Vlada i MOL više od godinu dana pregovaraju o budućnosti Ine i izmjeni načina upravljanja. Kao i svaki put prije sastanka MOL ima neku novu objavu oko Ine. Najnovija je da žele povući zadržanu dobit iz Ine o čemu smo s ministrom Vrdoljakom razgovarali dan nakon pregovora.
Koliko je MOL ozbiljan u namjeri da povuče novac iz zadržane dobiti Ine? Ili je to samo »kvaka« u pregovorima?
- To morate njih pitati. Doznali smo to kad smo došli na pregovore i smatramo to nekorektnim i neozbiljnim, što ne znači da njihova namjera nije ozbiljna. Moramo vidjeti hoće li uprava Ine sazvati Skupštinu, no MOL sa svojih 49 posto, kao i toliko puta dosad, može donijeti odluku.
Kakav je stav Vlade? Trenutačno i Vladi treba svaka kuna u proračunu.
- Čuli ste i premijera i ministra financija. Vlada želi investicije u Ini, želimo dugoročno održivu naftnu industriju, a ne jednokratno punjenje proračuna.
Premijer je u utorak rekao da Hrvatska ne smije biti država bez rafinerije. Govorio je u jednini. Je li Vlada otpisala Sisak?
- Govorio je da Hrvatska ne može biti država bez rafinerijskih kapaciteta i to je istina.
Koliko još dugo Vlada može braniti rafineriju u Sisku?
- Ako bi se, kako to predlaže MOL, ugasila rafinerija u Sisku mi ne bismo imali rafinerijske kapacitete za preradu domaće nafte. To je nedopustivo. Kada se rafinerija Rijeka u potpunosti modernizira treba raditi novu analizu tržišta. Odluka o sudbini Siska ne može biti donesena dok svu domaću naftu nećemo moći prerađivati u Rijeci. Dotad se može puno toga dogoditi: rast tržišta, drukčije marže u rafinerijskom biznisu, može se dogoditi da transport postane skuplji pa će derivate biti skuplje dovoziti iz Slovačke ili Mađarske. Ne bih uopće govorio što će tada biti poslovno pametna odluka, ali do tada se odluka o gašenju rafinerije ne može donijeti.
O kojem razdoblju govorimo?
- Što prije krenu u modernizaciju Rijeke, prije će završiti. U pitanju su godine, ali ponavljam tek tada možemo razgovarati o sudbini sisačke rafinerije.
Je li MOL kao najveći dioničar spreman na taj način razgovarati o budućnosti rafinerije u Sisku?
- Mislim da smo MOL sada, profesionalnim i odgovornim ponašanjem u Upravi Ine, ali i argumentima o poslovanju, doveli u situaciju u kojoj mora početi na taj način razmišljati.
MOL je Inine dionice platio 12 milijardi kuna, najveći je vlasnik. Da ste vi na njihovom mjestu, da ste toliko platili dionice, da je Ina u vašem vlasništvu, koliko biste vi dugo držali sisačku rafineriju u pogonu?
- Dok god imamo dovoljno domaće nafte da je ta rafinerija profitabilna. »Sisak« može biti profitabilan s korištenjem domaće nafte. To su potvrdile i njihove studije.
Ispada da većinski vlasnik radi protiv svog poduzeća? Čini mi se nemoguće.
- Moguće je, zato što oni rade u interesu MOL grupe, a ne u interesu Ine, koja je za njih samo jedno poduzeće u toj grupi.
Želi li MOL još uvijek prodati svoj udio u Ini, primjerice, nekoj ruskoj kompaniji?
- Vlada svoj udio ne prodaje. Nama je cilj razgovarati o strategiji razvoja Ine sa svakim partnerom koji bi došao u Inu. MOL je taj koji mora odgovoriti hoće li prodati svoj udio ili će se dogovoriti s nama, jer se njihov interes nije ostvario, a to je bilo gašenje Ine kao prave naftne kompanije. Neće se ostvariti ni to, kao ni potpuna konsolidacija onoga što bi ostalo od Ine u MOL Grupu.
Rekli ste da je MOL-u prihvatljiva ideja da se strateške odluke na Upravi Ine donose jednoglasno. Je li to put ka promjeni Dioničarskog ugovora?
- Oni su prvi put skloni takvom rješenju, ali to za sada nigdje nije zapisano niti potpisano. U tom pravcu ćemo predložiti izmjene Dioničarskog ugovora. Morat će se precizirati koje su to strateške odluke koje će se donositi jednoglasno.
Zašto bi MOL odjednom pristao na to?
