Predsjednik Vlade Zoran Milanović danas je, nakon posjeta Petrokemiji d.d. Tvornici gnojiva Kutina, novinarima izjavio da se razmišlja o strateškom partneru jer se radi o velikom industrijskom kompleksu, sa znanjem i proizvodima koje treba zadržati.
„O konkretnim preuzimateljima ne razgovaramo, to su sve tvrtke koje su na burzi, to se ne radi“, kazao je premijer i dodao: „ Ovo je politički zadatak za mene i za ministra gospodarstva da održimo proizvodnju i da tvrtka preživi ovo razdoblje i sklopi bolje ugovore o plinu, da nastave raditi i zarađivati. To je moguće. Spasili smo za sada većinu brodogradilišta, ne može se sve spasiti, a ovo je, u kontinentalnom dijelu Hrvatske, nešto za što se treba boriti“. Na novinarski upit zbog čega Petrokemija plaća puno veću cijenu plina nego konkurencija, premijer je odgovorio da je to pitanje za prethodnu upravu, ali i da je siguran da će ubuduće to biti bolje ispregovarano. „To je podložno utjecajima rasta dolara, doduše i drugima je to problem, jer je dolar narastao za 20%. Oni plin kupuju u dolarima i to je tako kad ste stalno na granici profitabilnosti. Međutim, ovdje postoje i neki novi proizvodi koji se ne proizvode u okružju od 500 km, i tržište za to postoji. Dakle, čvrsto vjerujem u ovaj projekt, započet prije pedeset godina. U ovom trenutku to je naš projekt i naš zadatak da, ne vodeći računa o svim propustima i zanemarivanjima zadnjih petnaest godina. Ovo se moralo raditi prije više od deset godina, ali mi smo od prvog dana uronjeni u to. Nije jednostavno, ali borimo se“, rekao je predsjednik Vlade Zoran Milanović. Dodao je da očekuje da ove godine imamo jasnije odgovore na sva pitanja, pa i na ono o strateškom partneru. Ne želi dolazak onih koji se ovdje žele kratkoročno okoristiti, nego strateškog partnera koji je jak, „netko tko će možda imati interesa i u prodaji plina. Tu ima zainteresiranih, neki su već dolazili, pa su neki strani partneri i odlazili, računajući da će ovo propasti za pola godine. Nije propalo i neće propasti. Napravili su dubinsku analizu, samo da snime konkurenciju i otišli. Takvima mogu isto poručiti da ne troše svoje i naše vrijeme.“
Na novinarska pitanja o sudbini ministrice Andreje Zlatar-Violić nakon provedene revizije u Ministarstvu kulture, premijer je kazao: „U ovakvim situacijama ja sam u samom početku , kad to izađe u javnost, nemoćan, dakle, ne znam ništa o tome. Nakon što prođe tjedan dana od kada je ta vijest objavljena, onda me pitajte. Dakle, u prvih par dana ne mogu ništa reći. Očekujem da se u roku od tjedan dana to pitanje riješi, da dobijem jasne odgovore, što se dogodilo, jer ono što piše u medijima je neobično, ne mogu vjerovati da je to istina“.
