Predsjednik Vlade Zoran Milanović sudjeluje danas na posebnom sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu posvećenog humanitarnoj krizi u Sredozemnom moru.
„Hrvatska će ponuditi pomoć, dat će jedan brod Obalne straže, Andrija Mohorovičić. Riječ je o patrolnom brodu srednje veličine. To je humano i dobro za Hrvatsku. Kandidat smo za Schengen, mediteranska smo država, imamo više od tisuću kilometara obale, dakle imamo puno razloga zašto trebamo biti tu prisutni“, rekao je premijer Milanović novinarima uoči sastanka Europskog vijeća.
Na pitanje hoće li Hrvatska prihvaćati i ljude, premijer je rekao da za sada može govoriti samo o tehničkom dijelu pomoći, o brodu. „To je inicijativa i odluka Vlade, uz suglasnost predsjednice“, dodao je premijer.
Komentirajući protivljenja održavanju vojnog mimohoda u Zagrebu povodom 20. obljetnice Oluje, premijer je kazao kako „ne može to shvatiti“, pogotovo što je vojni mimohod „ideja ljudi koji su oslobodili Knin“.
„Podržavam tu ideju i kao predsjednik Vlade stat ću iza nje. Ne mogu i dalje vjerovati da je netko protiv toga dok se otvoreno ne kaže tko je i zašto protiv“, nastavio je.
Predsjednik Vlade komentirao je i nesuglasice između ministra financija i banaka.
„S jedne strane imamo očekivanja ljudi koji su uzeli kredite u francima kojima je ova Vlada pomogla najprije ograničavanjem kamatne stope, a onda fiksiranjem švicarskog franka. Znam da bi ljudi željeli idealnu situaciju, ali nje nema, svi vraćamo kredite. Ali jamčim i jamčit ću i dalje ovu razinu franka ako treba i administrativnim mjerama, kao i kredita u eurima. Banke su u tom odnosu prejake i zato sam inicirao mjere. Europi je potrebna jasna bankarska regulacija, to je pokazala kriza, ali banke nam nisu neprijatelji. Pomažemo ljudima više nego ijedna vlada ranije, međutim, nećemo ići na to da uništimo banke jer bez novca za kredite nema rasta ekonomije“, rekao je predsjednik Vlade.
Istaknuo je i da svi pojedinačno trebaju preuzeti odgovornost za sebe. "Svjestan sam da ovaj teret dugova udara na mlađe ljude, ljude srednjih godina, koji bi inače imali više raspoloživog dohotka da ga troše, a ovako im previše toga ide na otplatu kredita", rekao je Milanović, dodajući da mjere koje je njegova Vlada donijela nisu donesene naprečac, nego nakon dugog promišljanja i da ih je on osobno inicirao.
"Pomažemo ljudima više nego i jedna vlada ranije, konkretnim mjerama za siromašne i mjerama za otpis jednog dijela dugova. Tisuće ljudi je ušlo u taj program, malo ili puno, ali toga ranije nije bilo. Postoji realno i postoji moguće i postoji nemoguće, dakle kredite ćemo svi vraćati, vraćat ću ja svoje. Danas mi je krivo sam ga uzeo, da sam znao ne bih ga uzeo, ali preživjet ću, nadam se", rekao je.
Na upit što ako banke ne pristanu na toliki otpis duga, premijer Milanović je rekao da su "bili dosta proračunati u tim stvarima i da uvijek gledamo što se može izdržati", dodavši da se banke mogu obratiti Ustavnom sudu.
"Banke su prejake i treba ih na neki način ograničiti. Nama treba regulirani bankarski sektor i ako u nešto vjerujem u Europi, onda ne vjerujem u daljnju federalizaciju, u daljnji rast birokracije u Bruxellesu, nego vjerujem u bankarsku uniju, vjerujem u vrlo striktnu bankarsku regulaciju. Mislim da je to Europi jako potrebno. Zadnja kriza je pokazala koliko smo tu ranjivi, ali to je, recimo, daljnji pravac europskog jedinstva koji ja vidim", rekao je Milanović.
Dodao je i da na banke ne treba gledati kao na neprijatelje, jer bi bez njih stalo gospodarstvo.
Pisane vijesti