- Zato što su shvatili da se s ovom hrvatskom Vladom ne mogu ponašati kao s prošlom, kao s bivšim premijerom Sanaderom. Vrijeme će pokazati jesu li spremni potpisati izmjene ugovora. Njihov je glavni zahtjev cijelo vrijeme zadržavanje postojećeg stanja. Ništa drugo nam nisu predložili. Žele upravljati tvrtkom po postojećem ugovoru. Prvi put smo u utorak govorili o tome da bi se strateške odluke donosile jednoglasno i oni su prvi put bili spremni takvo nešto prihvatiti.
Je li to posljedica uključivanja SAD-a ili ćete to, kao pravi političar, pripisati svom uspjehu u pregovorima. Ako se to dogodi.
- Uspjeh bi bio kad bih za nekoliko godina vidio Inu koja opskrbljuje Hrvatsku, BiH, Sloveniju, dio Mađarske i Austrije naftnim derivatima, neovisno o tome kome bi se pisale zasluge. Ako se naša zemlja želi pozicionirati kao energetski lider u regiji, onda je prirodno da ima jaku energetsku nacionalnu kompaniju. Međutim, Ina ima kontinuirani pad proizvodnje i nafte i plina. Uz to, sve više uvozimo derivate baš iz Mađarske. Volio bih da mi uprava objasni zašto je u devet mjeseci ove godine u odnosu na prošlu osam posto manja proizvodnja ugljikovodika, 16 posto manja prerada rafinerija, četiri posto manja prodaja rafinerijskih proizvoda i sedam posto manja prodaja na benzinskim crpkama.
Kako možete utjecati na rast proizvodnje u Ini?
- Mogućnosti su limitirane odlukom HDZ-ove Vlade i s ugovorom nastalim na korupciji kojeg MOL i danas koristi za upravljanje tvrtkom. Zamolio sam ih prvi dan da razgovaramo o novom ugovoru kako bismo između ostaloga poštovali odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Nisu na to pristali. Mi smo limitirani u upravljanju tvrtkom, jer je HDZ-ova vlada upravljanje prodala za deset milijuna eura.
Iz oporbe vam predbacuju da dogovora još nema jer ne znate pregovarati. Tvrde da su oni pred promjenu vlasti gotovo imali dogovor.
- Oni su već bili postigli dogovor s MOL-om. Sanader se dogovorio s MOL-om. Najbolji dokaz kako su se oni dogovarali s MOL-om je to da je Sanader sada u Remetincu, a Hernadi se vozi biciklom po Mađarskoj.
Koliko slučaj Hernadi, to da ga naše pravosuđe traži, utječe na pregovore?
- Pokušavam to razdvojiti. To je pravosudno pitanje. Želim se držati poslovnih interesa Ine. Trudim se razdvajati koliko je moguće te dvije stvari, ali trudim se i poštovati odluku Vrhovnog suda. Mislim da slučaj Hernadi puno više znači njima nego nama. Ja nemam ni želju, niti mogućnosti ne poštovani odluku Vrhovnog suda. Zato smo i pokrenuli arbitražu, da poništimo taj ugovor i ugovor o plinskom biznisu.
Koliko će inozemni arbitražni suci uzeti u obzir odluku hrvatskog suda. Koliko je ona snažan argument u arbitraži?
- Ne treba zanemariti činjenicu da smo mi punopravna članica Europske unije i ukoliko arbitražni sud donese odluku koja dezavuira presudu Vrhovnog suda članice EU-a, to je praksa koja se može primijeniti na sve članice EU-a i arbitražni sudovi imaju pravo rušiti sve presude vrhovnih sudova svih zemalja članica. Nisam pravnik, ali presuda našeg suda izgleda kao snažan argument.
Što znači promjena na čelu riječke rafinerije i je li motivirana time što sadašnji direktor ne želi potpisivati otkaze?
- To čete opet morati pitati MOL. Niti su nas kao partnera informirali o tome, niti što tome znam. Nikakva obrazloženja nisam dobio, ni ja kao ministar, a niti hrvatski članovi Uprave Ine.
MOL upravlja Inom mimo nas. Hoćete li završiti pregovore do završetka mandata?
- Vjerujem da hoću.
Pregovarate već više od godinu dana, u međuvremenu je MOL pokrenuo arbitražu i traži izgubljenu dobit zbog plinskog biznisa, Vlada je odgovorila na nju novom arbitražnom tužbom i traži raskid ugovora. Kako se uopće možete dogovoriti kad su obje strane na početnim pozicijama?
- Ozbiljnim pristupom, pogotovo onim što radimo u arbitraži. Možemo se dogovoriti u mjesec dana, ako oni to žele.
