Vlada je ovaj tjedan povećala trošarine na benzin i cigarete kako bi uvjerila Europsku komisiju da kontrolira javnu potrošnju i provodi reforme iako smo u izbornoj godini. Nacionalni plan reformi još se dorađuje, pa optimističnog potpredsjednika Vlade Branka Grčića pitamo je li zatvorio sve obveze i hoće li biti novih neugodnih iznenađenja?
-Nismo još sve riješili, no novih poreza neće biti i tog ćemo se držati. Trošarine će biti minimalno korigirane bez značajnijeg učinka na standard građana, a na prihodnoj strani očekujemo još povlačenje dijela dobiti javnih poduzeća. U preostalom dijelu prilagodbe koncentriramo se na rashodnu stranu, kao što je već rečeno, tražit ćemo uštede u agencijama, materijalnim troškovima…
-
Ipak je to cijena nečinjenja. Da ste se ranije fokusirali na rashode ne bi sad morali dizati trošarine?
-Svaki dosadašnji paket imao je mjere na prihodnoj i mjere na rashodnoj strani jer se uvijek tražio određeni balans. Tražimo dobar odnos između ušteda i povećanja određenih prihoda kako bi imali najmanju štetu po gospodarski rast i makroekonomske tokove.
-
Najava štednje u državnim agencijama dobro je primljena u javnosti. Zašto s tim niste krenuli ranije?
- Ovo je druga runda racionalizacije po agencijama, jedan dio smo već odradili, ali još ima potencijala za promjene. Sad smo zacrtali smanjenje ukupnog broja agencija sa 57 na 46, uglavnom je riječ o spajanju, a ne ukidanju. Podlogu za spajanje pripremit ćemo do kraja ove godine, a najveći financijski efekt bit će u idućoj, premda će se jedan dio ušteda realizirati i ove godine.
-
Hoćete li ići na spajanje Agencije za zaštitu tržnog natjecanja i HANFE, bilo je dosta upozorenja da je to krivi potez?
-Te agencije imaju posebno mjestu u sustavu i oko toga nećemo previše razgovarati, ali zato ima prostora za spajanje u području gospodarstva, prometa, financiranja. Drugo veliko područje na kojem radimo je smanjenje broja ispostava državne uprave u različitim segmentima kojih je preko 1200 diljem Hrvatske. Treće je područje djelovanja orijentirano ka stvaranju mehanizma za poticanje dobrovoljnog spajanja jedinica lokalne samouprave. Stvorit ćemo mehanizam koji će potaknuti male jedinice koje nemaju fiskalnih kapaciteta i teško opstaju same da se spoje sa susjednima.
- Spajanje je predviđeno samo za male općine. A gradovi i županije?
-Za sad krećemo s općinama, o čemu postoji praksa iz drugih zemalja, premda su i oni u početnoj fazi pa nema indikatora u kojoj su mjeri uspjeli. Gradove sigurno nećemo ukidati. Fokus može biti dobrovoljno spajanje jedinica lokalne samouprave koje ne mogu same sebe financirati. Sa Europskom komisijom usklađujemo smanjenje parafiskalnih opterećenja i ukupnih administrativnih opterećenja gospodarstva. Napravljeni su pilot projekti temeljem modela standardnih troškova i temeljem tog modela ide se na pojednostavljenje određenih administrativnih procedura koje bi trebale ubrzati rad svih državnih institucija i povećati njihovu učinkovitost.
-
Komisija vam je prigovorila da ste zastali sa rasterećenjem i smanjenjem parafiskalnih nameta.
-Europska unija dosta inzistira na tome, predočili smo da smo smanjenjem ili ukidanjem pojedinih parafiskalnih nameta postigli 420 milijuna kuna ušteda za gospodarstvo i građane, od čega polovicu u poljoprivredi. Imamo određene ideje za dalje, neke odluke su prošli tjedan donesene oko smanjenja naknada u zaštiti okoliša. Cilj nam je da do kraja godine stvorimo okvir za smanjenje parafiskalnih nameta dodatnih 300 milijuna godišnje. Inače, Nacionalni program reformi orijentiran je primarno na tri područja: reformu javnog sektora, odnosno uprave, poslovno okruženje i nastavak jačanja sustava upravljanja javnim financijama. Očekuju se zakonske izmjene prema boljem i kvalitetnijem planiranju proračuna i javnih rashoda, izmjena zakona o fiskalnim pravilima, uključujući i zakonsko određenje rada neovisnog povjerenstva za fiskalnu politiku.
-Hoće li se početi sankcionirati probijanje planiranih limita? Deficit državnog proračuna opet je bliže 6 posto iako se morao smanjivati?
- Taj dio također treba definirati, ali planovi moraju biti realni jer smo imali fiskalna pravila koja nismo uspijevali postići. Što se tiče iznosa deficita, moram reći da je unutar toga više od jedan posto BDP-a rezultat primjene nove metodologije. Prema gotovinskom principu računanja deficita mi smo u povoljnijoj poziciji u odnosu na plan i potrošnju, ali prema obračunskom modelu na kojemu se temelje procjene Eurostata u deficit ulaze neke stavke s kojima nismo sretni.
