Činimo sve da skupe kredite zamijenimo jeftinijima. Dugoročno, ovo bi moglo utjecati i da građani dobivaju jeftinije kamate, jer kada se država jeftinije zadužuje i poduzeća bi se trebala jeftinije zaduživati, kao i građani
Nakon sjednice Vlade Republike Hrvatske, ministar financija Boris Lalovac razgovarao je s novinarima o konkretnim benefitima zaduživanja po iznimno povoljnoj kamatnoj stopi. Istaknuo je da bi Hrvatska, samo na ovom izdanju obveznica godišnje mogla uštedjeti oko 350 milijuna kuna na kamatama, s obzirom na to da se ranije zaduživala prosječno po kamatama od 6%. U deset godina, to iznosi više od tri milijarde kuna. Od 13 milijarda kuna danas se 80% odnosi na kamate, pa se radi o velikom rasterećenju za troškove kamata u proračunu. Ministar je rekao i da je ukupni iskazani interes za obveznice bio značajan, kretao se između 6,5 do 6,7 milijarda eura, a osobito je istaknuo ročnost koja je prvi put ovako dugačka. „To je svakako povoljnije, jer smo se prije koju godinu mogli zadužiti samo do pet godina. To govori o dugoročnom povjerenju tržišta u hrvatske javne financije, o povjerenju da ćemo pod procedurom prekomjernog deficita dugoročno ispraviti deficite i stabilizirati javni dug“, kazao je. Ministar u tome vidi potvrdu povjerenja institucija da se reforme ipak rade. „Da ih trebamo ubrzati - svakako, to se i mi slažemo. Jer i razgovor je bio upravo s investitorima o tome koliko brzo možemo nastaviti reforme, dodao je.
Nastavio je da će Republika Hrvatska svakako težiti da i dalje smanjuje svoj ukupan trošak kamata „jer nama je sada primarni deficit negdje oko 0,8 posto, što znači da nam sav deficit ide na kamate. I svako rasterećenje, a jeftinog novca u svijetu ima i moj je prvi zadatak da gdje god mogu naći jeftini novac zatvoriti stare skupe dugove. To je velika ušteda za Hrvatsku i mislim da svakako treba reći da se ne radi o novim zaduženjima. Ne radi se o novim zaduženjima, nego o vraćanju dugova koji su nam 6 do 7 posto skupi. Znamo da nemamo investicijski rejting, ali ćemo učiniti sve što možemo da skupe kredite zamijenimo jeftinijima. Vidite da to rade i zemlje Europske unije, jer jednostavno ne mogu izdržati.
Ne možete imati konkurentnu ekonomiju ako država plaća 6 do 7 posto kamata. Dugoročno, ovo bi moglo utjecati i da građani dobivaju jeftinije kamate, jer u razgovoru s poslovnim bankama to znači - kada se država jeftinije zadužuje i poduzeća bi se trebala jeftinije zaduživati , kao i građani. Znači da bi, ukoliko bi ovaj period potrajao godinu do dvije, i građani bi mogli imati manje kamate i na stambene kredite i na tekuće minuse“ naglasio je ministar Boris Lalovac. Na novinarsku primjedbu da neki analitičari smatraju da bi zaduženja mogla poskupjeti već u drugoj polovici ove godine, ministar vjeruje da neće, podsjetivši da Europska banka radi tzv. kvantitativni easing, te da i poslovne banke i investitori s kojima je razgovarao smatraju da bi ovako niska razina kamatnih stopa na europskom tržištu mogla potrajati i do dvije godine.
Na pitanje hoće li po zaduženja možda otići i na Bliski Istok, budu li tamo kamate još niže, ministar Lalovac je odgovorio: „Ići ću svugdje gdje za Hrvatsku mogu uštedjeti. Moramo biti proaktivni u upravljanju javnim dugom“, dodavši da o ozbiljnom restrukturiranju javnog duga razgovara i s guvernerom, ali i sa svima koji mogu pomoći da Hrvatska dođe do jeftinog kapitala. Jedan od strateških interesa je da napokon počnemo smanjivati jako visoke kamate“, zaključio je Boris Lalovac.
Pisane vijesti |
Govori i izjave |
Financije
