Hrvatski ministar turizma Darko Lorencin gotovo je siguran da će ovo biti rekordna sezona koja će dati i vjetar u leđa sadašnjoj lijevoj vlasti uoči parlamentarnih izbora. Napravljeno je, kako kaže Lorencin, „ama baš sve“ uoči sezone, a upravo sada se pripremaju i neke dodatne mjere za glavno, njemačko tržište. „Sigurno da će sve to Kukuriku koaliciji pomoći“, kaže po mišljenju mnogih jedan od najboljih ministra iz Milanovićeve administracije, koji je osobno zadovoljan suradnjom s premijerom i s partnerima u koaliciji. Brojke idu u prilog Lorencinovim tvrdnjama, jer je porast noćenja u prva tri mjeseca čak dvadeset posto! A ova, izborna godina, je i prva u kojoj će se realizirati program u kojem se jači naglasak daje na predsezonu i posezonu. „Siguran sam u rast“, tvrdi Lorencin.
Koliko su dobri pokazatelji s početka godine rezultat i dobrih priprema koje ste imali od kraja prošle sezone do danas?
- Pripreme za ovu sezonu zapravo su počele još u lipnju prošle godine i uveli smo jako puno noviteta u načinu podrške i raspodjeli financijskih sredstava za aktivnosti promidžbe. Poboljšali smo neke nove modele zajedničkog oglašavanja,različito smo tretirali tržišta i reagirali smo u trenucima kada tržišta bukiraju Hrvatsku. Ove dobre brojke koje se bilježe krajem prošle i početkom ove godine sigurno su rezultat programa Hrvatska 365, kojim po prvi puta pristupamo na strateški način promociji turističkog proizvoda izvan glavne turističke sezone.
Dali ste neka predviđanja da bi ova sezona mogla biti najbolja do sada?
- Tako je. Hrvatski turizam je u neprekidnom rastu unazad nekoliko godina, a kada je riječ o financijskim rezultatima prošle smo se godine izjednačili s onom rekordnom 2008. kada su ostvarene 7,4 milijarde eura. Mi kao javni sektor nemamo utjecaja na cijene, ali raznim i različitim politikama možemo utjecati na dizanje kvalitete i investicije. Upravo se tako stvaraju novi proizvodi i omogućuje da turisti više troše, što u završnici donosi i veći prihod. Ove godine očekujem ponovljeni rast i fizičkih pokazatelja, ali i prihodovne strane.
Koje su značajne investicije u turizmu ove godine?
- Ako krenemo od sjevera, to je investicija Valamara na otoku Sveti Nikola kod Poreča, što je najveća investicija u hotelski sektor u ovoj godini. Tome možemo pribrojiti i novi vodeni park koji se radi u Poreču, čime se svakako ojačava konkurentnost Poreča kao turističke destinacije, na kojoj će se ove godine ostvariti 114 milijuna eura investicija. Što se Istre tiče, realizirat će se nešto manje, ali značajne investicije i u Rovinju i Puli. Treba spomenuti i šest velikih tvrtki koje su prošle godine prošle proces predstečajnih nagodbi s ukupno 12.500 kreveta, a među njima se, primjerice, nalaze Živogošće, HTP Korčula, HTP Orebić...Te tvrtke,kojima smo pronašli strateške investitore, upravo su u finalnoj fazi investicijskih ciklusa te će do početka glavnog dijela turističke godine primate goste. HUP Zagreb u Mlinima kod Dubrovnika investira više od više od 50 milijuna eura. Najveći dio te investicije je u hotel Orlando, u sklopu kojeg je najveća kongresna dvorana u Hrvatskoj. To će ujedno biti prvi Sheraton na našoj obali. Zatim investicija turske Dogus grupe u marinu Mandalina u Šibeniku s pripadajućim hotelom od pet zvjezdica i tako dalje.
Kakva je situacija s Kuparima, je li se tu nešto pomaknulo?
