Ministar Lalovac: Deficit lani 12,8 milijardi kuna, vide se značajni napori Vlade u smanjenju rashodne strane proračuna

Na današnjoj 229. sjednici Vlade Republike Hrvatske, ministar financija Boris Lalovac predstavio je Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu te Prijedlog godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2014. godinu. Ministar Laovac kazao je kako se pozitivni pomaci vide u makroekonomskim pokazateljima, kao što su porast izvoza roba i usluga, rast industrijske proizvodnje te prometa u trgovini na malo. „U 2014 godini zabilježen je rekordan broj turističkih dolazaka i noćenja, a pozitivne pokazatelje vidimo i u padu nezaposlenosti“. Ministar Lalovac izvijestio je i o pomacima u saldu tekućeg računa platne bilance, kazavši da je zabilježen je suficit od 286 milijuna eura, što 0,7 posto BDP-a. Govoreći o ukupnim prihodima državnog proračuna u 2014. godini, ministar je rekao da su oni iznosili 114,7 milijardi kuna, što je 5,4 posto više nego u 2013. godini. „Najznačajniji dio prihoda je PDV, ostvaren u iznosu od 40,9 milijardi kuna, što je povećanje od 1,7 posto u odnosu na 2013. godinu“, dodao je. Ministar Lalovac istaknuo je da su pozitivni pomaci zabilježeni i na strani rashoda. „Rashodi za zaposlene izvršeni su u iznosu od 21,5 milijardi kuna, što je 1 posto manje nego u 2013. godini“. Naveo je da su značajne uštede ostvarene i u materijalnim rashodima koji su iznosili 7,6 milijardi kuna. „Bitno je istaknuti da smo u nekim materijalnim rashodima došli na razinu 2006./2007.“, rekao je, dodavši da su uštede ostvarene i na subvencijama za 360 milijuna kuna. Ministar Lalovac naglasio je da uz uštede ostvarene na rashodovnoj strani, mirovine se i dalje uredno isplaćuju te njihova isplata neće biti dovedena u pitanje ni ubuduće. Podsjetio je da je sanirano zdravstvo s iznosom od 3,2 milijarde kuna, dodavši kako nije bilo uskraćivanja obveza na području socijalne skrbi jer se radi o osjetljivoj skupini građana koji trebaju imati najveću zaštitu. Ministar je kazao da su rashodi povećani zbog kamata jer je preuzet veliki dio dugova u javni dug, a kamate su rasle za pola milijarde kuna. Govoreći o deficitu, ministar je izvijestio da je prema MMF-ovoj metodologiji po kojoj se izrađuje državni proračun, deficit u 2014. godini iznosio 4,1 posto BDP-a ili 13,5 milijardi kuna, od čega je deficit središnje države 12,8 milijardi kuna, 317 milijuna deficit izvanproračunskih korisnika i 358 milijuna deficit lokalnih zajednica. Pojasnio je razlike u iskazu deficita od 4,1 posto BDP-a prema metodologiji MMF-a i 5,7 posto BDP-a prema metodologiji Eurostata, rekavši kako se to najvećim dijelom odnosi na činjenicu da Eurostat ne priznaje tri milijarde kuna transfera iz drugog u prvi mirovinski stup, dok su uračunata jamstva plaćena za HŽ Cargo i dio javnih poduzeća. „U Sabor ide deficit od 4,1 posto BDP-a, a razlika do 5,7 posto je računovodstveni tretman i obračun Eurostata, dodao je ministar Lalovac i zaključio: „Deficit središnje države iznosio je 12,8 milijardi kuna, uz rashode za kamate od 10,6 milijardi kuna, pa se vide značajni napori Vlade u smanjenju rashodne strane proračuna“.

Obrazlažući Prijedlog strategije razvoja javne uprave za razdoblje od 2015. do 2020. godine, zamjenik ministra uprave Zoran Pičuljan kazao je da je Strategija razvoja javne uprave sveobuhvatni dokument koji predstavlja okvir za razvoj javne uprave i usmjerena je na unaprjeđenje upravnih kapaciteta te na bolju organizaciju javne uprave. Javna uprava u smislu ove Strategije obuhvaća tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti (javnopravna tijela). Razvoj javne uprave odvijat će se u tri glavna smjera: pojednostavljenje i modernizacija upravnog postupanja, kao i osiguravanje pouzdane i brze podrške javne uprave građanima i gospodarskim subjektima realizacijom projekata e-uprave, unaprjeđenje sustava razvoja i upravljanja ljudskim potencijalima s ciljem stvaranja moderne javne službe te reforma upravnog sustava sukladno najboljoj praksi i iskustvima dobrog upravljanja prema europskim standardima.
 