- Hoćete li i vi osporavati uključivanje jamstava za Zračnu luku u deficit?
-Moram reći da nismo sretni i zadovoljni kako su neke stvari odrađene sa strane naših institucija poput Državnog zavoda za statistiku. DZS nije pregovarao o stavkama nego ispunjavao zahtjeve. Mislim da je bilo prostora da se pregovara i da se argumentirano dođe do zaključka što je stavka koja može opteretiti deficit, a što nije, kao što je primjer tretmana takozvanih garancija u okviru javnoprivatnog partnerstva za Zračnu luku Zagreb. Za sve novo što kroz tu metodologiju uđe u deficit morate naći određene uštede kako bi se anulirao učinak. Uvrštenje 400 milijuna garancija za zračnu luku u deficit donosi s druge strane obavezu da nađemo 400 milijuna kuna dodatnih ušteda. Na primjer, da tog nije bilo ne bi možda bilo uvođenja trošarina na benzin i duhan. Nije to mala stvar, i zato inzistiramo da Državni zavod za statistiku u pregovorima sa Eurostatom jako vodi računa o elementima koji se uključuju u deficit. No, jednom kada se to kvalitetno odradi više ne postavljamo pitanje jer je jednaka metodologija za sve zemlje EU.
-Kako pregovarati ako je metodologija izračuna jasna?
-Na bazi metodologije morate moći argumentiramo braniti neke svoje stavove.
-Niste se baš ni vi proslavili u pregovorima, vratili ste se s razgovora iz Bruxellesa i morate naći 1,3 milijarde kuna ušteda?
- Svi ste pisali i očekivali da će potrebne uštede biti od tri milijarde kuna i više, na kraju ukupan dodatni doprinos treba biti 0,4 posto BDP-a što je na razini prošle godine. Uza sve strahove i paniku koja se producirala nismo u ništa lošijoj poziciji u odnosu na prošlu godinu. Znali smo odmah s čime idemo i taj dio od 1,3 milijarde smo već riješili u jednom dijelu, a preostao nam je manji dio i to rješavamo.
- Stručna su povjerenstva proučavala uštede u području plaća i zdravstva. Gdje su zapeli njihovi prijedlozi?
- U dubinskoj analizi rashoda puno je toga, naši stručnjaci su jako dobro odradili taj posao, identificirali puno nelogičnih stavki i troškova u sustavu. U sustavu dodataka na plaće imate svega i svačega, i o tome ćemo pregovarati sa sindikatima u okviru kolektivnih ugovora. Ne mogu se neki dodaci dva puta računati, ili da osoblje koje radi u institucijama s posebnim uvjetima rada ima iste dodatke kao i osobe koje su direktno izložene otežanim uvjetima rada. Idemo u promjenu Zakona o plaćama i u idući mandat se mora ući sa novim sustavom nagrađivanja u javnoj upravi, naglasak će biti na uvođenju varijabilnog dijela plaće, koji bi trebao biti stimulativan za najbolje službenike.
-
U razgovoru s novinarima u Bruxellesu bili ste optimistični oko toga tko će sastavljati iduću vladu?
-Nemam tu šta dodati. Pitali su nas hoćemo li u izbornoj godini provoditi reforme, pa sam rekao da naravno da hoćemo, mi vjerujemo u sebe. Činjenica je da se od prošle godine vide pozitivni trendovi, a 2015. godina svaki tjedan otkriva koliko smo uložili prethodne tri godine u pripremu velikih projekata s kojima dolaze i ozbiljni rezultati.
-Hoće li vam Skladgradnja i braća Žužul blokirati projekt u Čiovu svojim prigovorom na natječaj?
- Ne vjerujem da zbog njihova prigovora može doći do zaustavljanja projekta. Procedura je odrađena, izabran izvoditelj, bio je i okončan je žalbeni postupak, radovi su počeli. Svatko tko je nezadovoljan može tražiti nekakvu zadovoljštinu na sudskim instancama, ali to ne utječe na radove.
-
U Zagrebu se stvara trećina hrvatskog BDP-a. Utječe li paraliza gradske vlasti na korištenje EU fondova iz Zagreba?
- Generalno mogu reći da je potencijal grada Zagreba ogroman ali se u smislu utjecaja na gospodarstvo i ukupni razvoj nedovoljno koristi. Ne mogu se oteti dojmu da je to u velikoj mjeri determinirano političkom nestabilnošću u samom gradu. Ne sjećam se nijednog većeg EU projekta koji je pokrenuo Zagreb, a da ga nisu odradile državne institucije. Očekujemo od grada Zagreba proboj u narednom razdoblju, samim tim i veći doprinos apsorpciji sredstava jer za Zagreb i još šest velikih gradova s preko 50 tisuća stanovnika imamo poseban program urbane regeneracije gdje se 5 posto ukupnih sredstava EU fonda za regionalni razvoj usmjerava prema njima.
