Turistička godina ide kraju s novim plusevima pa se i Darko Lorencin upisuje na listu ministara s uspješnim sezonama iza sebe. Vlada ga je jučer podržala prihvativši suorganizaciju jubilarne, stote sjednice Izvršnog vijeća Svjetske turističke organizacije u Rovinju.
Što će taj skup donijeti hrvatskom turizmu?
- To je veliko priznanje našoj zemlji. Oči novinara iz cijeloga svijeta bit će uprte u nas i moramo pokazati kako je Hrvatska zemlja prekrasne prirode, bogate tradicije i kulture, izvrsne gastronomije, ljubaznih domaćina i bogatog turističkog sadržaja, kao i destinacija kongresnog turizma. Za tristotinjak turističkih čelnika iz cijeloga svijeta pripremamo bogat i zanimljiv popratni program.
Mnogi bi rado ugostili taj skup, čime se Hrvatska izborila?
- Hrvatska je članica Svjetske turističke organizacije 21 godinu, svojim smo aktivnostima pokazali visoku razinu odgovornosti i spremnosti. Napravili smo dobru pripremu i prezentaciju, a uz Hrvatsku su se natjecali Egipat i Jamajka, što iskazano povjerenje čini još većim s obzirom na to da je riječ o turističkim zemljama duge tradicije.
Taj skup dobro pada za produljenje sezona, hoće li u 2015. biti više efekta od Hrvatske 365?
- Svakako, radimo na pripremama za prvi forum PPS kluba Hrvatska 365 u siječnju 2015. Tada ćemo analizirati proteklih 7-8 mjeseci, otkako smo počeli s programom Hrvatska 365. Nerealno je očekivati velike efekte ove jeseni. Povratne informacije s tržišta bit će iskorištene za nove aktivnosti koje će ovaj put biti usredotočene na predsezonu i posezonu 2015.
U promociju tog projekta ulažu se milijuni, a mnoga jadranska mjesta spavaju zimski san. Kako ćete ih natjerati da se trgnu?
- Ne bih rekao da Jadran spava zimski san, mislim da bi bilo točnije reći da dio destinacija želi cjelogodišnji turizam, dok se drugi još orijentiraju na sunce i more. Kakav će turizam razvijati, izbor je lokalne zajednice. Na nama je da stvorimo preduvjete, a velika većina turističkog sektora to polako prihvaća i shvaća da će pozitivne fizičke pokazatelje imati ako se okrene prema široj masi turista cijele godine. U prilog tome - u studenom neke destinacije bilježe i dvoznamenkasti rast posjeta.
Zalažete se za sadržaje koji će privući specifične tržišne niše, a sve mahom počivaju na gastronomiji, kulturi, baštini i si. Hrvatska nije zainteresirana za nešto provokativnije poput gay turizma, recimo?
- Svaka destinacija treba sama odlučiti kakav turizam i turiste želi. Naš se turizam, istina, temelji na kulturi, tradiciji, gastronomiji i prirodnim ljepotama, ali samo zato što su to naša bogatstva i prednosti pred konkurentima. No svaki turist, neovisno o vjerskom, spolnom ili etničkom opredjeljenju, dobrodošao je u Hrvatsku.
Za iduću godinu priprema se novi promidžbeni koncept, slogan... kakve brojke u 2015. očekujete?
- U travnju 2015. imat ćemo potpuno novo brendiranje Hrvatske. Novi slogan i vizualni identitet samo su dio tog koncepta. Želimo postojećim, a posebno turistima koji još nisu nikada bili u Hrvatskoj pokazati kako naša zemlja ima mnogo više od sunca i mora. Vjerujem da će promotivne aktivnost imati dobar efekt i da će donijeti bolje i fizičke i financijske pokazatelje
Istječe godina u kojoj je bilo gotovo pet posto više turista i dva posto više noćenja. Hotelijeri svejedno kažu da je to stagnacija, a ne uspjeh.
- Po meni je taj rezultat itekako uspjeh. Neovisno o nepovoljnim vremenskim prilikama, Hrvatska je dokazala da ima konkurentan i jaki turistički proizvod, a oni hotelijeri koji su bili pripremljeni i turistima za vrijeme kišnih dana ponudili neki sadržaj, i te kako su zadovolji. Ova je sezona još jednom pokazala kako samo bogatstvom turističke ponude možemo privući i zadržati goste, a u konačnici i profitirati.
Kakva je sezona bila za vas, u kući u Istri koju vaša obitelj iznajmljuje?
- Dok sam ministar, ne komentiram svoja četiri kreveta.
Na Jadranu malo kome nije skupo, no nisu li baš hotelijeri produbili sezonske rupe visokim cijenama?
- Hrvatska ima optimalan odnos ponude i cijene. Naravno, u nepovoljnim ekonomskim uvjetima u kojima su mnoge europske zemlje postojeće cijene mogu biti previsoke. Uz manju korekciju cijena i jaču marketinšku aktivnost destinacije na određenom tržištu može se jako puno napraviti. No mi u javnom sektoru ne možemo utjecati na cjenovnu politiku.
B
ranša upozorava da ovoliki PDV destimulira investicije, imate li podatke za iduću godinu?
- Očekujem da će ulaganja biti veća od ovogodišnjih 1 410 milijuna eura, a početkom iduće godine provest i ćemo anketu u privatnom 13 sektoru i znati konkretnije.
Oko 70 posto turizma praktički drži desetak velikih kompanija. Je li takva koncentracija dobra?
- Na to gledam vrlo pozitivno, a svakako da su dobrodošle i velike globalne tvrtke, koje bi hrvatskom turizmu dale dodatnu dimenziju. Diversifikacija vlasničke strukture, pogotovo u sektoru turizma, dobrodošla je.
U prodaji su hoteli Maestral, Imperijal i Plat, kakav je interes, tko su potencijalni investitori i kakvi su zapravo poželjni ulagači za naš turizam?
- Javni poziv za Maestral još traje, dok se za društva Imperial i Plat očekuje ponovno raspisivanje drugog kruga javnog poziva za obvezujuće ponude. Interes za te hotele je velik i vjerujem da će društva pronaći nove strateške partnere. Za turistički sektor važno je da se pronađu ulagači koji su spremni dugoročno investirati u poduzeća i uspostaviti konkurentan turistički proizvod uklopljen u destinaciju.
Glavni ured HTZ-a narastao je sa 54 zaposlena u vrijeme Nike Bulića na čak 68. Stvarno se toliko povećao opseg posla?
- Kada je Turističko vijeće u rujnu ove godine prihvatilo Strateški marketinški plan, zaključeno je kako postojeći ustroj i organizacija Glavnoga ureda u dovoljnoj mjeri ne udovoljavaju potrebama koje nameće taj dokument. Morali smo uvažiti i preporuke Državne revizije prema kojima će se računovodstvo predstavništava od 1. siječnja 2015. voditi u Glavnom uredu. Napominjem i da je troje zaposlenih na duljem bolovanju, odnosno rodiljskom.
Bulića ste i vi i direktor HTZ-a uzalud pozivali da se vrati na posao, dokad može trajati ta pat-pozicija?
- Koristim prigodu da ga ponovno pozovem jer ne vidim zapreku da radi u HTZ-u.
Razgovarala: Radmila Kovačević
Vijesti iz medija |
Turizam