Prijedlogom zakona o potvrđivanju Ugovora o financiranju između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za Projekt nacionalnog sufinanciranja EU fondova u razdoblju od 2014. - 2020. godine, kojeg su u Zagrebu, 30. ožujka 2015. godine potpisali ministar financija Boris Lalovac i potpredsjednik EIB-a Dario Scannapieco, osigurat će se nacionalni doprinos za sufinanciranje projekata iz europskih strukturnih i investicijskih fondova Europske unije koji proizlaze iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Ukupan iznos zajma iznosi 300 milijuna eura. EIB je na sjednici Odbora direktora, održanoj 16. prosinca 2014. godine, odobrio Republici Hrvatskoj okvirno kreditiranje za osiguranje nacionalnog doprinosa za sufinanciranje projekata iz europskih strukturnih i investicijskih fondova Europske unije u programskom razdoblju 2014.-2020., u iznosu do 600 milijuna eura.
 
Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić predstavio je Izvješće o provedbi revidiranog Schengenskog akcijskog plana za 2014. godinu kazavši da su do sada već postignuti rezultati u skladu s pravilima schengenske pravne stečevine. Ministar je naveo da su provedene mjere uspostave centraliziranih baza podataka radi upravljanja migracijama i granicama: Schengenski informacijski sustav (SIS), Vizni informacijski sustav (VIS) i Eurodac -  europska baza otisaka prstiju za identificiranje tražitelja azila i nezakonitih migranata, kao i one mjere kojima se sprječava i kažnjava neovlašteni ulazak, prolaz i boravak. Također, istaknuo je da je nastavljeno popunjavanje slobodnih radnih mjesta u graničnoj policiji putem novih prijema, kao i unutarnjom preraspodjelom policijskih službenika radi postizanja potrebnog broja policijskih službenika za nadzor vanjske granice.
 
Na sjednici je usvojena i Odluka o davanju suglasnosti društvu Hrvatske autoceste d.o.o. za kreditno zaduženje kod kreditodavatelja: Zagrebačka banka d.d., Zagreb, Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb i Societe Generale-Splitska banka d.d., Split, radi urednog servisiranja dospjelih kreditnih obveza, zatim Odluka o davanju državnog jamstva u korist kreditodavatelja: Zagrebačka banka d.d., Zagreb, Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb i Societe Generale-Splitska banka d.d., Split, za kreditno zaduženje društva Hrvatske autoceste d.o.o., radi urednog servisiranja dospjelih kreditnih obveza, Odluka o davanju suglasnosti društvu Hrvatske autoceste d.o.o. za kreditno zaduženje kod kreditodavatelja: Zagrebačka banka d.d., Zagreb, Croatia banka d.d., Zagreb i Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb, radi urednog servisiranja dospjelih kreditnih obveza te Odluka o davanju državnog jamstva u korist kreditodavatelja: Zagrebačka banka d.d., Zagreb, Croatia banka d.d., Zagreb i Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb, za kreditno zaduženje društva Hrvatske autoceste d.o.o., radi urednog servisiranja dospjelih kreditnih obveza.
 
Hrvatskim autocestama daje se suglasnost i državna jamstva za nova dva kredita čija je namjena refinanciranje postojećih obveza Hrvatskih autocesta, obrazložio je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić. Jedan je kredit u iznosu od 100 milijuna eura na rok otplate od sedam godina, uz dvije godine počeka. Kredit je uz promjenjivu kamatnu stopu u visini 6-mjesečnog EURIBOR-a uvećano za 3,69 postotnih bodova, što na dan ponude (9. travnja) iznosi 3,777 posto godišnje, a efektivna godišnja kamatna stopa iznosi 4,21 posto. Drugi je kredit, od 150 milijuna eura, na rok otplate od sedam godina, uz dvije godine počeka, uz promjenjivu kamatnu stopu u visini 6-mjesečni EURIBOR plus 3,64 postotna boda, pa kamatna stopa na dan ponude (9. travnja) iznosi 3,727 posto godišnje, a efektivna godišnja kamatna stopa iznosi 4,11 posto.
 
Vlada je donijela i Odluku o osnivanju Organizacijskog odbora za organizaciju i provedbu središnjeg obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. Ministar obrane Ante Kotromanović naveo je da će članovi Organizacijskog odbora biti načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, predstavnik Hrvatskoga sabora, predstavnik Ureda predsjednice Republike Hrvatske, predstavnik Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske, predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova, predstavnik Ministarstva branitelja, predstavnik Državne uprave za zaštitu i spašavanje, a predsjednik Organizacijskog odbora bit će ministar obrane. Predstavnici Grada Zagreba i Grada Knina također će biti članovi Odbora, a predsjednik Organizacijskog odbora može, po potrebi, uključiti i druge osobe. Ministar Kotromanović naposljetku je dodao da se financijska sredstva za provedbu ove Odluke osiguravaju se u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2015. godinu na razdjelima nadležnih državnih tijela.