Dva su temeljna problema kod švicarskog franka čije sam rješenje tražio od poslovnih banaka - da ne možete biti više dužni nego što ste uzeli na početku jer niti jedan ekonomski udžbenik ne govori o tome, kojim se to ekonomskim teorijama može otplatiti takav dug? Ni u teoriji ne možete otplatiti takav dug, a ne u praksi, a druga stvar je kad ste dužni više nego što vam vrijedi nekretnina.
Ministar financija Republike Hrvatske, Boris Lalovac, danas je, nakon što su predstavnici Udruge Franak napustili pregovore radne skupine za rješavanje problema zaduženih u švicarskim francima dao izjavu medijima. Ministar Lalovac, demantira optužbe Udruge Franak o odugovlačenju pregovora. „Kao što znate, ministarstvo financija već je dvaput donijelo konkretna rješenja i konkretne pomoći našim građanima zaduženim u švicarskom franku, dva puta smo mijenjali zakon. Neki sam dan rekao da sam jako nezadovoljan prijedlogom koji su banke stavile na stol. Nisam ih u početku komentirao, jer ih nisam smatrao ozbiljnim, očekivao sam dodatne prijedloge“, kazao je ministar Lalovac.
Predstavnici banaka tada su izjavili da da će ponuditi daljnje modele u smisli konverzije, nastavio je ministar Lalovac, te naveo da već dva mjeseca nema nikakvih pomaka u suštinskom rješavanju problema, o konverziji. Ministar je odbio prvi prijedlog o napuštanju stana i modelu otkupa od strane države, te da u obzir dolaze samo modeli konverzije. S obzirom da konverzija u kune nije prihvatljiva zbog mnogostrukih nepovoljnih posljedica na gospodarstvo i devalvaciju kune, o čemu se jasno očitovao guverner, dogovoren je drugi model, konverzije u eure.
Ministar Lalovac naglasio je: „Dva su temeljna problema kod švicarskog franka čije sam rješenje tražio od poslovnih banaka - da ne možete biti više dužni nego što ste uzeli na početku jer niti jedan ekonomski udžbenik ne govori o tome, kojim se to ekonomskim teorijama može otplatiti takav dug? Ni u teoriji ne možete otplatiti takav dug, a ne u praksi, a druga stvar je kad ste dužni više nego što vam vrijedi nekretnina. To su dva modela rješenja koji moraju dati poslovne banke, odnosno njihovi modeli procjene rizika na koje nam nisu dali odgovore. Tu tražimo odgovore. Znači, građani ne mogu biti više dužni nego što su uzeli, i pogotovo da su preuzeli na sebe kamatni rizik, valutni rizik, i rizik pada vrijednosti nekretnina.
Zbog toga još jednom apeliram na poslovne banke da dođu s razumnim, konkretnim i dugoročnim rješenjima, jer to nije samo ekonomsko pitanje, ovo je socijalno, društveno pitanje. Ne govorimo da je to samo 60.000 ljudi, to je jako velik broj ljudi u Hrvatskoj i njihovih obitelji. Sutra će se javiti problem eura, i u tom kontekstu, tražimo od banaka da nam ponude dugoročna rješenja. Zbog toga, razumijem najave o prosvjedima, jer ti ljudi rješavaju svoje egzistencijalno pitanje.“
Tu se nismo pomakli i ja moram priznati da sam o tome javno rekao da modeli otkupa stana ne dolaze u obzir, da dolaze u obzir modeli konverzije. Koje konverzije? ja sam osobno prvo rekao konverzija u kunama bi bila najprikladnija za sve građane, ne samo za one koji su zaduženi u švicarskim francima, nego i u eurima.
Guverner je vrlo jasno odgovorio da je to nemoguće s obzirom na veliki valutni pritisak koji bi se dogodio na kunu, odnosno devalvaciju kune, da bi posljedice na gospodarstvo bile mnogostruke nepovoljne. Onda smo se dogovorili koji je drugi model, konverzija u eure, i ja sam se nadao da ćemo razgovarati o konverzijama u eure, da ćemo doći do one razine duga, kad se konvertira, da će doći na onu razinu kao da ste početno uzeli eure, odnosno, drugim riječima – dva temeljna problema koja su kod švicarskog franka kojih sam rješenje tražio od poslovnih banaka je da ne možete biti više dužni nego što ste uzeli na početku jer niti jedan ekonomski udžbenik ne govori o tome nek mi pokažu tko je to izračunao i tko to kojim to ekonomskim teorijama može otplatiti takav dug, čak ni u teoriji ne možete otplatiti takav dug, a ne u praksi, a druga stvar je kad ste dužni više nego što vam vrijedi nekretnina.