Predsjednik Vlade komentirao je lokalne izbore, kazavši da je zadovoljan rezultatima: „Kad gledamo veličinu mjesta, njihov fiskalni kapacitet, onda smo mi i naši partneri HNS pobjednici. Negdje smo gubili zbog nekoliko desetaka glasova, ali treba biti pošten pa reći da smo tako negdje i dobivali, međutim, što je grad i sredina veća, to je i uspjeh značajniji“. Premijer je dodao da se, nakon ovih izbora, mora postaviti i pitanje zašto se u stvari išlo na ove izbore i koji je smisao toga. „Možda snosimo moja Vlada i ja, i saborska većina, dio odgovornosti što nismo još dodatno dotjerali izborne zakone, da ovakve zlouporabe spriječimo. Jer ako gledamo gdje su vijeća rušila načelnike i gradonačelnike, u tome je skoro isključivo sudjelovala sadašnja opozicija na državnoj razini s idejom, prije svega u Dubrovniku, ali i drugim mjestima, da se aktualnog gradonačelnika sruši i da se isprovociraju izbori“, rekao je premijer i najavio da će se ozbiljno porazgovarati o zakonskom okviru koji će ovakve zlouporabe ubuduće sprječavati. Nastavio je da su rezultati izbora, u izbornoj godini, SDP-u i koaliciji znak da su jaki i da će borba biti žestoka i neizvjesna do kraja, ali da vjeruje u pobjedu. „Ali ovakvi su izbori nepotrebni i o tome ćemo voditi računa i razgovarati o izmjenama zakona. Ovo je i maltretiranje građana , to su nepotrebni troškovi, a što smo dobili - ništa. Dobili smo to da ja mogu reći da sam zadovoljan izbornim rezultatima. Od toga Hrvatska nema koristi“, zaključio je premijer.
Na pitanje o reformama koje će Vlada poduzeti, premijer je odgovorio: „Sve su ovo reforme. Ovdje se odvijaju reforme već dvije godine, ovdje su, uz poticajna sredstva zbrinute stotine radnika; to su reforme, sve ono što su prethodne vlasti izbjegavale i od čega su bježale. Ovi koji bi sad htjeli izbore odmah, misle da su ih dobili. Ne, nisu ih dobili, to je jasno, nego su ih izgubili. Mislim da je ljudima jasno o čemu se ovdje radi. A reforme traju, hrvatska javna uprava nema više zaposlenih od usporedivih javnih uprava. Radi se o učinkovitosti. Radi se o tome da ljudi koje plaćamo rade kvalitetno. Mi možemo ići do određene mjere, snižavati broj zaposlenih, ali ne možemo biti bez javne uprave. Radi se samo o kvaliteti usluga koja treba biti viša“. Podsjetio je da Vlada tri godine provodi reforme u sustavu HŽ-a te da je puno ljudi moralo biti zbrinuto. Pojasnio je kako je to problem za svaku vlast. „Nas to politički košta. Ali morate preuzeti odgovornost“, istaknuo je. Premijer Milanović je za primjer uzeo Petrokemiju: „Tisuću ljudi je previše, ali onih tisuću koji ostanu, zarađivat će prosječnu hrvatsku plaću. Ovdje je neto prosječna plaća pet i pol, manje od šest tisuća kuna. To i nije tako malo, uza sve probleme. Ali netko je trebao doći i reći: Nema više po starom. Ministar Vrdoljak prije svih, koji je na tome radio. Ovdje se sad stvari moraju početi mijenjati. A to uvijek košta“.
Upitan hoće li reforme koje se provode biti dovoljne da Hrvatska izbjegne sankcije, predsjednik Vlada Milanović je kazao da nema nikakvih sankcija za Hrvatsku i dodao da Vlada konstantno razgovora i pregovora s Europskom komisijom. „Države su kroz ove procese prolazile godinama, ako mislite na Europsku komisiju i na europski semestar“, rekao je, dodavši da je Hrvatska tek ušla u taj sustav. „Imate ambicioznih činovnika i birokrata koji bi htjeli da bude po njihovom u roku od pola godine. To je nemoguće, jer upravo takva vrsta pritisaka u Europi pogoduje ekstremnoj ljevici i ekstremnoj desnici. Takve vrste pritisaka koje iz Bruxellesa dolaze prema reformski nastrojenim, umjerenim vladama na kraju dovode do bujanja ekstremne ljevice, kakvu vidimo danas u Europi, ili ekstremne, ksenofobne desnice. Naš put je sredina, ali s osiguranim bokovima“, zaključio je predsjednik Vlade.
Pisane vijesti |
Zoran Milanović
