Premijer Zoran Milanović, u povodu sutrašnje treće godišnjice Vlade, gostovao je večeras u emisiji Dnevnik Plus Hrvatske radio-televizije.
O učinku Vlade u protekle tri godine, premijer Milanović kazao je: Ništa nije rađeno na štetu naših ljudi, nema takvih mjera, ima manje ili više uspješnih mjera; ima mjera koje želiš provesti, ali ti okolnosti stoje na putu“. Predsjednik Vlade rekao je da su to ponekad neke
referendumske inicijative, ali i da smo demokratsko društvo, u kojem je Vlada objektivno najodgovornija, ali nije svemoćna, bez obzira na novac kojim upravlja. Postoje instrumenti, demokratske, pravosudne pa i sudske kontrole, rada Vlade, poput odluka Ustavnog suda, tako da se nitko u ovoj zemlji ne može osiliti pa onda niti preuzeti totalnu odgovornost. Premijer je naglasio potrebu stalnog preispitivanja, postavljanja viših ciljeva. U ovoj teškoj situaciji, kad je Europa i dalje na rubu recesije, nas neke stvari ohrabruju, istaknuo je premijer, poput
rasta izvoza. Osim pada prve godine, Vlada je uspjela zadržati balans, ali i izrazio svijest o tome da dok ne bude opipljivijeg gospodarskog rasta u Hrvatskoj, nitko neće biti zadovoljan. Premijer je podsjetio da je iscrpljen naš model rasta, na građevini, stanogradnji, cestama, tunelima, ali i plafon do kojeg smo došli s obzirom na broj stanovnika.
„Hrvatski izvoz raste, neki dan smo bili u Turkmenistanu, tamo prodajemo usluge, brodove, to su likvidna tržišta, za to se moramo se malo oznojiti, potruditi. Danas sam bio u Trogiru, jutros je ondje, nakon skoro četiri godine, porinut prvi brod, veliki kemijski tanker; u splitskom brodogradilištu se grade brodovi, Hrvatska vojska je naručila, na natječaju, četiri broda za obalnu stražu, tu su nove reference, pa 3. maj, govorim sad samo o jednom segmentu, a to je
hrvatski izvoz, to je cijeli niz subjekata srednjeg i malog poduzetništva koji rade, rekao je predsjednik Vlade. Napomenuo je i da je broj nezaposlenih danas manji nego prije godinu dana, te da to nisu ljudi zaposleni u državnoj upravi ili javnim poduzećima.
„Dapače, taj broj je smanjen. Iz
Hrvatskih željeznica je moralo otići, uz otpremnine, tisuće ljudi, iz Hrvatske pošte, također, i iz niza drugih poduzeća, podsjetio je. Nisam sretan zbog toga što netko više neće imati radno mjesto, ali alternativa je bila propast tih sustava. To je nešto što je napravljeno, što nije popularno, ali je nužno. Smanjili smo plaće, ukinuli dodatke povećali sitno, ali iritantno PDV, koje druge mjere bismo trebali provesti - otpustiti 50.000 ljudi? Imate ljude koji su očajni, koji su na ulici, to čak nije samo socijalni problem samo, to je stvar zdravog razuma“ naglasio je. „I onda ta štednja, pa štednja i na kraju se cijela Europa nađe u jednoj statičnoj situaciji i skoro nitko ne ide naprijed, osim onih koji su imali dramatične padove“ upozorio je.
„Naveo bih primjer kako neki u Hrvatskoj kukaju da im Vlada uzima ovo ili ono…Jeste li mene čuli da kukam kako Angela Merkel , Njemačka Nizozemska ili EK nama otežavaju posao, da ne možemo zbog njih disati, da zbog njih moramo voditi fiskalnu politiku koja nije najbolja za Hrvatsku. To nisam rekao, to i ne mislim, nemam pravo to reći,. Europska komisija ima određena pravila, oko tih pravila se pregovara, čak najteže s puno većim državama od nas“, kazao je predsjednik Vlade Milanović. „Mi smo za sljedeću godinu planirali potrošnju za oko tri milijarde manju i ja sam uvjeren da ćemo to ispoštovati i biti u tim okvirima.“
Na upit o realnosti oslanjanja proračuna na povlačenje novca iz
EU fondova, premijer Milanović rekao je: „Mi smo jedna od prvih država kojima je odobren operativni program, to nije slučajno. To je zato što program dobar, zato što je netko na njemu radio, zato što si je netko dao truda, netko kome je stalo, za novac koji je u europskim fondovima i koji može propasti ako ga ne iskoristite. S obzirom da je Hrvatska, povijesno, početnik u tome i mi smo tek počeli. Radimo dobar posao i znam da ljudima to nije lako tek tako shvatiti, jer ne razumiju te brojke i procedure. Lako je iz pozicije oporbe galamiti da to ne valja, ali tu nisu u pravu. To valja. Prošao sam danas kraj budućeg mjesta mosta za Čiovo, a to je samo jedan od projekata, od kojih su mnogi u Dalmaciji i na jugu Hrvatske. Jedan od ponuditelja se žalio pa je komisija sad morala poništiti natječaj i tu gubimo vrijeme, ali to je procedura, međutim, taj most tamo koji će riješiti kronični problem jednog grada u Hrvatskoj će biti sagrađen, kao vjerujem i neki drugi veliki infrastrukturni projekti južnije od Trogira, ali sve je to netko trebao prirediti, odraditi, ako hoćete i izlobirati. To je radila moja Vlada, ova Vlada“, kazao je predsjednik Vlade.
