„Deficit će iznositi 12,8 milijardi kuna što pokazuje da smo javne financije držali pod kontrolom“, rekao je ministar financija Boris Lalovac.
Prema prvim preliminarnim podacima iz Ministarstva financija, deficit za 2014. godinu, prema nacionalnoj metodologiji, iznosio je 12,8 milijardi kuna, što je značajno manje nego što se očekivalo. Prema rebalansu, očekivani je deficit bio 15,6 milijardi kuna, podsjetio je ministar Lalovac, pa je ovo gotovo tri milijarde kuna manje od očekivanog deficita.
„Kada vidimo da smo u 2013. godini imali deficit od 16,2 milijarda kuna, ipak se pokazalo da se javne financije u 2014. godini, usprkos brojnim problemima i slaboj gospodarskoj aktivnosti držalo pod kontrolom“, rekao je ministar.
„Također, vrlo je bitno reći da je ovogodišnji deficit koji smo planirali vrlo blizu deficita koji smo ostvarili u 2014. godini. To znači da imamo vrlo dobre pretpostavke da deficit u 2015. ostvarimo u planiranim aktivnostima i da ne bude tzv. rebalansa u prethodnim godinama. Govorimo o prvim preliminarnim podacima, vjerojatno će još nešto biti knjiženja, ali prema nacionalnoj metodologiji deficit je za 2014. godinu iznosio 12,8 milijardi kuna“ ponovio je ministar financija.
Ministar Lalovac naglasio je da su uštede ostvarila sva ministarstva te da je Vlada, kao cjelina, uspjela ostvariti ovaj deficit niži od očekivanoga. „Po vrstama troška u odnosu na rebalansirani iznos, plaće su manje za 180 milijuna kuna, dakle, tu se uspjelo uštedjeti, također na materijalnim rashodima 610 milijuna kuna, u odnosu na rebalansirani iznos, također na kamatama, jer smo imali niže kamate u cijelom zadnjem kvartalu, odnosno zadnjem polugodištu, i budući da smo se manje trebali ove godine zaduživati, upravo kad govorimo o ovih 3 milijarde kuna, na kamatama je ušteda 680 milijuna kuna, također se, i na brojnim raznim nabavkama, uspjelo uštedjeti oko 440 milijuna kuna u odnosu na rebalansirani iznos, te na ostalim rashodima oko 600 milijuna kuna, a na subvencijama oko 165 milijuna kuna. Zapravo, na svim stavkama se uspjelo uštedjeti“ , zaključio je ministar Lalovac.
Ministar je posebno naglasio da da su bruto iznosi za plaće u 2014. iznosili 21,4 milijarde kuna, što je najmanji iznos od 2008. godine. „To je prvi puta snažno smanjivanje cjelokupne ukupne mase plaća, „nastavio je i rekao da je u odnosu na 2011. godinu za plaće isplaćeno milijardu i tri stotine milijuna kuna manje.
„Materijalni troškovi iznosili su 7 i pol milijarda kuna, što smo zadnji puta imali 2007. godine, svih ostalih godina imali smo značajno veću potrošnju u materijalnim rashodima. Manji su troškovi i na subvencijama. Povećanja, kad uspoređujemo s godinama 2007. i 2008., su svakako troškovi kamata. Troškove kamata smo 2007. godine plaćali pet milijardi, a danas oni iznose deset milijardi. Znači, velike uštede su na materijalnim troškovima, na onome što je vlada mogla svojim politikama učiniti, plaće, subvencije te osnovni rashodi. Postoji vrlo snažna fiskalna konsolidacija i mislimo da ćemo to ispuniti i u 2015. godini“, naglasio je ministar.
Ministar je pojasnio razliku između nacionalne metodologije po cash principu, dakle, novčanog odljeva i novčanog priljeva , u odnosu na EUROSTAT metodologiju koja radi po obračunskoj metodologiji. „Postoje određene tablice u koje se moraju konvertirati određene pozicije. Imamo mjesec do mjesec i pol dana u kojima moramo sve te brojeve konvertirati po EUROSTAT metodologiji. „Međutim, ono što je bitno je da početna faza je niža. Sve počinje od nacionalne metodologije iz koje se konvertira u Eurostat metodologiju. Važno je da je početna baza jako niska“, naglasio je ministar financija Boris Lalovac.
Pisane vijesti |
Priopćenja |
Ekonomija
