Predsjednik Vlade Zoran Milanović prilikom obilaska nove i rekonstruirane ceste između Jelse i Poljica na Hvaru, na novinarski upit o dojmovima s inauguracije nove predsjednice Republike odgovorio je da se nada da će suradnja s njome funkcionirati te da drži palčeve za to.
Premijer je rekao da je on sam u kampanji govorio isto što i u inauguracijskom govoru, ali i da pozdravlja promjene kod ljudi ako se okrenu na dobro. „Atmosfera (na inauguraciji) je bila dobra i mogu to samo pozdraviti. Dakle, tu smo za suradnju, znaju se odgovornosti. Vlada je odgovorna za ovakve projekte, kao i za stotine drugih stvari koje život znače, a predsjednik može u svakom pogledu pridonijeti atmosferi“, kazao je predsjednik Vlade te još jednom pozvao predsjednicu da od sljedećeg četvrtka kad god hoće dođe na sjednicu Vlade.
Na novinarsko pitanje planira li pozvati dosadašnjeg predsjednika Ivu Josipovića da se vrati u SDP, premijer je rekao: „Naravno da je čovjek dobrodošao, ali to je svačija privatna stvar. To je demokracija - ne možete nikoga natjerati na nešto. SDP je otvoren za takve ljude. Ivo Josipović je bio dobar predsjednik i najviše mi se svidio taj dio govora, kad je nova predsjednica pozdravila Mesića i Josipovića. Nije se baš svima to dopalo, meni jest i na tome sam ja njoj zahvalan, a zahvalan sam i njima dvojici na onome što su u zadnjih 15 godina napravili za hrvatski narod i hrvatsku državu“, naglasio je Zoran Milanović, pridodavši: „Naravno, ne gleda to svatko kao ja, ali u tome i jest sadržaj demokracije.“
Novinari su premijera tražili da komentira izjavu predsjednika HDZ-a Karamarka, o tome da bi se gospodarska pitanja na nacionalnoj razini trebala rješavati konsenzusom. „To dobro zvuči, ali je miljama daleko od stvarnosti“, izjavio je premijer. „Mi radimo težak posao tri godine, suočeni sa svakodnevnom opstrukcijom, s opozicijom koja nije imala doslovno dva suvisla zakonska prijedloga i to je realnost. Dakle, ja ne znam oko čega bi se suglasio s onima koji nemaju nikakve ideje“, nastavio je predsjednik Vlade, kazavši da Vlada ima ideje, a to su dubrovačka zračna luka, zatim sve ono što se gradi u Hrvatskoj, a gradi se u okviru mogućnosti, red koji se uvodi, u porezima, državnim prihodima, koji ranije nije postojao, a omogućavao je lov u mutnom. „Red u javnoj nabavi, koji također danas postoji i postojat će još više, jer idemo na kompletnu elektroničku javnu nabavu“, kazao je premijer i najavio da će to vrijediti i za malu nabavu do 70 tisuća kuna. „To je naš sljedeći korak i bit će jednako odlučan i efikasan kao i korak fiskalizacije gdje smo sve državne financije kada je u pitanju PDV i računi stavili pod kontrolu“. Što se tiče konsenzusa, dodao je: „Pozdravljam svaku dobru namjeru, ali očekujem da se u skladu s tim živi, djeluje, govori, da se daju prijedlozi, da se i kritizira vlast, ali da se ipak ne bude u takvim stvarima malo ovako, malo onako“. Premijer Zoran Milanović naglasio je da je hrvatski gospodarski program intimno nacionalno pitanje, čak pitanje nacionalne sigurnosti.