Prioriteti Vlade u sljedećoj godini, rekao je premijer, su gospodarski rast, investicije izvoz. „Imamo promet od nekih sedam, osam milijardi eura, samo kroz
turistički sektor, i ako imate i rast robnog izvoza, a mi imamo rast robnog izvoza. Dakle, dodajemo tome nešto u čemu smo godinama stagnirali i nazadovali, a to je bio izvoz roba koji sada raste, ja ne mislim, nego vidim da Hrvatska ide u pravom smjeru. Imamo poduzeća koja su regionalno jako konkurentna, imamo konkurentnu prehrambenu industriju, trgovinu. Vjerujem u oporavak sljedeće godine uz mali gospodarski rast.“, rekao je premijer. Na upit o zamoru i rezignaciji Vlade, premijer je naglasio: „ Imate dobronamjernih ljudi, zlonamjernih ljudi koji znaju, ljudi koji ne znaju, a prave se da znaju. Vlada je ta koja donosi odluke i koja je izložena svakodnevnim kritikama. Ne živimo baš u sjajnim vremenima za investicije, ali za usporedbu, pogledajmo samo malo oko sebe, pogledajmo naša najbliža tržišta.“
Premijer je govorio i o slučaju ministra Varge. Ponovio je da bi se ministri, kad idu na godišnji odmor ili nekamo privatno, trebali nekako snaći, ali to je stvar osjećaja. Smatra da je dobro da se tu postoji pritisak, da se to stalno gleda „ jer znamo što je bilo ranije, pljačkalo se, otimalo se, neke stvari su na sudu, neke su u istrazi, dakle, ljudi imaju pravo biti iritirani time što netko ide s vozačem na skijanje, pa makar tamo imao predavanje“.
Na upit namjerava li Vlada ignorirati referendum o
monetizaciji autocesta, premijer je rekao: „Vlada, odnosno Hrvatski sabor će se ponašati u skladu sa zakonom, zna se koja je procedura. Sabor će, koliko znam, to uputiti Ustavnom sudu, pa ćemo vidjeti“ te ponovio: „Uvjeren sam da će ljudi to prije ili kasnije shvatiti, nije drama da to ne bude sada, ali jednog će dana biti, zato što mi taj kredit možemo plaćati s kamatama, ali smo ludi ako to radimo, to je samoubilački. Dakle 25 godina plaćati glavnicu i još 4 milijarde eura kamata na tu glavnicu stranim financijerima, umjesto da veći dio tog novca pokupimo odmah i da ga usmjerimo u druge kanale, da to prepustimo, ako je moguće, našim mirovinskim fondovima. To nije bio nikakav veliki program, nego prilika da se rasteretimo toga duga a da ceste ostanu naše. Svi drugi, možda iz straha ili čiste malicije, podliježu demagogiji, populizmu, lažu ljudima, ne govore im istinu. To je dobro rješenje, a ne bude li tako, ja ne mogu reći baš me briga, jer ja sam hrvatski premijer i stalo mi je do toga. To nije nikakvo ideološko pitanje, nego pitanje vašeg novčanika. Ceste ostaju ovdje, naše su, mi svi štedimo u drugom mirovinskom fondu, taj novac se mora negdje ulagati; naši fondovi kažu da su zainteresirani, a mi im kažemo ne možete, idite, ne znam, nekamo vani…“
Premijer je naglasio da Vlada sigurno neće ignorirati volju građana, ali jamči da će vrlo brzo ljudi koji su u prvi mah reagirali emotivno i to po prvi puta protiv svog materijalnog interesa shvatiti da je to razumno rješenje. „Da ne govorim jednu drugu stvar - da je na ovaj način reprogramiranje dugova HAC-a jedan oblik državne potpore. Mi svako malo na vladi reprogramiramo te dugove, i plaćamo kamatu, svaki puta mi jr muka kad to vidim, to ide u Pariz, u London, u Milano, pitanje je što o tome misli Europska komisija, koja nam je već prigovarala. Dakle, Vlada HAC-u i Autocesti Rijeka Zagreb daje jamstva za reprogramiranje kreditnog duga. Ne znam što ćemo napraviti ukoliko se Europska komisija odluči parničiti s nama. Ako tako odluče hrvatski građani, ja ću se složiti s time, vidjeli ste da tu nemam velikog straha i kompleksa kao kod uhidbenog naloga. I dalje smatram da je to ponižavajući model za Hrvatsku kao novu članicu. Ako tako misle ljudi na referendumu, ja ću se tako postaviti u interesu Hrvatske, ali ću im reći što mislim – ljudi ne dajte da vas gule“.
Na upit o susretu s Mirelom Holy, premijer je kazao: „Mi se znamo godinama, bili smo u politici vrlo bliski suradnici, možda se i nismo morali razići, ali sjetite se što se dogodilo, nije moglo drugačije, taman ja propao. O suradnji stranaka ne razgovaramo, vjerovali ili ne, u ovom trenutku o tome nismo uopće razgovarali. Godinama smo bili dobri, nađemo se i dalje, u nekim stvarima se ne slažemo. Ona ima stranku koju vodi i ima odgovornost prema toj stranci, a ta će odgovornost već sutra možda biti fokusirana na jedno pitanje. Ono glasi: hoćeš li dopustiti da se stranka koja je pljačkala Hrvatsku „lišo“ vrati na vlast. To sam rekao više puta i ponovit ću opet - ne možemo dopustiti da se ljudi koji su osuđeni kao kriminalci vrate na vlast. O tome će, naravno, odlučiti građani, ali ja moram reći ono što mislim.“ zaključio je predsjednik Vlade Zoran Milanović.
Pisane vijesti |
Govori i izjave |
Društvo i zajednica |
Zoran Milanović
