S predsjednicom Hrvatske narodne stranke - liberalni demokrati Vesnom Pusić, prvom potpredsjednicom Vlade i ministricom vanjskih i europskih poslova, razgovarali smo o aktualnim temama, vezanim uz obje njezine funkcije.
Hrvatska je napokon i službeno reagirala na slučaj Šešelj. Taj je zločinac neke svoje poruke odaslao i vama osobno. Kako to komentirate?
- Na odluku Haškog suda o privremenom puštanju reagirala sam istog dana kad je ona objavljena i rekla da ta odluka ne mijenja činjenicu da je Šešelj ratni zločinac, što je vidljivo golim okom. Na međunarodnoj razini, o slučaju Šešelj obavijestila sam svoje kolege ministre vanjskih poslova zemalja članica EU na prvom sastanku Vijeća za vanjske poslove EU. Govorila sam o situaciji nastaloj nakon puštanja na slobodu osumnjičenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja, o njegovoj agitaciji, pozivanju na rat, šteti koju to nanosi regionalnoj suradnji, odnosu država u regiji, naročito na razini društava. Iako Haški tribunal i njegove odluke nisu ni formalno povezani s EU-om, takva vrsta verbalne agresije, naročito od nekoga osumnjičenog za teške ratne zločine, šteti i unazađuje pozitivne rezultate koje sa sobom nose europske reforme država u jugoistočnoj Europi. Tada sam rekla da će Hrvatska inzistirati da se o tome izjasne institucije EU-a. Predsjednikovo pismo predsjedniku Haškog suda Theodoru Meronu distribuirali smo kao službeni dokument Vijeća sigurnosti i Opće skupštine UN-a, s obzirom na to da je Vijeće sigurnosti utemeljitelj Haškog suda. Dakle, Hrvatska, odnosno Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i ja osobno reagirali smo pravovremeno i primjereno.
U okviru rasprave o godišnjem izvješću Haškog tribunala u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda izreći ćemo svoje mišljenje i upozoriti na nedopustivo Šešeljevo izvrgavanje ruglu međunarodnog pravosuđa. To je pravo mjesto i prava adresa za takav istup, s obzirom na to da je riječ o instituciji koja je utemeljila Haški tribunal - instituciji s upravo suprotnom svrhom. To su ujedno j naši sugovornici. Ne prihvaćam da je Šešelj sugovornik za Republiku Hrvatsku, za mene ili bilo koga tko predstavlja RH. Ekshibicionista vjerojatno ima više među ratnim zločincima nego među drugim kategorijama stanovništva. U ratu su smrtonosni, a u miru marginalni zagađivači javnog prostora. Bez obzira, dakle, na to što je riječ o nedostojnom sugovorniku za bilo koga, takva ratnohuškačka retorika nužno izaziva uznemirenost i nelagodu u javnosti. Zbog toga bi bilo korisno da se vlada u Beogradu ogradi od te retorike i time pošalje pozitivnu poruku društvima u regiji. Što se uvreda na moj osobni račun tiče, tu su Šešeljeve izjave gotovo identične s onima nekih naših nacionalističkih ekstremista. Kao da ponavljaju iz istih priručnika.
Kako ste vidjeli zbivanja u Vukovaru s Kolonom sjećanja, je li to bila jedinstvena Hrvatska ili tek neuspio pokušaj razdvajanja Kolone?
- Neprihvatljivo mi je svako politikantstvo na taj dan i na tom mjestu. Osobno, bila sam u jednoj koloni, koloni građana Hrvatske koji su odali počast svim poginulima i nestalima.
U javnosti se stvara dojam kako ova vlada nije sposobna okrenuti gospodarske trendove u zemlji te da je sve što se posljednjih mjeseci u Hrvatskoj događa zapravo voda na mlin HDZ-u. Stoji li to i kada će biti boljih vijesti za građane RH?
