Na početku današnje 216. sjednice, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović osvrnuo se na tečaj kune i iznio Vladin stav o tom pitanju.
Naglasio je da Hrvatska tečaj kuna brani već dvadeset godina i „to radi relativno lako“. Dodao je da isto radi i Hrvatska narodna banka koja ima dobre devizne rezerve. „S obzirom da smo čuli da neki u Hrvatskoj razmišljaju o rušenju kune u odnosu na euro, ponovit ću dvije stvari: to bi uzrokovalo ogromne probleme zaduženima u eurima i švicarskim francima, a ono što je možda još veći problem je stvaranje iluzije da se snižavanjem vrijednosti nacionalne valute može postići kurentnost hrvatskog gospodarstva. To je pogrešno“, rekao je premijer Milanović.
Pojasnio je da to mogu raditi zemlje koje su na počecima industrijskog razvoja, što Hrvatska nije. „Hrvatska je odmakla dosta i bori za ulazak u kategoriju stvarno razvijenih država. A to ne radiš tako da izvoziš jeftine trupce i poluproizvode“, dodao je. Naveo je primjer Grčke i južnoeuropskih zemlja koje su to radile „prije nego što su ušle u euro pa su to skupo platile“. „Hrvatska konkurira, naročito u turizmu, kvalitetom i viskom razinom usluge. To je jedini način. A da biste time konkurirali, morate puno ulagati. I to privatni poduzetnici plus država koja ulaže u infarstrukuru“, rekao je.
Istaknuo je da nema puno država koje mogu ponuditi ono što Hrvatska može u području turizma, brodogradnje te metalne industrije. „Ovo je
ozbiljna stvar i molim one koji se s time olako poigravaju da shvate posljedice svojih izjava te kakav to utjecaj može imati na strane investitore, povjerenje u Hrvatsku i na stabilnost monetarnog sustava“, kazao je predsjednik Vlade. „Ne se igrati s kunom. Tu mantru slušamo već 20 godina i nećemo nikada krenuti tim putem“, dodao je i naglasio: „Rušenje kune možda žele neki investitori i konzultanti, ali hrvatska politika i hrvatska Vlada to neće dopustiti“. Premijer Milanović istaknuo je da je jedini put kojim hrvatsko gospodarstvo može ići naprijed veća konkurentnost, a ne niže cijene, niže plaće, niža kupovna moć. „Uz sve probleme koje imamo i borimo se, jedini pravi put je stabilna kuna, konkurentnost i ulaganje. To ne ide preko noći, čuli smo da treba pet godina, a nama će trebati manje", zaključio je predsjednik Vlade.
Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu. „Ovdje se radi o daljnjem usklađivanju s EU zakonodavstvom i to u području socijalnih uvjeta, osobito zaštiti mobilnih radnika u cestovnom prijevozu na način da se jasno utvrđuje pravilo o radnom vremenu, stankama te trajanju radnog tjedana“, kazao je zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić. Važnom izmjenom ovoga zakona naveo je i korištenje tahografa. Sukladno navedenim Uredbama dodana je odredba da sva vozila koja se prvi put registriraju u Republici Hrvatskoj, nakon stupanja na snagu predmetnog Zakona, moraju imati ugrađen digitalni tahograf, a vozila koja su bila registrirana prije 1. svibanj 2006. godine bez obzira na državu registracije vozila, mogu imati ugrađen analogni tahograf. Predlaganjem ovakve izmjene, zaštitili bi se prijevoznici i omogućilo bi se daljnje obavljanje djelatnosti vozilima s ugrađenim analognim tahografom bez dodatnih troškova.
Zamjenik ministra rada i mirovinskoga sustava Božidar Štubelj predstavio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o prikupljanju, obradi, povezivanju, korištenju i razmjeni podataka o primicima i javnim davanjima po osiguranicima. Kazao je da se predloženim zakonom omogućuje produljenje roka za ispunjenje predmetne obveze primjenom ranije razvijenog modela i definiranog načina dostave, odnosno prihvata podataka, za još godinu dana. Zadržavanje postojećeg načina prihvata podataka za razdoblja prije uvođenja obrasca JOPPD ocjenjeno je kao najjednostavnije i troškovno najprihvatljivije za obveznike, ali i za sve ostale sudionike u sustavu. Pritom se posebno vodi računa o nužnosti osiguranja kontinuiranog i učinkovitog mehanizma rasporeda uplaćenih javnih davanja po osiguranicima i promptnog prosljeđivanja sredstava na osobne račune u izabrane obvezne mirovinske fondove te njihovog daljnjeg plasmana - ulaganja koje za posljedicu ima i odgovarajuće financijske učinke na državni proračun Republike Hrvatske.
