Hrvatska razliku od svog prethodnika ministar turizma Darko Lorencin stalno je na terenu. Bilo da je riječ o važnim turističkim sajmovima ili lokalnim događanjima, Lorencin je tamo. U ponedjeljak unatoč snježnoj mećavi nije odgodio put u Pulu. Nakon cijelog dana na terenu u večernjim je satima bez problema odradio i intervju u praznom ministarstvu. Na sva pitanja odgovara odmjereno i promišljeno, nema šanse da se zaleti. Taj diplomirani ekonomist u 43. godini dobio je šansu da se s mjesta pomoćnika ministra gospodarstva iskaže i na ministarskoj funkciji. S turizmom je nekako oduvijek vezan - od prvih studentskih poslova do pozicija u Turističkoj zajednici Istre i Istarskoj razvojnoj agenciji. I sam je odlučio iskoristiti hrvatske potencijale pa turistima iznajmljuje kuću u Grožnjanu. Zasadio je i maslinik koji mu je, priznaje, posebna antistres terapija u vikend pauzama.
U prvih devet mjeseci 2014. prihodi od turizma iznosili su 6,77 milijardi eura što je rast od 2,5 posto. Što očekujete za cijelu godinu?
- To su relevantni podaci koje će tek objaviti Hrvatska narodna banka. Ako gledamo fizičke pokazatelje koji su u zadnjem kvartalu bili bolji nego godinu ranije, onda bi konačni financijski pokazatelji trebali biti na razini 2008. godine, dakle oko 7,4 milijarde eura.
Koliki je stvarni udio turizma u hrvatskom BDP-u? Prema metodologiji HNB-a riječ je o 17 posto, a prema satelitskoj bilanci Instituta za turizam 10 posto.
- Različite su metodologije. Satelitska bilanca je detaljnija jer uzima u obzir i inpute drugih sektora u turizam, a kod HNB-a su to krajnji podaci na temelju prihoda. Bitno je uzeti jednu metodologiju i pratiti trend, a u oba slučaja riječ je o visokom udjelu turizma u BDP-u.
U oba slučaja potvrđuje se velika ovisnost hrvatskoga gospodarstva o turizmu, što je dosta nesigurna pozicija.
- Danas ništa nije sigurno. Turizam je jako osjetljiv na gospodarska kretanja na emitivnim tržištima i na druge čimbenike. Poljska nam je primjerice samo u 2013. godini narasla 20 posto zbog dobrih gospodarskih predispozicija, Rusiju muči devalvacija rublje još od 2013. godine i to se jako osjeti. S druge strane, nitko ne spominje da je iz Italije od 2008. do 2014. zabilježen pad noćenja od osam posto. Lani je prvi put zabilježen rast od jedan posto, što znači da smo zaustavili višegodišnji trend pada nastalog zbog stanja tamošnjeg gospodarstva. U turizmu je uvijek bilo fluktuacija i uvijek će ih biti. Ta kretanja uvelike ovise i o nama i zato moramo ciljano ići na određena tržišta.
Što konkretno radite na pripremi sezone 2015.?
- Krenuli smo s pripremama još u lipnju 2014- godine. Korigirali smo modele zajedničkog oglašavanja i s njima izašli krajem kolovoza. Pripremili smo kampanje koje su se realizirale ovaj put na tržištima u vrijeme kada se donosi odluka o odmoru. Za koji dan predstavit ćemo novi marketinški koncept kojim ćemo komunicirati Hrvatsku i kao destinaciju. To je krovni komunikacijski koncept kojim ćemo formirati platformu za komuniciranje svih osobitosti Hrvatske, dakle konkretnog proizvoda. Imali smo slogan Mediteran kakav je nekad bio bez šireg koncepta. To više nije primjeren koncept za nove tehnike komuniciranja.
Dakle, slogan Mediteran kakav je nekad bio nestaje?