- Svi govore da HDZ priprema gospodarski program. S kakvim će programom SDP izaći pred birače?
- Sve ovo što pišemo i radimo je naš gospodarski program. Mi ćemo u velikoj mjeri naš ulazak u predizbornu kampanju bazirati upravo na rezultatima vlade koji svakim danom postaju sve vidljiviji. Rekao bih da je to naš glavni adut, dok neki iz oporbe pa i njihovi savjetnici govore da će za ozbiljno restrukturiranje države i gospodarstva i vidljive rezultate trebati pet šest godina, mi smo faktički nakon dvije godine postigli pozitivne trendove i preokret. Sada u to vjeruju i neke institucije koje tradicionalno prate sve što se događa kod nas poput nedavnih ocjena MMF-a.
-
Sve je to lijepo što govorite, morate širiti optimizam, ali na čemu ćemo temeljiti rast u idućim godinama?
-Htjeli mi to priznati ili ne, ova vlada lagano postiže ono što su mnogi domaći ekonomisti i politički analitičari javno tražili, da se napravi značajni pomak od trgovačke rentijerske ekonomije, prema ekonomiji baziranoj na zdravim temeljima. Danas je fokus u gospodarstvu na industriji i izvozu, umjesto uvoza, trgovine, građevinskog napuhanog balona financiranog iz skupih kredita. To je bitna kvalitativna promjena u ekonomiji. Drugu godinu zaredom podaci o poslovanju poduzetnika su izuzetno povoljni. Druga je stvar kad tome dodate neefikasan javni sektor i do kraja nerestrukturirane velike sustave što vuče prema dolje, a uteg je i stanje u građevinarstvu. Sve to mijenjamo. Imamo novu kvalitetu u malom i srednjem poduzetništvu, utrostručena je neto dobit u prošloj godini, a posebno su se „digli“ mali poduzetnici. Mjere vlade orijentirane su na jačanje konkurentnosti, proširenje proizvodnje te ulaganja u infrastrukturne projekte koji će dići građevinski sektor. Vrlo jasnu strategiju imamo, dokaz za to su potpore na razini 4,5 milijarde kuna koliko ćemo ove godine pokrenuti projekata u malom i srednjem poduzetništvu. Taj sektor dosad nikad nije dobio toliku potporu od države.
-
Što je s porezom na nekretnine?
-Nitko u ovom trenutku ne spominje porez na nekretnine. Europska komisija razumije kako još nisu ispunjenje ključne pretpostavke za uvođenje tog poreza, prije svega sređivanje imovinsko-pravnih odnosa i vlasničkih knjiga.
-
Mislite li uvoditi porez na nasljedstvo, kako je sugerirao Piketty?
-Mi imamo neku vrstu poreza na nasljedstvo i to nije tema kojoj trebamo u ovom trenutku pridavati veći značaj. O tom se više govori u kontekstu globalnih kretanja i odnosa o čemu piše i Piketty. Mi nemamo namjeru nešto mijenjati u postojećim rješenjima.
-Priča se i o flat taxu kao nekoj novoj ideji u vladinim krugovima?
-Ne, ne razgovaramo o tome. Što se tiče poreza i poreznog sustava, vlada nema namjeru ništa više mijenjati i povećanje plaća kroz korekcije u sustavu poreza na dohodak bilo je zadnje što smo planirali i proveli u ovom mandatu.
-Vjerujete li da ćete uspjeti povući 7-8 milijardi kuna iz europskih fondova, kako ste planirali u proračunu?
-U tom dijelu postotak apsorpcije u odnosu na planiramo dosad se kretao oko 60 posto, i ja ću biti vrlo zadovoljan ako i ove godine dosegnemo više od 60 posto u odnosu na dosta ambiciozan plan. Netko će reći da loše planiramo, ali mi smo htjeli pokazati koliki nam je potencijal investiranja, i potaknuti da se svi maksimalno angažiraju da se sredstva iskoriste.
- Bojite li se rasta rata kredita vezanih uz euro, poput guvernera Vujčića?
- Upozorenje guvernera Vujčića na moguće opasnosti od rasta kamata je objektivno. No, nema panike. Nikakve značajne promjene se skoro ne očekuju. Sve procjene govore da će se ova povijesno niska razina euribora još neko vrijeme zadržati. Radi se o varijabilnom dijelu kamatne stope koji je prije krize bio na višim razinama, i svatko tko ulazi u određeni aranžman mora biti svjestan tog rizika, ali u ovom trenutku to nije problem, i još neko vrijeme i neće biti s obzirom na ukupnu ekonomsku politiku Europske unije i monetarnu politiku ECB-a koja ide za tim da se niskim kamatama podupre potražnja i potakne gospodarski oporavak i rast.
Vijesti iz medija |
Ekonomija