To su dva modela koji moraju dati poslovne banke, odnosno njihovi modeli procjene rizika na koje nam nisu dali odgovore. I tu tražimo odgovore. Znači, građani ne mogu biti više dužni nego što su uzeli, i pogotovo da su preuzeli na sebe kamatni rizik, valutni rizik, i rizik pada vrijednosti nekretnina I zbog toga još jednom apeliram na poslovne banke da dođu sa razumnim, konkretnim i dugoročnim rješenjima, jer to nije samo ekonomsko pitanje, ovo je socijalno, društveno pitanje, da ne govorimo da je to samo 60.000 to je jako velik broj ljudi u Hrvatskoj i njihovih obitelji koje žive. Sutra će se javiti problem eura, u tom kontekstu, da nam ponude dugoročna rješenja, jer oni rješavaju svoj životne probleme. I zbog toga, njihove najave o prosvjedima razumijem, jer oni rješavaju svoje egzistencijalno pitanje.
Ministar očekuje da se svi vrate za stol a banke dođu s rješenjem. „Vidite da je odluka za koju su cijelo vrijeme govorili da je politička, na godinu dana bila mudra od strane Vlade, jer smo pretpostavljali da se to neće tako brzo moći riješiti. Oni su ponudili šest mjeseci, što bi bilo da smo prihvatili njihov prijedlog na šest mjeseci? Danas bismo bili u velikim problemima, drugim riječima, pritisak bi bio na ljudima koji su zaduženi u „švicarcima“. Zato još jednom molim i mislim da imamo još vremena da se sjedne za stol. Uvijek sam primao i primat ću Udrugu Franak, ali i da s druge strane vidimo koje su realne mogućnosti hrvatskog gospodarstva i da u tom dijelu nađemo rješenja. Moj prijedlog je, ali volio bih da to dođe od poslovnih banaka i da to udruga franak želi prihvatiti, konverzija u eure. To su dvije privatne strane koje imaju ugovor, znači između poslovne banke i građana zaduženih u „švicarcima“.
Ako se oni dogovore, da je to neka polazišna točka i da je to u redu, mi ćemo svakako dati maksimalan doprinos. Bit ćemo aktivni, a ukoliko poslovne banke ne bi reagirale, iako ne volim unaprijed izlaziti s nekakvim najavama, svakako će Vlada, isto kao što je dvaput znala zaštiti građane, a nije se radilo o izborima, nego o suštinskom problemu građana, reagirati ponovno. Nemojte me pitati kako, još uvijek se nadam da će oni ponuditi realna rješenja, jer mislim da smo se dogovorili da se to dugoročno riješi. Ovo nisu normalne okolnosti da ste dužni više nego što ste uzeli i da ne možete nekretninu prodati. Svatko, i Udruga Franak ima pravo na prosvjed, i ja ih razumijem, jer rješavaju svoja egzistencijalna pitanja“
Na novinarski upit o zahtjevu Udruge Franak za smjenom guvernera HNB, ministar Lalovac je kazao:
„U taj dio ne ulazim. Nama treba HNB jer mora dati pomoć u ovome dijelu, bez obzira tko će biti guverner i bez obzira tko će biti ministar. Ovo pitanje se mora riješiti i ja ću, dok sam ministar, gurati prema rješenju. Ali poslovne banke su te koje imaju u svojim bilancama te kredite i te stanove, i s druge strane, u Udruzi Franak mora postojati volja da žele to rješenje koje banke nude. Ako se imalo u tom dijelu približe, mi ćemo svakako dati podršku. Međutim, ako su toliko različiti, onda ćete mi dati da se posavjetujem s premijerom i da nađemo koje će rješenje Vlada predložiti unutar ovog razdoblja od godinu dana. Sigurno ćemo ga poduzeti, nevezano o izborima.“ zaključio je ministar financija Boris Lalovac.
Pisane vijesti |
Govori i izjave