- Taj slogan više ne poručuje što bi trebao i odlazi u prošlost. Za sada još ne radimo na vizualima i konkretnim kampanjama, ali ćemo donijeti odluku o novom sloganu. Želimo Hrvatsku prikazati kao zemlju koja nije samo sunce i more. Na globalnoj razini 20 do 30 posto turizma temelji se na tom elementu, a sve ostalo na drugim proizvodima koji generiraju puno veću potrošnju. Predispozicije imamo i program Hrvatska 365 temeljimo na sedam proizvoda koji nisu sunce i more. To su kultura, zdravstveni turizam, poslovni turizam, biciklizam, aktivni odmor, nautika i gastronomija. Do sada se destinacije nije toliko vezalo za proizvod i to sada mijenjamo. S lokalnim i regionalnim razinama formirali smo destinacije koje su tržišno prepoznatljive. U projektu su 22 destinacije: osam kontinentalnih i 14 priobalnih. Svaka destinacija je izdvojila dva proizvoda i dva tržišta na koja će se usmjeriti. Analiziramo rezultate i usmjeravamo ih dalje. Možda će neka destinacija ići s tri proizvoda na jedno tržište ili s jednim proizvodom na tri tržišta. To je pilot projekt koji će se razvijati kontinuirano i uključivati nove destinacije.
Sve s ciljem da gosti potroše više od 66,3 eura koliko sada prosječno dnevno troše kada dođu u Hrvatsku?
– Tako je. To što troše 66 eura rezultat je ponude destinacije. Turist traži proizvod i vrijednost za novac i onda je spreman platiti više.
Ipak razvijate i koncept sunca i mora projektom tematizacije plaža. Jesu li plaže obavezne opredijeliti se za neku od 14 tema - recimo plaže za obitelji, surfere ili pse?
- Projekt je na dobrovoljnoj bazi. O njemu odlučuje koncesionar, a ako ga nema, jedinice lokalne samouprave odnosno turističke zajednice. Želimo dati okvire da se lakše zna kako upravljati plažama. Osnovni cilj je da jedna destinacija kao što je na primjer Zrće ima plažu primjerenu za partyje, a ne za umirovljenike. Koncesionari i hotelske kuće ovisno o strukturi gostiju sada i plaže mogu povezati s čitavim proizvodom. Cilj je produljiti sezonu, jer će sunce i more, dakle plaža, još godinama ostati naš glavni proizvod.
Hoće li doći do zatvaranja plaža za nepoželjne?
- Apsolutno ne. Osnovni cilj je poboljšati proizvod. Velik dio plaža je neuređen, s pritiskom na glavne plaže, a ovime želimo potaknuti uređenje drugih plaža, čime bi se rasteretilo glavne.
Stručnjaci upozoravaju da je struktura hrvatskog smještaja u kojem dominiraju privatni kapaciteti nerijetko upitne kvalitete glavni ograničavajući faktor u daljnjem razvoju turizma.
- Privatni iznajmljivači su poduzetnici koji nastupaju na tržištu koje će neminovno stvoriti red i u tom dijelu. Lani smo prvi put krenuli s mjerama koje dižu konkurentnost i privatnih iznajmljivača kao što je sufinanciranje bazena. Ima mnogo privatnih iznajmljivača koje stimuliramo da razmišljaju na višoj razini i da razvijaju svoje koncepte tako da prerastaju u pansione i male hotele čime se bitno povećava kvaliteta. S druge strane, strategija je usmjerena na kičmu turističke industrije, a to je hotelski smještaj koji je u Hrvatskoj zastupljen sa svega 13 posto. Strategijom do 2020. godine predviđeno je da pola investicija od sedam milijardi eura privatni sektor investira upravo u hotele. Smještaj će ukupno narasti sedam do osam posto, ali upravo su hoteli osnovna turistička infrastruktura sa standardiziranom razinom usluge. Kada hoteli dođu na određenu destinaciju, i turizam krene u punim jedrima.
Hotelijeri vam još od lani poručuju da će značajno manje investirati zbog vraćanja PDV-a s 10 na 13 posto. Hoćete li ispuniti te ciljeve iz strategije?
- Povećanje poreza izravno utječe na smanjenje investicijske komponente. Ukupno je javni i privatni sektor, pri čemu je privatni na razini od 70 do 80 posto, 2013. godine investirao 230 milijuna eura, lani 410 milijuna eura, a ove je godine u planu 495 milijuna eura investicija u turistički sektor.
Možda bi te investicije bile još i veće. Jeste li se kao ministar mogli izboriti za PDV od 10 posto?
- Riječ je o sklopu mjera koje su za cilj imale stabilizirati proračun kao ključni faktor stabilnosti zemlje. Turizam čini 30-ak posto vrijednosti proizvoda i usluga koji su obuhvaćeni međustopom. Nemojmo zaboraviti da je ova Vlada 2013. godine PDV na ugostiteljstvo smanjila sa 25 na 10 posto. To se smanjenje vrlo brzo zaboravilo i svi gledaju samo ovu korekciju na 13 posto.