- Dojam je jako važan iako vrlo često ne odgovara realnom stanju, pa tako i u ovom slučaju. Teška gospodarska situacija, osim globalne krize, rezultat je lošeg upravljanja upravo HDZ-a, a rezultat njihove vladavine je i pravomoćna presuda za korupciju prema kojoj su krivi i HDZ i tadašnji predsjednik vlade i stranke Ivo Sanader. Dobri gospodarski pokazatelji kao što su povećanje industrijske proizvodnje i povećanje izvoza u posljednjih godinu dana, kao i uspješna energetska politika, znakovi su naših mogućnosti i pozitivnog trenda. Uvesti red nakon godina zaduživanja, korupcijom prožete privatizacije koja je uništila stotine tvrtki i guranja problema pod tepih, nije ni mala ni laka zadaća.
Porez na nekretnine, INA, a i paket poreznih zakona za rasterećenje građana, navodno su bile točke sporenja između koalicijskih partnera u Vladi. Nije li tih sukoba previše, i to posebice u javnosti, kao da to netko namjerno čini?
- Svaka tema je podložna raspravi. Naravno, ako ne živite u diktaturi. Ali o svim tim pitanjima, kao i stotinama drugih, odluke su donesene i dnevno se donose. Tomu nemam što dodati.
Koliko je realno da na sljedećim izborima imamo preferencijalno glasovanje, bez nositelja liste?
- Vrlo realno.
Neko se vrijeme pisalo o prelasku dijela HNS-ovog članstva u Čačićeve reformiste, a potom su iz HNS-a stigle tvrdnje kako se dio odbjeglih želi vratiti. Koliko je ljudi na kraju prešlo k Čačiću i kako komentirate popularnost HNS-a koja je prema anketama pala tek na 1,2 do 2,7 posto?
- Komentar je jednostavan: prije, primjerice, mjesnih izbora u Rijeci ankete su nam davale 3 posto, kao i na državnoj razini. Na samim izborima dobili smo 15 posto glasova građana. Slična situacija bila je na gotovo svim mjesnim izborima održanima u posljednje vrijeme. HNS ima članstvo, organizaciju i tradiciju. Na tome ćemo i dalje raditi. I čuvati prostor politike zdravog razuma i građanskog centra.
Kako će Vlada, iz kojih sredstava, riješiti problem duga od 45 milijuna dolara prema švicarskoj banci?
- Još jedan kostur iz ormara koji je došao na naplatu. Godine 2008. to se moglo riješiti s 19 milijuna dolara. Nisu riješili i nisu platili. Sada tu svotu, akumuliranu u međuvremenu, mora rješavati ministar financija u suradnji s komercijalnim bankama.
Po čemu je to aktualna vlada najbolja u novijoj hrvatskoj povijesti, kako ste nedavno rekli, ako je Hrvatska prema nekim pokazateljima najgora u EU?
- Hrvatska ni po jednom pokazatelju nije najgora u Europi. To se može empirijski vrlo lako provjeriti. Ne znam odakle ta samomržnja i potreba da se pljuje na samoga sebe. Naravno, moje je mišljenje da mi trebamo i možemo biti među najboljima. I upornim radom i umjerenom, građanskom politikom ćemo to i postići.
Europska je komisija od BiH zatražila da dozvoli Hrvatskoj nastavak bescarinskog izvoza u tu zemlju prema osnovi CEFTA sporazuma, no BiH je to odbila. Ima li tu ikakvih pozitivnih pomaka?
- BiH je jedina zemlja koja to nije riješila i to u svojim pregovorima s Europskom komisijom, budući da je Komisija ta koja vodi pregovore s BiH o ovoj temi. Ako se to ne uspije riješiti ranije, svakako će se morati riješiti u okviru aktiviranja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s BiH i njegove provedbe.
Ima li BiH snage krenuti tragom britansko-njemačke inicijative (u začetku koje je pripomogla i Hrvatska) u približavanju te zemlje statusu kandidata za EU i koji su prvi koraci koje treba poduzeti u tome smjeru?