Vlada je donijela Zaključak o prihvaćanju Izjave o spremnosti za početak postupka Schengenske evaluacije. i ovlastila ministara unutarnjih poslova da Izjavu preda nadležnim tijelima Europske unije. Predmetnu Izjavu potrebno je predati radi pokretanja i programiranja schengenskih evaluacija tijekom 2016. godine. Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić pojasnio je da će se predajom Izjave Republika Hrvatske formalno deklarirati spremnom za postupke schengenskih evaluacija s 1. srpnjem 2015. godine. Smisao evaluacijskog mehanizma je, osiguranjem visokih jedinstvenih standarda, održati međusobno povjerenje država članica Schengenskog područja, a time i održavanje područje bez kontrola na unutarnjim granicama. Mehanizam se temelji na uskoj suradnji između Europske komisije i država članica. Mehanizam evaluacije i praćenja obuhvaća sve aspekte schengenske pravne stečevine: učinkovitu i djelotvornu primjenu mjera od strane država članica na vanjskim granicama, viznu politiku, Schengenski informacijski sustav, zaštitu podataka, policijsku suradnju, pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima, odsutnost granične kontrole na unutarnjim granicama.
Predsjednik Vlade Milanović kazao je kako je prihvaćanje Izjave početak kompliciranog procesa koji će trajati mjesecima, u kojem Hrvatska izražava spremnost postati dio schengenskog prostora i u kojem se schengenske granice Europske unije pomiču na vanjske granice Hrvatske prema državama koje nisu članice Unije, odnosno prema Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. Naglasio je kako se to važno zbog zrelosti države, ali i za hrvatske građane koji bi mogli „putovati po Europi kao unutar Hrvatske, to jest bez kontrola i nadzora“. Podsjetio je da je Hrvatska mala država i ne predstavlja ozbiljan emigracijski faktor za druge članice Europske unije. „Stabilna smo i dobro uređena država koja može preuzeti schengenske obveze na svojim vanjskim granicama“, kazao je, ocijenivši da je u postizanju schengenskih standarda najvažnija dobra organizacija. Predsjednik Vlade naglasio je da je ulazak Hrvatske u schengenski prostor važno sigurnosno pitanje i stoga potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić neće biti na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost koja će se održati 12. ožujka, već u Bruxellesu jer je taj dan određen za predaju hrvatske Izjave. „Ulaskom u Schengen Hrvatska bi postala još integriranija u Europsku uniju, a njeni građani potpuno slobodni u kretanju i svemu ostalom“, zaključio je.
Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić predstavila je Zaključak o Prioritetima Vlade Republike Hrvatske u institucijama Europske unije. „Dosad smo prioritete planirali uglavnom za šestomjesečna razdoblja,odnosno razdoblja jednog predsjedanja“, uvodno je kazala prva potpredsjednica te nastavila: „Ovdje je prijedlog da to, barem u osnovnim smjernicama, planiramo za pet godina, odnosno razdoblje života ove Komisije, te da definiramo svoje prioritete u skladu s onim što su i planovi Europske unije i unutar tih planova smjestimo naše vlastite politike.“ Obrazložila je kako je riječ o strateškim dokumentima koji idu u pravcu definiranja hrvatskih prioriteta. „Mi smo među državama koje podržavaju program potpredsjednika Europske komisije Fransa Timmermansa za smanjivanje birokratskih naslaga, odnosno čišćenje pravne stečevine Europske unije od različite suvišne regulative koja tu postoji“, navela je potpredsjednica Pusić. „Također smo jedna od država koje podržavaju princip supsidijarnosti, dakle, ono što je moguće i korisnije regulirati na nacionalnoj razini, bliže građanima“, dodala je. Kao prvi prioritet istaknula je jačanje konkurentnosti Europske unije kao cjeline i država članica te koncentrirati se na zapošljavanje, stvaranje radnih mjesta te na jačanje i definiranje Energetske unije – zajedničkog energetskog projekta EU koji svim njezinim članicama daje energetsku sigurnost. Potpredsjednica Pusić posebno je istaknula da je među 15 prvih energetskih prioriteta Europske unije čak 5 u Hrvatskoj. „Dakle, jedna trećina glavnih prioriteta EU u energetskoj politici, u smislu izgradnje energetske infrastrukture, je hrvatskih, na čemu smo vrlo aktivno radili“, pojasnila je. Podsjetila je i na rad na pristupanju schengenskom području te dodala da Vlada podržava nastavak procesa proširenja EU, dakako, pod istim kriterijima koje je morala ispuniti i Hrvatska. „Unutar toga projekta, naročito nam je značajno pitanje Bosne i Hercegovine, s obzirom da smo našom inicijativom od prije godinu dana uspjeli promijeniti stav Europske unije prema BiH. „Razvila se nova politika koja je u međuvremenu prihvaćena i od strane Bosne i Hercegovine te je za nas koji imamo preko 1000 kilometara granice s BiH, ona od vitalnog interesa“, zaključila je prva potpredsjednica Vlade.