Naravno, kad je riječ o najvišoj stopi PDV-a u usporedbi s mediteranskim zemljama.
- Do posljednjeg dana svog mandata borit ću se da se vrati stopa PDV-a na smještaj na 10 posto. U skladu sa svim zemljama u okruženju.
Je li već sada prespora realizacija strategije turizma do 2020. godine? Hoćete li ispuniti ciljeve od 14,3 milijarde eura turističke potrošnje i 86 milijuna turističkih noćenja 2020. godine?
- Realizacija je uvijek teži dio priče. Potrošnja od 14,3 milijarde eura je ukupna potrošnja domaćih i stranih turista koja je već danas na gotovo devet milijardi eura. Investicije idu uzlaznom putanjom, realizirat će se važni projekti kao što su Kupari i Brijuni. Otvarat će se novi kapaciteti koji će osiguravati veći broj turističkih dolazaka i potrošnju.
Mislite li da bi Hrvatska ove godine mogla profitirati od političkih nestabilnosti u konkurentskim zemljama, prije svega Grčkoj?
- Doista se ne rukovodimo situacijom u ostalim zemljama. Radimo svoj posao, imamo planove i hoće li neka konkurentska zemlja imati povećanje, stagnaciju ili pad, nas i toliko ne interesira ako dobro obavimo svoj posao.
Koliki rast očekujete u 2015.?
- Mislim da će, uz dobro vrijeme, rast biti sličniji 2013. godini i to priželjkujemo. Prilično je rano govoriti, ali na sajmovima na kojima smo do sada bili reakcije su pozitivne.
Kako će se slabljenje kune u odnosu na svjetske valute odraziti na prihode u turizmu?
- Izravno. Švicarcima je sada zbog jakog franka jeftino putovati i kupovati. I dolar je ojačao pa su američki turisti 2013. godine rasli 25 posto, lani 17 posto, ali su ostvarili više od 700.000 noćenja. Poklopilo se nekoliko stvari na tom tržištu koje smo iskoristili. Jedno je super bowl, a uskoro idemo i na jedan jači nastup u New Yorku s vinarima.
Zašto kasni projekt Veliki Brijun? Najavljivali ste pronalaženje investitora već u drugoj polovici 2014. godine. Konzultanti su odradili koncepte još sredinom prošle godine, dojam je da niz ministarstava nije odradio svoj posao.
- To nije točno. Suradnja među ministarstvima je odlična, ali stvari su nepripremljene godinama unatrag. I tu doista govorim operativno, a ne politički. Nema prostornih planova, niz je nereguliranih pitanja jer je riječ o projektu koji kao nacionalni park spada pod Zakon o zaštiti prirode, kulturno je dobro i ima turističke kapacitete. Intenzivno radimo, želimo napraviti kvalitetnu podlogu za investitore kako kasnije ne bi imali nikakvih zapreka.
Kad se očekuje natječaj za Veliki Brijun?
-Tijekom ožujka trebao bi biti upućen javni poziv za iskazivanje interesa. I u projektu Kupari odradili smo ogroman posao zahvaljujući suradnji svih ministarstava. Kupari su slovili kao gotov projekt, a kad smo krenuli pripremati natječaj prije dvije godine, ustanovili smo da nema ni geodetske podloge na temelju koje se trebao formirati katastar i zatim zemljišne knjige. To je sve sada odrađeno.
Zašto niste javno predstavili koncepte za Brijune?
- To je radni dio na kojem još treba raditi. Objavit ćemo ih prije drugog kruga natječaja, prije prikupljanja obvezujućih ponuda.
U svakom slučaju i dalje tek očekujemo da u Hrvatsku dođu veliki igrači iz svjetskog hotelskog biznisa?
- Na tome treba konstantno raditi, a mi smo velike projekte pripremili.
Samo u zadnjih godinu dana imamo i neuspješne pokušaje privatizacije tvrtki Maestral, Plat i Imperial.
- Natječaji za privatizaciju poduzeća Plat i Imperijal Rab su još uvijek u tijeku, a ako treba, bit će i pet natječaja, jer netko pogrešno misli ako računa na privatizacije kao što su nekada bile. Putem predstečajnih nagodbi pronašli smo strateške partnere u poduzećima poput HTP Korčula, HTP Orebić, Podgora, Živogošće, Vranjica Belvedere, Medena, koji su posljednjih 15 godina propadali.