- Je,kako ne. Čeka se općinsko vijeće Župe Dubrovačke da samo verificira smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja za područje Kupara. Sjednica treba biti sutra i nakon toga će biti objavljen natječaj za tri vrste koncesije. Za hotel Grand koji je pod zaštitom, na pravo građenja i treća vrsta koncesije za pomorsko dobro, što je sve objedinjeno u jedan natječaj. Ishodovana je suglasnost Hrvatskog sabora da koncesija na pomorskom dobro može trajati 99 godina. Investitor će tako imati jedan vrlo jasan, zanimljiv, cjelovit i atraktivan paket za investiranje. To će biti objavljeno sljedeći tjedan.
Što je s dolaskom Rusa na Jadran?
- Rusija nam je bila u jednom trenutku deseto tržište po veličini, sa 1,7 posto udjela u našem turizmu, a sada je nešto niže. Svi pitaju uvijek za Ruse,a mi imamo i drugih tržišta koja isto tako osciliraju. Na primjer,nikad me nitko ne pita za jedno talijansko tržište koje nam je bilo drugo, treće, a onda smo uslijed globalne recesije izgubili 30 posto tog tržišta. Prošle smo godine zaustavili pad s talijanskog tržišta te očekujem da ćemo ove godine ostvariti novi porast. Jasno da ovisi i o nama kako ćemo nastupiti na pojedinom tržištu, ali veliku ulogu igra i gospodarska situacija u pojedinoj zemlji. Jako dobra situacija rezultirala je time da nam je preklani došlo 19 posto više Poljaka nego godinu dana ranije.
Stoji li mit da su Rusi najbolji potrošači na Jadranu?
- Oni su pri vrhu ljestvice, ali naši najbolji potrošači su turisti iz Velike Britanije koji troše više od Rusa. Dobri su potrošači i turisti iz Irske, Skandinavije i Amerikanci.
Hoće li Amerikanci, koji sve više dolaze, zamijeniti Ruse na Jadranu?
- Svi su dobrodošli. Ali mi smo i dalje vrlo prisutni na ruskom tržištu i smatramo da je ova situacija prolazna. Ulaskom Hrvatske u Schengen još će se neke stvari pojednostaviti i tako ćemo na tom tržištu neke stvari poboljšati. Ali viša sila i gospodarsko stanje na ruskom tržištu sada su limitirajući faktor. A Amerikanci su, naravno, izuzetno dobrodošli. To je tržište na kojem jako puno radimo, što se i vidi u brojkama koje iz godine u godinu rastu.
Koliko će budući ulazak Hrvatske u Schengen dati vjetar u leđa turizmu?
- Prije svega biti će to još jedno dodatno jamstvo sigurnosti. Već sada, kada na granicama postoji samo jedna kontrola, policija, bez carine, promet ide daleko brže nego prije. Naš MUP je izvršio sve pripreme da se 1. srpnja kandidiramo za Schengen. Realno je da bi, nakon cijele procedure, Hrvatska tijekom 2016. godine mogla dobiti datum kada ćemo pristupiti Schengenu.
Koliko je sam ulazak Hrvatske u EU dao dozu sigurnosti za turiste?
- Svakako da se to pozitivno odrazilo i dalo određeno dozu sigurnosti pa su turisti iz Francuske, Velike Britanije, skandinavskih zemalja, Amerike, pa i dalekih istočnih zemalja, odlučili putovati u Hrvatsku. Ta pozitivna kretanja nastojimo maksimalno iskoristiti. Najvažnije je ipak da imamo kvalitetan proizvod.
Kako je s turistima iz Srbije, BiH, vraćaju li se u Hrvatsku ili smo im i dalje preskupi?
- Prisutni smo i na tim tržištima, a moram reći da nam je posebno zanimljivo tržište BiH koje je prošle godine odlično reagiralo. Imali smo porast od 10 posto i sada su turisti iz BiH na dvanaestom mjestu po broju dolazaka i noćenja. Kada je riječ o Srbiji, postoji, možda i zbog omjera kvalitete naših usluga i cijena, stagnacija dolazaka turista i za sada nema većih pomaka. Turisti iz Srbije su nam na devetnaestome mjestu, ali prisutni smo i vodimo računa i o tom tržištu.
Stara je priča bez odgovora jesmo li jeftina ili skupa turistička destinacija. Kako je s cijenama ove godine?