„Zadnji puta kad ga je netko probao pisati izvan Hrvatske, to je bio Staljin, '46. ili '47. godine. Istaknuo je da po tom pitanju Hrvatska ne treba savjete, jer drugi ne gledaju naše interese na način na koji ih mi gledamo. „Da je pitanje interesa, pitanje novca i profita, ova cesta ne bi nikad bila sagrađena. Da je pitanje interesa, odnosno profita i zarade, naše autoceste, naročito dio u južnoj Dalmaciji, ne bi nikada bile sagrađene. To nijedan strani institut neće savjetovati, jer oni Hrvatsku gledaju na način novca, a za nas je to pitanje srca, a onda novca“, pojasnio je, dodavši: „O tome odlučuju naši ljudi, Hrvati u Hrvatskoj, ne u Moskvi, ne u Berlinu“ te zaključio: „Konsenzus u politici jest dobrodošao, ali ono što je bitno, ako ga nema i ako ga netko konstantno ruši, onda treba raditi. Mi radimo i djela su tu.“
Na upit je li sa strane HDZ-a i oporbe bilo konkretnih gospodarskih prijedloga, premijer je odgovorio: „Nije, to zna cijela Hrvatska. Nažalost, nije. U tri godine mandata nije bio nijedan zakonski prijedlog iz područja gospodarstva. Ispričavam se, bio je jedan, i njega je podnijela osoba koja je prije par mjeseci izašla iz HDZ-a“, dodao je premijer. „Usuglašavanje nije „bit će po mom“ nego kada ponudiš konkretan prijedlog pa razgovaramo o tome. Toga, nažalost, nema.Predsjednik Vlade kazao je da vrlo dobro zna što će ponuditi hrvatskim biračima kada se bude išlo na izbore. „Reći ću što smo napravili i što smo zatekli. Što je realno bilo moguće, a što nije. Ali to očekujem i od druge strane. Za lijepe riječi i za dobre namjere uvijek ima vremena. Ali ja očekujem da se ljudi u skladu s time ponašaju“, dodao je.
Predsjednik Vlade Milanović komentirao je medijske spekulacije o prijevremenim izborima. „To je uvijek tako u izbornoj godini i uvijek ćete u medijima pročitati jedno petnaest varijanti o tome kad će biti prijevremeni izbori. A izbori će biti onda kada mi odlučimo da se raspušta Sabor. U roku od 60 dana predsjednica države mora raspasati parlamentarne izbore. To može biti bilo kada ove godine, a može biti u veljači sljedeće godine“, pojasnio je premijer Milanović i nastavio: „Tu je na potezu vladajuća većina, a predsjednik prema Ustavu u roku od 60 dana mora raspisati izbore. U pravilu, između 45 i 60 dana. Sve je jasno u tehničkom pogledu“, pojasnio je premijer Milanović i nastavio: „A u političkom smislu, mi vjerujemo da ljudi iz dana u dan vide koliko napora ulažemo da se zemlja stabilizira i da bude uredno vođena, ali i da se nešto događa. Kao primjere naveo je rast izvoza i industrijske proizvodnje. Ocijenio je važnim prodaju i izvoz proizvoda koji se proizvode u Hrvatskoj bilo da se radi brodovima, strojevima ili vlakovima.
„I, naravno, da se naši građani malo relaksiraju i da počnu malo više trošiti. Ali to će doći zadnje jer su se ljudi opekli. Zato smo i uveli ovu mjeru oko „švicarca“. Ne zato da pokažemo bankama tko je gazda u Hrvatskoj nakon tri godine korektnosti i šutnje, nego zato da naši ljudi mogu koju kunu više potrošiti te da im ne ode baš sve na otplatu kredita. I radi toga smo mi stajali nekoliko godina jer najvitalniji dio populacije u Hrvatskoj, mlađi ljudi i ljudi srednjih godina, zadnju kunu daju na otplatu kredita. To je neodrživo na duge staze“, kazao je.
Na pitanje ima li prostora za spuštanje kamata za kredite u eurima, predsjednik Vlade Milanović je odgovorio da stabilnost eura jamči Hrvatska narodna banka. „Tako to funkcionira dvadeset godina. Tako će biti i dalje“, naglasio je.
Pisane vijesti
