Cilj projekta Razvoj zračne luke Dubrovnik kao razvojnoga projekta je odgovoriti na buduću potražnju na području zračnog prometa u dubrovačkoj regiji i poboljšati sigurnost, tehničke i operativne standarde te učinkovitost zračne luke.
Na današnjoj 222. sjednici, potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić predstavila je Prijedlog zakona o humanitarnoj pomoći te istaknula kako je Hrvatska poznata po velikom broju humanitarnih akcija. „Mislim da je to pokazatelj velike solidarnosti građana s bolesnim osobama“, kazala je i dodala: „U humanitarnim akcijama je bilo nepravilnosti pa smo imali sudske procese“. Potpredsjednica Opačić smatra da je jako važno napraviti reda u ovom segmentu kako bi građani znali kome i kuda odlazi novac koji daju. Prijedloga zakona o humanitarnoj pomoći otvara mogućnost za sustavan pristup rješavanju svih detektiranih problema i pitanja nastalih tijekom provedbe trenutno važećeg Zakona. Prvenstveno se to odnosi na upravljanje financijskim sredstvima prikupljenim u humanitarnim akcijama, naročito preostalim nakon završetka humanitarne akcije, odnosno uslijed smrti korisnika. Uočeno je postojanje velikog broja organizacija kojima je izdano rješenje za tzv. „stalno“ prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, a koje su neaktivne ili tek povremeno aktivne.
Povećan je broj humanitarnih akcija koje nisu organizirane u skladu s važećim Zakonom. Također, pojavile su se određene poteškoće u situacijama organizacije i provedbe inspekcijskog nadzora nad radom pravnih i fizičkih osoba koje se bave prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći, odnosno organiziranjem humanitarnih akcija. Predloženim zakonom uvodi se tako obveza prijavljivanja akcije u uredima državne uprave, a Državno odvjetništvo dobiva mogućnost da zatraži povrat nenamjenski utrošenog novca. DORH će moći pokrenuti postupak protiv onih koji su nenamjenski upotrijebili novac građana prikupljen za određenu svrhu. „Mislim da će ovaj zakon otkloniti sumnju u humanitarne akcije i onemogućiti da se oko eventualnog ostatka novca vode sudski sporovi i da se tvrdi da taj novac nasljeđuje privatna osoba jer se radi o sredstvima koji su građani skupili za određenu svrhu“, zaključila je potpredsjednica Vlade.
Hrvatskom saboru upućen je Konačni prijedloga zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu. Zamjenica ministra branitelja Vesna Nađ izvijestila je o promjenama nakon prvog čitanja zakona u Hrvatskom saboru. Tako je definicija seksualnog nasilja upotpunjena dodavanjem izraza „za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku“ te pozivanjem na Deklaraciju o Domovinskom ratu. Uređena je definicija seksualnog nasilja pozivanjem na međunarodni zakonodavni okvir Ženevske konvencije koja uređuje problematiku zaštite civilnog stanovništva u ratnim operacijama. „Definicija je proširena seksualnim porobljavanjem kao oblikom seksualnog nasilja te je otvoreno dodavanje drugih oblika seksualnog nasilja usporedive težine“, kazala je zamjenica Nađ. Fokus zakona je na žrtvi bez naglašavanja i detaljiziranja osobe počinitelja. „Ipak je potrebno naglasiti vojne karakteristike počinitelja da bi se učinila distinkcija od civilnog počinitelja“, dodala je. Izmijenjena je odredba u vezi državljanstva kao uvjeta za status žrtve u vrijeme počinjenja seksualnog nasilja. Umjesto toga propisano je državljanstvo Republike Hrvatske kao uvjet za stranku u vrijeme podnošenja zahtjeva. „Novčane naknade propisane su i ostvaruju se ovim zakonom, a ne posebnim zakonom koji bi uređivao tu materiju, a ni za osnivanjem posebne fondacije“, rekla je zamjenica Nađ.
