Ministar Jakovina: Prvi put u Hrvatskoj stvoren zakonski okvir za uspostavu sustava doniranja hrane

Uz osiguravanje provedbe uredbi Europske unije to podrazumijeva i donošenje nacionalnih strateških i programskih dokumenata s utvrđenim nacionalnim ciljevima, prioritetima, mjerama i mehanizmima djelovanja u programskom sedmogodišnjem razdoblju. Ministar Jakovina pojasnio je da je ovim Zakonom uspostavljen pravni okvir za povlačenje oko 800 milijuna eura godišnje iz dva europska fonda za sve mjere poljoprivredne politike. „Samo za provedbu novog programa izravnih potpora za Republiku Hrvatsku u programskom razdoblju 2015. – 2020. imamo na raspolaganju do 2,5 milijardi eura“, od čega će iz proračuna Europske biti osigurano oko milijardu i pol ili 60 posto“, kazao je ministar Jakovina. Posebno je istaknuo uvođenje odredbi vezanih za ovrhe, na način da je od ovrhe izuzet iznos u visini do 50 tisuća u slučaju da se ovrha provodi na sredstvima koja su dodjeljuju korisnicima po osnovi mjera poljoprivredne politike. Naglasio je i da se odredbama ovoga Zakona prvi put u Republici Hrvatskoj daje osnova za uspostavu sustava doniranja hrane i hrane za životinje s ciljem sprječavanja uništavanja velikih količina hrane, zaštite okoliša i pomoći krajnjim primateljima. Predsjednik Vlade Zoran Milanović istaknuo je da je stvoren zakonski okvir koji će omogućiti da se za doniranu hranu ne plaća PDV.
 
Hrvatsko saboru upućen je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić kao razlog za predlaganje izmjena i dopuna Zakona o sudovima je prvenstveno usklađenje sa Zakonom o područjima i sjedištima sudova. Kao bitna novina, ovim Konačnim prijedlogom zakona uvodi se voditelj stalne službe kao mehanizam pomoći predsjedniku suda u obavljanju poslova sudske uprave koji se odnose na dislocirane stalne službe, a na koji se način omogućava pravovremeno obavljanje poslova u sudu i učinkovitost rada suda. Ostalim predloženim izmjenama odredbe važećeg Zakona se također usklađuju s potrebama, ciljevima i svrhom reorganizacije sudačke mreže pa se tako, između ostaloga, omogućava brža i lakša delegacija predmeta s područja zajedničkog neposredno višeg suda, iz kojeg razloga o svakoj delegaciji predmeta više ne mora odlučivati Vrhovni sud Republike Hrvatske, a što će omogućiti brže kretanje predmeta i jednostavnije ujednačavanje radne opterećenosti sudaca. Nadalje, radi bolje učinkovitosti sudova predsjednicima sudova naložena je obveza izrade godišnjeg programa rada koji mora sadržavati plan poslova sudske uprave, a posebno mjere i aktivnosti za unapređenje rada i učinkovitosti suda u rješavanju predmeta te očekivane rezultate rada suda. Time se omogućava i stalno praćenje rada i rezultata rada svakog suda i predsjednika suda, čime se povećava njegova odgovornost za obavljanje poslova sudske uprave.
 
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić predstavio je i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu. Razlog za predlaganje izmjena i dopuna Zakona o državnom odvjetništvu prvenstveno je usklađenje sa Zakonom o područjima i sjedištima državnih odvjetništava. Ovim Konačnim prijedlogom zakona se uvodi i definira pojam stalne službe te voditelja stalne službe kao mehanizma pomoći državnom odvjetniku u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave koja se odnosi na dislocirane stalne službe, a na koji se način omogućava pravovremeno obavljanje poslova u državnom odvjetništvu i učinkovitost rada državnog odvjetništva. Ostalim predloženim izmjenama Zakon o državnom odvjetništvu se također usklađuje s potrebama, ciljevima i svrhom reorganizacije državnoodvjetničke mreže pa se tako, između ostaloga, predlaže preciziranje i dodatna razrada odredaba Zakona o državnom odvjetništvu koje se odnose na rad pravosudne inspekcije, podnošenje godišnjeg izvješća Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske Hrvatskome saboru, donošenje Okvirnih mjerila za rad državnih odvjetništava, dodjelu predmeta državnoodvjetničkim dužnosnicima u rad te obavljanje poslova osiguranja osoba, imovine i objekata državnih odvjetništava i održavanja reda u državnim odvjetništvima.
 
Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić kazao je da se ovim zakonom izvršava usklađivanje sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom i Zakonom o jedinstvenom tijelu vještačenja, na način da se nadležnost za vještačenje radne sposobnosti i tjelesnog oštećenja prenosi na jedinstveno tijelo vještačenja pri Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Također, izvršava se usklađivanje sa Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola, odnosno omogućuje se ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu osiguranim članovima obitelji osoba koje su sklopile životno partnerstvo, a neformalna životna zajednica može se izjednačiti s izvanbračnom zajednicom. Nadalje, hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji odgađa se za 6 mjeseci razdvajanje mirovina, i to sa 31. prosinca 2014. na 30. lipanj 2015. godine. Izmjenama i dopunama Zakona preciznije se uređuju odredbe o rokovima za prijavu samostalnih obveznika te prijava radnika kod poslodavaca. Poslodavac je dužan radnika prijaviti najranije osam dana prije, a najkasnije prije početka rada. Ministar Mrsić pojasnio je i da prijevremena starosna mirovina zbog dugogodišnjeg osiguranja postaje starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika, budući da ima obilježja starosne mirovine, a stječe se sa 60 godina i 41 godinu staža osiguranja, a određuje se bez umanjenja.
 
Donesena je i Odluka o pružanju humanitarne pomoći Republici Makedoniji, u iznosu od 100.000,00 eura, radi saniranja šteta od poplave. Zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova Joško Klisović podsjetio je da je Republika Makedonija uplatila isti novčani radi saniranja šteta od poplava koje su pogodile Republiku Hrvatsku.