Koliko cijela Vlada sudjeluje u pregovorima. Ponekad se čini kao da vodite svoje privatne pregovore.
- Ja pregovaram sukladno odlukama Vlade i informiram Vladu o tijeku pregovora iimam podršku premijera i Vlade u onome što činim. Suprotan dojam koji je stvoren u javnosti stvoren je dijelom i pod utjecajem kolega iz MOL-a koji žele pokazati da nema jedinstvene politike Vlade. Na njihovu žalost to nije tako. Hrvatska Vlada ima jedinstven stav oko Ine.
Čije mišljenje premijer više uvažava, vaše ili svog savjetnika Petrovića? Kome drži stranu?
- Nema strana, svi smo na istoj strani. To su hrvatski interesi, to su interesi Ine.
Radnici Ine su nedavno tražili da se premijer jače uključi, bi li to nešto promijenilo?
- Naš stav bi i dalje bio isti. Ali možda bi se nešto promijenilo kad bi se uključio mađarski premijer Orban.
Je li to rješenje?
- Svako rješenje koje nije na štetu Ininog interesa i hrvatskih nacionalnih interesa je dobro rješenje i tko god može doprinijeti tome, dobrodošao je s obje strane.
Mađarska vlada ionako jako utječe na MOL, a posredno i na Inu.
- Mađarska vlada s punim legitimitetom brani interese MOL-a, ali onda kolege u MOL-u moraju prihvatiti da jednako tako i hrvatska Vlada brani interese Ine i nacionalne interese.
Amerikanci pozivaju na dogovor otkad su shvatili da su na drugoj strani Rusi kao potencijalni kupci. Kako Vlada pliva između tih interesa?
- Amerikanci su ponudili da pomognu kao podupiratelji pregovora. Vidjet ćemo što će biti. Ruske kompanije spominju se kao kupci, ali mi s njima ne razgovaramo, jer mi svoj udio ne prodajemo.
Koliko je ozbiljan investitor Klesch Grupa? Govori se da oni često tvrtke samo prodaju dalje.
- Moje informacije kazuju da je to ozbiljan investitor. Ja s njime nisam kontaktirao, ali prema meni dostupnim informacijama kontaktirao je s MOL-om.
Jeste ih pitali o tome?
- Ne. Moje pitanje je bilo uvijek prodaju li Inu ili ne. Oni kažu da će prodati ako se ne dogovorimo.
Nedavno ste odobrili pozajmicu HEP-a tvrtki Borovo. Nije li to malo na rubu zakona da trgovačko društvo daje pozajmice?
- Informirao sam Vladu o tome da će Porezna uprava blokirati »Borovo« zbog deset milijuna kuna, kao i da problem moramo hitno riješiti, a da je to moguće učiniti pozajmicom. Naravno da sam konzultirao pravnike i dobio mišljenje da je posudba, uz adekvatne kolaterale, odnosno osiguranja, potpuno zakonita i odobrena je do isplate kredita HBOR-a čija je realizacija u tijeku. Više bih volio da je to rješenje odmah našao HBOR ili HPB, ali sada je to tako.
Ne bojite li se da bi vam DORH mogao pokucati na vrata, kao što je bilo u slučaju pozajmice HEP-a društvu DIOKI?
- Ne. Pozajmica je riješena temeljem Zakona o uvjetima odobrenja kredita i zajmova određenih pravnih osoba i temeljem Pravilnika o financijskom poslovanju HEP-a. Koliko sam informiran, HEP je osigurao jednokratnu pozajmicu uz mjesečni obračun kamate u iznosu većem od zakonski minimalno propisane kamate, a instrumenti uzeti za osiguranje su vrijednosno znatno veći od iznosa pozajmice.
Hoćete li opet zajedno u koaliciji s SDP-om na izbore?
- Pred nama je godinu dana mandata. Nama u HNS-u prioritet je rad u Vladi i podizanje rejtinga stranke. Tek nakon toga slijede razgovori s koalicijskim partnerima o potencijalnom zajedničkom izlasku na izbore.
M
ožete li HNS sam na izbore s obzirom na rejting?
- Možemo. Možemo ići i u manju koaliciju s IDS-om i HSU-om ili u istu koaliciju koja postoji sada, dakle sa SDP-om, HSU-om i IDS-om.
Možete li se za godinu dana zamisliti u Vladi s Radimirom Čačićem?
-Ne.
Možete li se zamisliti u Vladi s HDZ-om?
-Ne.
Razgovarala: Jagoda Marić
Vijesti iz medija |
Ekonomija