- Kao što su rekli i visoka povjerenica Mogherini i mnogi ministri vanjskih poslova država članica, novi EU pristup BiH nastao je na temelju poticaja koji je dala Hrvatska prošlog proljeća kroz dva neformalna teksta i rasprave na Vijeću ministara. Velika Britanija i Njemačka su je pretvorile u inicijativu nakon izbora u BiH. Nakon prošlog zasjedanja EU Vijeća za vanjske poslove, to više nije ni hrvatska, ni njemačka, ni britanska inicijativa. To je novi pristup EU Bosni i Hercegovini i ostvarenju njene EU perspektive. Inicijativa ne znači snižavanje kriterija za BiH, nego drukčiji redoslijed koraka koje treba napraviti, prvo prema kandidatskom statusu, a onda i dalje na putu prema članstvu. Od nove vladajuće garniture u BiH nakon izbora provedenih u listopadu očekuje se da se, kao prvi korak, pisano obvežu na reforme koje vode prema EU-u, a ta pisana obveza, kako smo predložili, mogla bi biti u obliku dijela programa nove vlade, koji bi bio prihvaćen i u parlamentu BiH. Ovo nije završetak procesa, ali je šansa za novi, uspješniji početak.
Vidimo da skupina branitelja pred Ministarstvom i dalje ne odustaje od svojih zahtjeva. Kako to komentirate i kako razriješiti tu situaciju?
- Zahtjeva nema, a ova situacija svima samo šteti. Ne mogu zamisliti bolje ljude od Predraga Matića i Bojana Glavaševića kao one koji se brinu za branitelje. Sami su stradali u ratu, a u miru su sačuvali dostojanstvo i sposobnost suosjećanja unatoč svim napadima i nepravdama koje su doživjeli. Predrag Matić je osoba koju duboko poštujem. Tako ja zamišljam hrvatskog branitelja. Što se rješenja situacije tiče, mislim da će i to doći.
Koliko je nedavno usvojeni Zakon o regionalnom razvoju važan te kakve bi on posljedice mogao imati, primjerice, za Slavoniju i Baranju?
- Tim se zakonom, u skladu sa standardiziranim indeksom razvijenosti, osigurava državna potpora općinama i gradovima koji su ispod 75 posto prosječne razvijenosti u Hrvatskoj. Po tom kriteriju 100 novih općina ulazi u tu kategoriju, a 69 onih koje su iznad 75 posto izlazi iz te kategorije. Neki dovode u pitanje način na koji se izračunava indeks razvijenosti pa je zato određen rok do kojeg će on biti provjeren u praksi. Što se Slavonije i Baranje tiče, prema tom kriteriju više općina i gradova će se kvalificirati za ovu vrstu državne potpore nego do sada.
Nazire li se rasplet sukoba s MOL-om?
- Momentalno su u tijeku dva arbitražna postupka i pregovori s MOL-om. MOL je najavio i mogućnost prodaje svog udjela u INA-i. Dakle, više je tema na stolu i više mogućnosti rješavanja ovih problema. Hrvatska ovdje ima jasnu poziciju. Upravo zbog korupcije s kojom je povezan početak ovog projekta, interes današnje hrvatske vlade je da postupak bude potpuno razvidan, jasan i nedvosmislen. Svima je u interesu da se ta situacija što prije razriješi jer Hrvatska i Mađarska imaju i uvijek će imati mnoge zajedničke interese i projekte u energetici, ali i u mnogim drugim područjima.
Što će biti s monetizacijom autocesta?
- Vlada je dobila mandat da upravlja zemljom, a ono što treba jest podastrijeti argumente. U slučaju monetizacije oni su vrlo jasni. U ovom trenutku autoceste su u vlasništvu banaka jer još otplaćujemo kredite. Same autoceste nitko neće nikamo preseliti. One ostaju u Hrvatskoj, ali njima upravlja netko drugi, kao što strani koncesionar i sada upravlja autocestom u Istri ili dijelom autoceste prema Macelju. Taj netko drugi mogu primjerice biti hrvatski mirovinski fondovi, koji bi na taj način učinili sigurnijom mirovinu onim hrvatskim građanima koji će otići u mirovinu za 10-15 godina.
Razgovarao Igor Bošnjak
Vijesti iz medija |
Vanjski i europski poslovi
