutno pet projekata prošlo proceduru, devet je u proceduri Povjerenstva za strateške investicijske projekte, a 18 u završnoj fazi administrativne pripreme, dok je sedam odbačeno zbog nepotpune financijske dokumentacije. Na kraju, ministar je istaknuo da se izmjenama žele stvoriti još povoljniji uvjeti za investitore. „Ovo je dodatno zakonito pogodovanje onima koji žele ulagati“, kazao je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović, dodavši da je procedura sada „lakša“.
Raspravljalo se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina kazao je da se izmjene sadrže tri cilja, prvi od kojih je odgoda primjene obračuna i naplate naknade za korištenje voda prema zahvaćenim količinama vode sa 1.1.2015. na 1.1.2016. godine, odnosno dok se ne steknu uvjeti ili dok se ne predloži pravičniji model obračuna. „Ovo je mjera koja ima direktni učinak na komunalna poduzeća koja su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave“, istaknuo je ministar Jakovina i obrazložio da se donosi „zbog velike razlike i velikih gubitaka u mreži od mjesta zahvaćanja vode do mjesta krajnjeg korisnika“. Kao drugi cilj naveo je integraciju namjena korištenja prihoda od naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda na način da se omogući preraspodjela tih prihoda prema potrebama projekata koje Europska komisija ocjeni podobnim za sufinanciranje iz fondova EU. Isto tako, zbog potrebe planiranja financiranja reforme vodno-komunalnog sektora, uvodi se nova namjena korištenja prihoda od naplate naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda i to za „institucionalno jačanje isporučitelja vodnih usluga“, što je ujedno i treći cilj predmetnih izmjena i dopuna.
„Jedan od koraka koje poduzimamo je lakše i fleksibilnije raspolaganje komunalnom naknadom, a ovo bi bio drugi doprinos snažnijoj ulozi jedinica lokalne samouprave u upravljanju sredstvima koja se ubiru na njihovom području“, dodao je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić te obrazložio da i ove izmjene treba promatrati u kontekstu ukupnih kompenzacijskih mjera koje Vlada predlaže i koje su trenutno u saborskoj proceduri, vezano uz donošenje izmjena Zakona o porezu na dohodak „kojima je za više od milijun građana povećana plaća“. „Te troškove većih plaća sada snose država i jedinice lokalne samouprave u određenom omjeru, a ovo znači još jedan dodatni doprinos da jedinice lokalne samouprave u tom procesu dobiju snažniju kompenzaciju“, zaključio je.
U saborsku proceduru upućen je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (EU). Zamjenik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Roko Andričević istaknuo je da izmjene imaju nekoliko ciljeva, od kojih je jedan da se rok za uvođenje licenci za rad ravnatelja s 1. siječnja 2015. pomakne na 1. siječnja 2017., kako bi se osigurale pretpostavke za izvršenje postupka licenciranja. Nadalje, zamjenik ministra pojasnio je da je Zakon trebalo uskladiti s pravnom stečevinom Europske unije, preciznije s Direktivom o uslugama na unutarnjem tržištu. Naveo je da se predmetne izmjene i dopune odnose, između ostalog, na: postupak planiranja i donošenja mreže školskih ustanova, rokove i način promjene programa, a regulira se i nastavak obrazovanja za višu razinu kvalifikacije te se jasnije određuje odredba vezana uz stjecanje i gubitak statusa redovnog učenika. „Također se propisuje mogućnost prestanka pohađanja izbornog predmeta, postupak utvrđivanja zaključne ocjene na kraju nastavne godine, kao i način polaganja popravnih ispita“, izdvojio je zamjenik Andričević i dodao da se stvaraju i zakonske pretpostavke za donošenje pravilnika o elementima i kriterijima upisa u srednju školu. Naposljetku je istaknuo da se izmjenama propisuje i da „sve školske ustanove u kojima se školuju učenici s teškoćama u razvoju mogu u odgojno-obrazovni proces uključiti pomoćnika u nastavi ili stručnog komunikacijskog posrednika“.
Usvojen je i Prijedlog nacionalnog plana razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj 2014.- 2016. „Od samostalnosti Republike Hrvatske, ovo je prvi nacionalni plan, odnosno operativni dokument razvoja bolnica, kao i jedan od ključnih planskih operativnih dokumenata predviđenih Nacionalnom strategijom razvoja zdravstva 2012.-2020. godine“, uvodno je istaknuo ministar zdravlja Siniša Varga te dodao da se planom obuhvaćaju klinički bolnički centri, kliničke bolnice, klinike i opće bolnice čiji je osnivač Republika Hrvatska, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. „Riječ je o ustanovama koje obavljaju djelatnost bolničke zdravstvene zaštite, koje obuhvaćaju pružanje najsloženijih oblika zdravstvenih usluga, zapošljavaju najveći broj zdravstvenih radnika, imaju najveći broj obrađenih pacijenata, te najviši udio u ukupnim troškovima“, obrazložio je ministar dodavši da se radi i o ustanovama s najvećim potencijalom za funkcionalnu integraciju. Naglasio je da se nacionalni plan temelji na dva ključna načela: načelu supsidijarnosti i funkcionalne integracije, dok se ciljevi odnose na povećanje dostupnosti bolničke zdravstvene zaštite, unaprjeđenje kvalitete i učinkovitost pružanja bolničkih usluga, povećanje djelotvornost i racionaliziranje troškova poslovanja bolničkih ustanova. Isto tako, napomenuo je da će sve zdravstvene ustanove koje obavljaju bolničku zdravstvenu djelatnost, neovisno o osnivaču, biti uključene u Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite.
Donesena je Odluka o zapošljavanju u središnjim tijelima državne uprave, uredima Vlade Republike Hrvatske, pravnim osobama s javnim ovlastima i zakladama uključenim u sustave upravljanja i kontrole korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj. Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić izvijestio je Grčić je da je na poslovima administracije europskih fondova zaposleno tisuću osoba raspoređenih u 27 državnih institucija. Naveo je kako je u 2015. godini potrebno zaposliti 349 službenika, pojasnivši da se ova brojka temelji na višemjesečnom preciznom istraživanju. Kazao je i kako je financiranje plaća za preko 1300 službenika u 85-postotnom iznosu osigurano iz sredstava Europske unije, naglasivši da će time za porezne obveznike samo u 2015. godini biti ostvarena ušteda od 126 milijuna kuna. Ministar Grčić pojasnio je da Hrvatska ne kasni u procedurama bitnim za povlačenje novca iz EU fondova te istaknuo da apsorpcija sredstava Europske unije nije samo posao Vlade nego i jedinica lokalne samouprave, komunalnih poduzeća, nevladinih udruga i gospodarstva.
Ministar uprave Arsen Bauk predstavio je Izvješće o provedbi provjere broja i vjerodostojnosti potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma o donošenju Zakona o obavljanju pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru. Izvijestio je kako je Ministarstvo uprave 5. studenog od Hrvatskoga sabora zaprimilo 61 kutiju s prikupljenim potpisima građanske inicijative "Outsourcing" i utvrdilo da se u tim kutijama nalazi 608.503 potpisa. Državni zavod za statistiku obavio je provjeru ispravnosti potpisa i s 99-postotnom pouzdanošću utvrdio da vjerodostojnih potpisa ima više od 547.866, što zadovoljava kriterij od deset posto ukupnog broja birača. „Uočena su i određena odstupanja od članka 8a do 8g Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne, područne i regionalne samouprave, te smo o tome izvijestili Sabor“, zaključio je ministar Bauk
Pisane vijesti