Propisana je jednokratna novčana naknada u iznosu od 100.000,00 kuna, odnosno povećana novčana naknada u visini od 150.000,00 kuna za kvalificirani oblik, odnosno teže posljedice proživljenog seksualnog nasilja te mjesečna novčana naknada u iznosu od 73 posto proračunske osnovice, što trenutno iznosi 2427, 98 kuna. „Brisan je rok za podnošenje zahtjeva za ostvarivanjem prava iz ovog zakona. Svi troškovi postupka padaju na teret državnog proračuna, ne samo kada stranka dokaže status i uspije u postupku“, pojasnila je zamjenica Nađ i zaključila: „Nakon više od dvadeset godina od Domovinskog ratu žrtve seksualnog nasilja (žene i muškarci) konačno će dobiti pravo na tretiranje s poštovanjem i priznavanje patnje“.
Donesen je Plan humanitarnog razminiranja za 2015. godinu. „Na dan 1. siječnja 2015. godine ukupno minski sumnjivo područje Republike Hrvatske je 530,2 km
2. Prostire se unutar 79 gradova i općina, u 10 županija i obilježeno je s 12.071 oznaka koje ukazuju na minsku opasnost i moguć pronalazak neeksplodiranih ubojnih sredstava“, izvijestio je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić. U tri najzagađenije županije Ličko-senjskoj, Sisačko-moslavačkoj i Osječko-baranjskoj, nalazi se gotovo 60 posto svih zagađenih područja minskoeksplozivnim sredstvima (MES-om) i neeksplodiranim ubojnim sredstvima (NUS-om) u Republici Hrvatskoj. Protuminskim djelovanjem u Republici Hrvatskoj u 2015. godini planiraju se ostvariti sljedeći temeljni ciljevi: poslovima razminiranja i općeg izvida smanjiti minski sumnjivo područje za 104,5 km
2, održavanje i unapređivanje sustava obilježenosti cjelokupnog minski sumnjivog prostora i područja zagađenog isključivo neeksplodiranim ubojnim sredstvima te koordiniranje aktivnosti edukacije o opasnostima od mina i pomoć žrtvama mina. Ukupno se iz svih izvora financiranja za cjelokupne poslove razminiranja u 2015. godini planira 431.254.700,00 kuna. Potpredsjednik Ostojić naglasio je da će se razminirati poljoprivredno zemljište, financirano sredstvima iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, u iznosu od 229 milijuna kuna.
Ministar obrane Ante Kotromanović izvijestio je da je Planom razminiranja vojnih lokacija i građevina za 2015. godinu planirana provedba 12 zadaća razminiranja i tri zadaće projektno tehničkog izvida minsko sumnjivih područja u 11 vojnih lokacija i građevina. Planom razminiranja vojnih lokacija i građevina za 2015. planirano je razminiranje površine od oko 1 500 000 m
2 minski sumnjivog prostora. „Financijska sredstva za provedbu Plana humanitarnog razminiranja vojnih lokacija i građevina za 2015. godinu osigurana su u državnom proračunu Republike Hrvatske za 2015. godinu na razdjelu Ministarstva obrane“, kazao je ministar Kotromanović.
Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić predstavila je Nacionalni akcijski plan suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2017. godine. Osnovni cilj predloženog akcijskog plana jest osigurati odgovornost za provedbu sveukupne nacionalne politike borbe protiv ovisnosti, te omogućiti uspostavu multidisciplinarnog, integriranog i učinkovitog pristupa suzbijanju zlouporabe droga na nacionalnoj i lokalnoj razini. Također, predloženi akcijski plan sadrži konkretne mjere i aktivnosti kojima će se osigurati djelotvorna i učinkovita provedba Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe droga na svim razinama, uključujući i mjere usmjerene na pronalaženje učinkovitog odgovora društva na nove modalitete i nove trendove pojavnosti konzumiranja i zlouporabe droga.