Predsjednik Vlade Zoran Milanović dodao je da je „to i najbolje rješenje za probleme koje bosanskohercegovački Hrvati objektivno imaju u BiH, da sada ne koristim neke teže riječi koje smo ovih dana čuli u Hrvatskoj politici“. „S time nije za igrati se“, upozorio je premijer i nastavio: „Ono što mi radimo jest da inzistiranjem na aktivnijem pristupu BiH Europskoj uniji, a to je inicijativa koja je došla od nas, na taj način u biti izravno rješavamo institucionalne i životne probleme koje Hrvati u BiH, kao najmalobrojniji konstitutivni narod, imaju“. Kazao je i da su to su činjenice pred kojima ne treba zatvarati oči, ali „isto tako ne treba davati populistička i neostvariva obećanja u osjetljivom trenutku u kojem se možda otvaraju vrata za ozbiljniju integraciju Bosne i Hercegovine u Europsku uniju koje će trajati“. „Ali, to je jedini način“, naglasio je premijer i zaključio: „Dakle, Hrvati u BiH su hrvatski državljani, dakle državljani EU, pomozimo im na konstruktivni način, a ne praznom pričom. To radimo već tri godine.“
Usvojena je i Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge. „Uredbom se omogućava odgovornije i racionalnije financiranje programa i projekata udruga iz javnih izvora“, kazala je zamjenica ministrice socijalne politike i mladih Maja Sporiš. Pojasnila je, nadalje, da se njome uređuju temeljni preduvjeti i standardi postupanja koje moraju osigurati davatelji financijskih sredstava iz javnih izvora, ali i osnovni uvjeti koje moraju ispunjavati udruge kada provode te programe. „To je osobito bitno ako se uzme u obzir da se godišnje iz državnog, lokalnih i regionalnih proračuna za te programe i projekte izdvaja preko 1,6 milijardi kuna“, zaključila je zamjenica Sporiš.
Obrazlažući Odluku o isporuci robe iz strateških robnih zaliha za potrebe pučkih kuhinja u Gunji i Drenovcima zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić kazao je njome osigurava kontinuirana isporuka robe iz strateških robnih zaliha Hrvatskom Crvenom križu, tijekom sljedećih šest mjeseci, za potrebe pučkih kuhinja u Gunji i Drenovcima, u financijskoj protuvrijednosti od 4.686.000,00 kuna, odnosno za oko 1800 obroka dnevno.
Predsjednik Vlade Milanović podsjetio je da je spomenuta područja osobno obišao prošli tjedan. „Tko god ima potrebu ili nuždu da se koristi pučkom kuhinjom u Gunji i Drenovcima, to će moći činiti. „Vlada to osigurava i pozivam sve one koji katkad malo zatalasaju vodu da to ne rade“, kazao je predsjednik Vlade. „Nikad neće doći u pitanje opskrba pučkih kuhinja niti građana koji žive u Gunji bilo čime“, naglasio je premijer i dodao: „Kuće se završavaju. Ljudi neće oskudijevati ni u čemu te će na proljeće useliti u svoje kuće“.
Zamjenica ministrice socijalne politike i mladih Maja Sporiš predstavila je i Izvješće o provedbi savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata u 2014. godini. „Podaci koje donosi ovo izvješće zapravo su jedan od najboljih pokazatelja napretka u otvorenosti i transparentnosti rada Vlade“, istaknula je zamjenica ministrice i dodala: „Ako uzmemo u obzir da je u 2011. godini provedeno 48 savjetovanja, dok su u 2014. provedena ukupno 544 javna savjetovanja o nacrtima zakona, ali i drugih propisa i akata, riječ je o povećanju za više od tisuću posto.“ Također je dodala da je u 2014. godini bilo više od 11,5 tisuća komentara zainteresirane javnosti, od čega je prihvaćeno ili djelomično prihvaćeno više od pola.
Između ostalog, Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog odluke o uvođenju vize za građane Republike Srbije, kao posljedica nedjelovanja Vlade Republike Srbije na aktivnosti ratnog zločinca Vojislava Šešelja, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio Ivan Šimunović, zastupnik u Hrvatskom saboru, aktom od 9. prosinca 2014. Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić pojasnila je da se navedeni Prijedlog odluke ne može formalno-pravno prihvatiti zbog Uredbe Europske komisije iz 2001. godine kojom je Srbija stavljena na popis zemalja čiji državljani ne trebaju vizu za prelazak vanjskih granica Europske unije. „Taj propis je važeći i u Republici Hrvatskoj pa ga se ne može kršiti“, kazala je. „Što se sadržajnog dijela tiče, krajnje je vrijeme da oni koji još smatraju da je Hrvatska mala, ugrožena zemlja koja se treba braniti, promijene tu psihologiju jer je Hrvatska lider europeizacije jugoistične Europe. Naš je vitalni interes da zemlje u okruženju dosegnu europske standarde u čemu im trebamo pomagati“, naglasila je prva potpredsjednica, zaključivši da je to je najbolja sigurnosna politika Hrvatske.
Pisane vijesti |
Zoran Milanović
