Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić predstavio je danas, na konferenciji za medije, Izjavu o spremnosti za početak postupka Schengenske evaluacije koja je usvojena na sjednici Vlade Republike Hrvatske.
„Republika Hrvatska ima jedan važan, strateški, nacionalni interes, a to je ulazak u Schengen. Taj cilj je definiran još u vrijeme pregovora, u Poglavlju 24“, rekao je potpredsjednik Ostojić ponovno naglasivši da je 1. srpnja 2015. godine datum, odnosno prvi dan kada Hrvatska može aplicirati za ulazak u Schengen, odnosno dvije godine od datuma pristupanja Europskoj uniji. Nakon apliciranja, dolazi do procesa evaluacije. „Spomenut ću i Rumunjsku i Bugarsku, koje su odavno članice Europske uniju, koje su prošle i tehničku evaluaciju, ali još uvijek nije donesena politička odluka o tome da budu sastavnice Schengena“, rekao je potpredsjednik Ostojić ističući kako pri ispunjavanju uvjeta Schengenske pravne stečevine nisu važni samo tehnički uvjeti. „To se odnosi i na upravljanje granicom, vize, migracije, azil, policija i sigurnost, uspostava i korištenje Schengenskog informacijskog sustava, carinska suradnja, zaštita osobnih podataka, pravosudna suradnja u kaznenim stvarima i funkcioniranje tijela u primjeni Schengenske pravne stečevine“.
Potpredsjednik Vlade Ranko Ostojić pojasnio je da sami evaluacijski proces počinje ispunjavanjem standardnog upitnika od 390 pitanja, što će biti učinjeno tijekom ljeta ove godine. Dodao je i da, prema pravilima, svaka zemlja članica unutar pet godina prolazi reevaluaciju, kako bi se osiguralo redovito održavanje sustava i ispunjavanje traženih standarda u zaštiti vanjskih granica u svakom trenutku. Najavio je da će 12. ožujka, kada će se u Bruxellesu održati sjednica Vijeća ministara unutarnjih poslova i pravosuđa, povjereniku za migraciju, unutarnje poslove i građanstvo Avramopoulosom predati Izjavu o spremnosti za početak postupka Schengenske evaluacije. „Republika Hrvatska, da bi bila uključena u sve ove procese, mora ispuniti sve ove formalne korake. Ali, ono što je važno, Europska unija je Hrvatskoj stavila na raspolaganje 120 milijuna eura iz Privremenog Schengenskog instrumenta. Ova se sredstva moraju iskoristiti za poboljšanje standarda u nadzoru i kontroli buduće vanjske granice, i to u roku od tri godine od prve isplate“, rekao je potpredsjednik Ostojić ističući da se Republika Hrvatska vrlo ozbiljno odnosi prema tim sredstvima kako bi ih iskoristila na najbolji mogući način, odnosno kako bi njima nadoknadila nedostatke u tehničkoj opremi koja je potrebna, te u educiranju službenika.
Što se tiče vanjske granice, potpredsjednik Ostojić istaknuo je kako se radi o vrlo zahtjevnoj zadaći, podsjetivši da Hrvatska samo s Republikom Bosnom i Hercegovinom ima preko tisuću kilometara granice.
Potpredsjednik Ostojić potom je predstavio sve tehničke elemente opremanja graničnih prijelaza, koje možete pronaći u prezentaciji priloženoj uz ovaj tekst.
Također, potpredsjednik je naglasio da prošle godine bilježimo pad od 17,3 posto nezakonitih prelazaka državne granice, u usporedbi s 2013. godinom, a što se tiče broja tražitelja azila, tu je pad od čak 58,4 posto. Kao primjer, usporedio je te brojke s Republikom Mađarskom, gdje one drastično rastu. Na kraju je zaključio da sada zajednički, od svih čelnih ljudi Republike Hrvatske, zatim europarlamentaraca bez obzira na to kojoj stranci i kojem klubu pripadaju, do naše diplomacije, moraju raditi na tome da se ispune svi uvjeti i da dokažemo da smo spremni za Schengen. Pritom je rekao da proces evaluacije traje između godine i godine i pol dana, da se takve odluke ne donose u nekoliko dana, a na nama je da prođemo tehničku evaluaciju te nastavimo ozbiljno raditi.
Na upit o iskorištenosti europskih fondova što se tiče Schengena, potpredsjednik je istaknuo da je ugovoreno 90 posto sredstava: „Najvažnije od svega je da su provedeni postupci natječaja i mogu garantirati da će se sva sredstva potrošiti na pravi način do datuma kad je predviđeno“. Na pitanje utječe li Pelješki most na ulazak Hrvatske u Schengensku zonu, potpredsjednik je rekao da je izgradnja mosta jednostavnije rješenje te bi smanjio propusnost granice, ali da su osigurani uvjeti za ispunjavanje svih schengenskih kriterija na graničnim prijelazima te da to neće utjecati na evaluaciju.
Na kraju je kazao da je politička volja, odnosno odluka, hoće li Republika Hrvatska ući u Schengen i kada, ali s hrvatske strane, činjenice poput malog broja ilegalnih azilanata, a i povijesne uloga Hrvatske koja uvijek bila štit Europe i dokazala da može štiti granice, govore da ne bi trebalo biti prepreka. „To ne ovisi o nama, mi moramo ispuniti uvjete i proći evaluaciju“, zaključio je potpredsjednik Ostojić.
Pisane vijesti |
Govori i izjave
