Na današnjoj konferenciji za novinare, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić, zajedno s ministrom financija Borisom Lalovcem, predstavio je dodatne mjere u proceduri prekomjernog deficita.
Potpredsjednik Grčić rekao je da očekuje da će se 21. travnja u Europskoj komisiji početi vrednovati te mjere, a također je najavio da će se Nacionalni program reformi dovršiti ovog tjedna i time će se zaključiti procedura prekomjernog deficita.
Što se tiče dodatnih mjera, u odnosu na u državni proračun već ugrađen fiskalni napor od 1% BDP-a, Vlada predlaže dodatne mjere koje bi trebale biti minimalno 0,4% BDP-a. Na rashodnoj strani planiraju se novi limiti u okviru proračuna, koji se odnose na materijalne troškove, subvencije i ostale nabavke, te bi se uštedjelo 463 milijuna kuna. Što se tiče izvanproračunskih korisnika planirane su dodatne uštede, u Hrvatskim vodama nešto više od 100 milijuna kuna, isto tako i u Hrvatskim cestama, te Fondu za zaštitu okoliša i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, te bi se ukupno uštedjelo 407 milijuna kuna. „Na rashodnoj strani ove dvije grupacije, direkte uštede iz proračuna i iz izvanproračunskih fondova donijele bi ukupno 870 milijuna kuna dodatnih ušteda“, rekao je potpredsjednik Vlade.
Na prihodnoj strani dodatne trošarine na duhan i gorivo ove će godine donijeti prihod 370 milijuna kuna, a ukupno na godišnjoj razini 600 milijuna, iduće godine pa nadalje. Uz to, planira se povući dodatnih 600 milijuna kuna dobiti ostvarene u strateškim trgovačkim društvima Republike Hrvatske i društvima od posebnog interesa, tako da bi ukupan iznos povučene dobiti ove godine bio milijardu i 600 milijuna kuna. „Ukupan zahvat na prihodnoj strani je 970 milijuna kuna“, kazao je potpredsjednik Grčić.
„Posebnom odlukom idemo na smanjenje deficita za ona javna poduzeća koja nose najveći dio duga javnih poduzeća u vlasništvu Republike Hrvatske, društvu HŽ Infrastruktura u iznosu od 200 milijuna kuna i Hrvatskim autocestama u iznosu od 50 milijuna kuna, ukupno 250 milijuna kuna. „Kada sve ovo zbrojimo, imamo dodatni fiskalni napor, 870 milijuna kuna iz proračuna i izvanproračunskih fondovi, te 250 milijuna kuna iz navedena dva javna poduzeća, ukupan iznos je milijardu i 120 milijuna kuna na rashodnoj strani proračuna opće države, preciznije, 0,34 posto BDP-a. Na prihodnoj strani to je 970 milijuna, odnosno 0,29 BDP-a. Kada se to zbroji, dobivamo 0,63 posto BDP-a.
Potpredsjednik Grčić također je najavio da je Vlada odlučila smanjiti parafiskalne namete za dodatnih 330 milijuna kuna, nakon što ih je već jednom smanjila za 430 milijuna kuna, te će ukupno smanjenje iznositi 760 milijuna kuna. „Prijedlog odluke o spajanju agencija je gotovo dovršen, te mogu najaviti da će ih se najmanje deset spojiti s drugom agencijom te će i to donijeti određene uštede“, rekao je potpredsjednik Grčić. Kazao je da će se, u skladu s rezultatima dubinske analize, racionalizirati materijalni troškovi agencija te će to donijeti uštedu od 500 milijuna kuna na godišnjoj razini. Također je kazao da Vlada želi, preko predstavnika u upravnim vijećima, napraviti pomak prema usklađivanju plaća u neovisnim agencijama, ne zadirući u njihovu neovisnost, ali u „vrijeme krize svi moraju podijeliti teret“. Potpredsjednik je na kraju poručio da su svi ti prijedlozi ozbiljne strukturne mjere, koje ostvaruju dugoročni učinak u racionalizaciji troškova i povećanju efikasnosti javnog sektora, a da Vlada istovremeno radi i na smanjenju troškova za gospodarstvo kako bi mu povećala konkurentnost.
Ministar financija Boris Lalovac osvrnuo se na odluku o uvođenju određenih standardnih troškova u javnim tijelima. Kazao je da je dubinskom analizom utvrđen veliki nerazmjer korištenja imovine, dodavši kako trošak najma ubuduće ne bi smio biti veći od 11 eura po metru kvadratnom, uključujući i PDV. Ministar Lalovac najavio je da se će se ograničiti i određena službena putovanja, koja odsad moraju biti planirana minimalno 10 posto u odnosu na planirane rashode za 2015. godinu. Također, ograničit će se i nabavka službenih vozila, pri čemu će se buduće nabavke vozila ograničiti na 180 tisuća kuna, s PDV-om. „Ukoliko bi se primijenili ovi kriteriji koje smo naveli, uštede bi bile pola milijarde kuna na godišnjoj razini“, rekao je ministar.
Što se tiče izračuna deficita, ministar Lalovac izvijestio je da će se za odluke, kao što su javno-privatna partnerstva, formirati poseban odjel, koji će zajedno s Hrvatskom narodnom bankom, slati upite prema Eurostatu. „Morat ćemo unaprijed znati kada planiramo investicije, je li to deficit i po kojim kriterijima jest. A ne da nam se događaju određena tumačenja“, rekao je ministar i zaključio: „Puno ćemo pojačati metodologiju, što znači da će i javna poduzeća morati planirati po ESA-i odgovarati za svoje deficite“.
Pisane vijesti |
Govori i izjave |
Financije