- Pratimo ta kretanja, ali to je područje na koje nemamo apsolutno nikakav utjecaj. Stalno je prisutna nekakva psihološka barijera i tvrdnja da smo skupi, ali držim da to nismo. Konkurentni smo, imamo kvalitetan proizvod, a stvar je svake privatne tvrtke da vodi politiku cijena.
Sigurnost je uvijek važna za turizam. Sada, pa već i u BiH, ima naznaka moguće nestabilnosti. Hoće li se sve to odraziti na hrvatski turizam?
- Mi smo uvijek do sada bili krajnje sigurna destinacija. Nerado komentiram sve ono što se događa u drugim turističkim zemljama kod kojih ima elemenata nestabilnosti. Nisam sklon onome da kada jednom smrkne, drugom svane. Mi smo prošli našu kataklizmu za vrijeme Domovinskog rata i trebalo nam je jako puno da se vratimo. Morali smo, zbog svih promjena koje su zahvatile turističku industriju, naš turizam podizati nanovo. Kontaktiram s kolegama iz Egipta, Tunisa, Grčke jer se svi znamo i bitno nam je da se razvijaju naši proizvodi i konkurentnost. A ova globalna kretanja nekome će nešto uzeti, drugome donijeti, na te stvari ne možemo utjecati.
Bilo je različitih reagiranja na novi turistički slogan „Hrvatska, puna života“?
- Jako smo zadovolji na način kako je reagirala struka i tu nije bilo puno negativnih reakcija. Sam slogan je uvijek atraktivna tema i mi smo u startu to postavili na profesionalne osnove. Pet slogana koji su ušli u uži izbor testirali smo na osam naših najvažnijih tržišta i slogan Hrvatska, puna života je najbolje prošao. Tu se nema više što razmišljati, jer mi slogan radimo za tržišta, a ne za sebe.
A „Hrvatska 365“ u sklopu programa za produljenje sezone?
- Jasno je da je sam slogan već korišten u sektorima koji nisu turizam. Ali poruka slogana je vrlo jasna i to se pokazalo i na sajmovima u Njemačkoj. Naši glavni turoperatori su odlično reagirali na taj slogan, na samu poruku da želimo biti cjelogodišnja destinacija. Puno zemalja je o tome govorilo, ali vjerujem da smo prvi koji su počeli ozbiljno raditi na tome. Postavili smo strateški program na noge, već vidimo rezultate, a pune benefite vidjet ćemo tijekom ove godine.
Bilo je različitih reakcija nakon najava da bi se moglo u većoj mjeri početi s istraživanjima oko bušenja nafte i plina iz Jadrana?
- Opasnost je, obzirom na sve okolnosti danas, vrlo mala. Prvo od čega mi polazimo u razvoju hrvatskog turizma, što je rečeno u Strategiji koju smo donijeli, je to da je sve okrenuto prostoru, koji trebamo štititi i kvalitetno ga koristiti. I sam dolazim iz Istre u kojoj imamo već petnaestak platformi koje su smještene u neposrednoj blizini obale, a napravljene su prije više od tridesetak godina. A Istra se samo razvijala u turizmu.
Pratite li sve što se danas događa na tom planu?
- Stalno pratimo, a ako do samog istraživanja dođe stručnjaci će sigurno primijeniti tehnologiju koja je i na puno višoj razini nego prije. Na tome treba najviše inzistirati,ali i na tome da se vizualno ne nagrde prostori.
Možemo li reći da se stari sjaj hrvatskog turizma polako vratio?
- Stari sjaj? Kao dijete osamdesetih sjećam se turizma iz tih godina i mislim da je ovo sada sjaj. Ne znam koliko je ono bio sjaj! Dolazim iz Medulina koji danas ostvaruje dva milijuna i 300 tisuća noćenja i četvrta je turistička zajednica u Hrvatskoj. A sjećam se i toga da smo prije sami kosili travu na javnim površinama. Proizvod od prije nemjerljiv je s ovim koji danas imamo. Uz dužno poštovanje prema onom što je bilo, mi sjajimo sada.
Razgovarao Jurica Korbler
Vijesti iz medija |
Turizam