Raspravljalo se i o Prijedlogu odluke o financiranju projekta Razvoj Zračne luke Dubrovnik. Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić pojasnio je da će se Odlukom omogućiti Zračnoj luci Dubrovnik „da potpiše ugovor o izgradnji i dogradnji u vremenu do 2019. godine“. Napomenuo je i kako je ukupna procijenjena vrijednost investicije 220 milijuna eura, a radovi bi trebali početi u svibnju i lipnju i potrajati do 2019. godine. Cilj projekta Razvoj zračne luke Dubrovnik kao razvojnoga projekta je odgovoriti na buduću potražnju na području zračnog prometa u dubrovačkoj regiji i poboljšati sigurnost, tehničke i operativne standarde te učinkovitost zračne luke. Projekt, između ostalog, obuhvaća izgradnju i dogradnju objekata zračne strane što uključuje uzletno-sletnu stazu, staze za vožnju, stajanku, osnovne staze, postrojenje za skladištenje i opskrbu gorivom, objekte za prihvat i otpremu, kao i rekonstrukciju i izgradnju kompleksa putničkog terminala. Ministar Hajdaš Dončić istaknuo je još da je Europska komisija, odnosno Glavna uprava za tržišno natjecanje, odobrila ukupno sufinanciranje od milijardu i 114 milijuna kuna. „To su tzv. bespovratna sredstva koje koristi Zračna luka u projektu izgradnje kompletne Zračne luke Dubrovnik“, pojasnio je.
Predsjednik Vlade Zoran Milanović dodao je kako se u dubrovačku Zračnu luku ulaže gotovo jednako kao u zagrebačku, više od 200 milijuna eura, te istaknuo da je taj novac „ogromnom većinom pokriven iz europskih fondova“.
Po završetku sjednice Vlade, u izjavi novinarima, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić komentirao je Odluku o financiranju projekta Razvoj Zračne luke Dubrovnik. Ministar je pojasnio je da postoje dva operativna programa, jedan za razdoblje od 2007.-2013. i drugi operativni program za razdoblje od 2014.-2020. „Prvi operativni program 2013. mora završiti do 11 mjeseca 2016. godine, tako da smo u pregovorima s Europskom komisijom dogovorili da se projekt Zračne luke Dubrovnik financira iz dva programska razdoblja“, dodao je. Kazao je da je dubrovačka Zračna luka provela postupak javne nabave te joj današnja Odluka Vlade omogućava da potpiše ugovor s izvođačem. Naveo je da je ukupna vrijednost projekta oko 220 milijuna eura, s tim da je Povjerenstvo za tržišno nadmetanje Europske komisije odobrilo Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture sufinanciranje bespovratnim sredstvima oko milijardu i 100 milijuna kuna, što je približno 75 posto vrijednosti cijelog projekta. „Ostatak novca koji je potreban za završetak cijelog projekta osigurat će se na nekoliko načina: vlastitom kontribucijom dubrovačke Zračne luke, jedan manji dio sredstvima EIB-a, kroz garanciju potencijalnog Junckerovog fonda, a možda se uključi i HABOR. Važno je naglasiti da ni na jednom tom dijelu komponente nema državnog jamstva“, zaključio je ministar.
Usvojena je i Odluka o davanju prethodne suglasnosti Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice, za raspolaganje nekretninom - poslovnim prostorom i sklapanje Ugovora o zakupu poslovnog prostora s Klinikom za dječje bolesti Zagreb. „Ministarstvo zdravlja utvrdilo je, kao jedan od prioritetnih projekata u zdravstvu, rješavanje problema nedostatka prostornih kapaciteta Klinike za dječje bolesti Zagreb“, uvodno je kazao zamjenik ministra zdravlja Marijan Cesarik. Pojasnio da je u prvoj fazi prioritet preseljenje Zavoda za hematologiju i onkologiju KDB Zagreb na novu lokaciju, i to do pronalaženja trajnog rješenja izgradnje novog objekta KDB Zagreb. Odgovarajući prostor za preseljenje pronađen je na lokaciji KBC Sestre milosrdnice- Klinika za tumora u Ilici 197 u Zagrebu.
Ministar financija Boris Lalovac predstavio je Prijedlog rješenja o odobrenju sredstava na teret Proračunske zalihe Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu, Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja, za obnavljanje neophodne opreme oštećene tijekom sanacije šteta od poplava i zimskog nevremena u 2014. godini. Naime, u 2014. godini Hrvatska gorska služba spašavanja provodila je intenzivne aktivnosti zbog poplava u Slavoniji, karlovačkom i sisačkom području, kao i zbog zimskog nevremena u Gorskom kotaru, te višemjesečne potrage u Bosni i Hercegovini, tijekom kojih je značajno oštećena oprema za rad. Stoga je na sjednici je predloženo da se HGSS-u za obnavljanje neophodne opreme odobri iznos od 490.000,00 kuna.
Pisane vijesti |
Odluke i sjednice Vlade