Jeste li sada zadovoljni radom Hrvatske turističke zajednice?
- Reorganizirali smo predstavništva. Konačno smo lani pokrenuli program Hrvatska 365, pred puštanjem u probni rad nalazi se i Turistički informacijski sustav, koji će prvi put bilježiti sve podatke o turističkim dolascima u realnom vremenu. To je jedinstveni sustav koji će nam pružiti kvalitetnu podlogu za buduća planiranja i analize. U rujnu prošle godine dovršen je Strateški marketinški plan, na temelju kojeg smo razvili i krovni komunikacijski koncept koji će biti prezentiran ovaj tjedan. Sve kampanje na tržištima odrađuju se 5-6 mjeseci ranije.
Za sve to vam treba još jedan mandat. Mislite li da ćete dobiti izbore s obzirom na loš rejting Vlade?
- Ako se gleda cjelokupni rad ove Vlade, odrađen je ogroman posao po pitanju sređivanja gospodarstva i postavljanja realnog proračuna kao osnovnog preduvjeta. Gospodarstvo se ne rješava u jednoj godini mandata. Ova Vlada se ne bavi marketingom nego istinskim stvarima i odgovorno stvara kvalitetan temelj. Sada su se počeli vidjeti rezultati rada koji je Vlada ulagala u posljednje tri godine. Vrijeme do kraja mandata će pokazati da smo zaslužili drugi mandat.
Hoće li IDS ići samostalno na izbore?
- To trebate pitati stranku.
Pa vi ste stranka. Jasno je da je IDS nezadovoljan ispunjenjem Plana 21 koji se tiče decentralizacije.
- Predsjednici stranaka imali su nedavno sastanak u Puli i to će se na toj razini rješavati. Još će se razgovarati o svemu.
Kako surađujete s premijerom Milanovićem?
- Odlično.
Vodite jedan od zahvalnijih resora. Ministar financija stalno je na udaru, ministar branitelja već više od sto dana sluša zahtjeve za svoju ostavku iz šatora pred ministarstvom.
- Zaboravljate kišoviti srpanj. Ne ponovilo se. Ja sam na udaru kad su ostali kolege na godišnjem. I uvijek isto, uvijek će netko tvrditi da imamo srpanjsku rupu bez obzira na vrijeme. A istina je da uvijek ima destinacija koje imaju srpanjsku rupu i onih koje je nemaju.
Bili ste pomoćnik ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka zadužen za investicije. Jedan ste od autora Zakona o strateškim ulaganjima koji nije ispunio očekivanja. Od 64 projekta izabrana su samo tri.
- To je jedinstven zakon. S obzirom na složenost projekata mnogo toga nije se moglo predvidjeti i normalno je da se rješava u hodu. Tu ima posla za sve, od Agencije za investicije i konkurentnost do svakog ministarstva u čiji resor spada pojedini projekt. Pravi učinci tog zakona tek će se vidjeti.
Mnogi građani muku muče s kreditima u Švicarcima. I sami ste jedan od tri kredita za kuću u Grožnjanu imali u Švicarcima, ali ste ga refinancirali kreditom u eurima. Jeste li na vrijeme shvatili da treba bježati od Švicarca ili...?
- Za prvi dio investicije u kuću imao sam četiri, pet godina kredit u Švicarcima. Jedno vrijeme je švicarski franak bio jako pao pa je počeo rasti. Zaokružio sam investiciju i znao sam da ću prihode imati u eurima. Da bih eliminirao valutni rizik, podigao sam novi kredit u eurima.
Sada je supruga preuzela biznis iznajmljivanja?
- Da.
Imate brojne hobije: arhitektura, ekološko maslinarstvo, gastronomija, jedrenje, putovanja. Što od svega toga sada stignete?
- Od arhitekture stignem nešto skicirati i maštati. Maslinik je mlad i najvažnije je da masline rastu dok sam u Zagrebu. Posao oko maslina totalni je antistres i kad nije kiša, evo uskoro ću to početi lagano preko vikenda raditi. Na jedrenje sam lani uspio otići samo tri dana.
Razgovarala Gordana Galović
Vijesti iz medija |
Turizam
