Javna rasprava o izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koje je predložilo Ministarstvo zdravlja, rezultirala je žestokim polemikama u javnosti, a glavne kritike odnose se na to da izmjene znače uvod u privatizaciju zdravstvenog sustava, kao i da će se tim promjenama smanjiti kvaliteta i dostupnost usluga u zdravstvu. Stoga smo u razgovoru sa
Sinišom Vargom, ministrom zdravlja, pokušali razjasniti neke glavne sumnje i zamjerke predloženim zakonskim izmjenama.
Stavovi da se ovim zakonskim izmjenama nastoji otvoriti put privatizaciji zdravstva i gušenju javnog zdravstva oslanjaju se na medijske napise prema kojima se Nacrtom prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz članka 8. stavka 1. izbacuje dio u kojem stoji da Republika Hrvatska osigurava sredstva za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova... kao i za pokriće gubitka zdravstvenih ustanova čiji je osnivač. Je li točno da se taj stavak izbacuje iz Zakona, jer se to može protumačiti kao namjera da se što više javnih bolnica koje neće ispunjavati financijske kriterije jednostavno baci u stečaj i zatvori, a da njihov posao preuzmu privatne bolnice?
- Ne, nije točno da se ukida obveza države da kao osnivač osigurava investicije, tekuće ulaganje i održavanje, te da ne odgovara za pokriće gubitaka zdravstvenih Ustanova čiji je osnivač. Kao prvo, u članku 8. stavak 1. ne regulira se to što se navodi u tim medijskim napisima, nego se to regulira u stavku 2. članak 8., a u njemu ostaje isto rješenje kao i do sada.
Razmišlja li se uopće o ukidanju nekih bolnica?
- Nacionalnim planom razvoja bolnica ne predviđa se zatvaranje ustanova. Međutim, doći će do ukidanja nekih odjela u nekim bolnicama, a pojedine dijelove bolnica koji nisu bili u upotrebi jednostavno će se srušiti kako ne bi stvarali velike režijske troškove. Funkcionalnom reorganizacijom bolničkog sustava omogućit će se da svaki pacijent dobije još kvalitetniju uslugu. Na lokalnoj razini bit će dostupne sve najčešće zdravstvene usluge, a za one složenije, koje nisu dostupne u lokalnoj bolnici, pacijentu će se platiti put u susjednu bolnicu, gdje može obaviti potreban pregled, zahvat ili operaciju. U nekim slučajevima, poput usluga u brdskim područjima ili na otocima, organizirat će se i posjet medicinskog osoblja u određeno vrijeme, jer je to jeftinije nego da deseci pacijenata putuju u bolnice. Do sada je Zakonom određeno da se pacijentu refundiraju troškovi putovanja ako mu se potrebna usluga pruža na udaljenosti većoj od 50 kilometara od mjesta stanovanja, ali donijet ćemo druge, adekvatnije kriterije, zbog geografskih i infrastrukturno-prometnih karakteristika naše zemlje.
Nije li to preoptimističan stav? Govorim to jer mnogi stručnjaci tvrde kako je nemoguće provesti kvalitetan funkcionalni i financijski preustroj sustava ako ne dođe do zatvaranja nekih lokalnih bolnica.
- Umjereni sam optimist, a kredibilitet nam daje i činjenica da su naš prijedlog potvrdili i Europska komisija, Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka, od organizacijskih rješenja do financijske konstrukcije čitavog sustava.
Ali Europska komisija je u zadnjim preporukama ustvrdila i da postoje određeni rizici vezani uz čitav projekt reforme zdravstva, jer ste se obvezali da će već ove godine poslovanje sustava biti na pozitivnoj nuli i da ćete stare dugove u iznosu od 3,2 milijarde kuna platiti u 2015., 2016. i 2017. godini?
- Da, točno je da je EK ustvrdila da postoje rizici, ali oni su te rizike vezali upravo uz političke rizike, odnosno mogućnost da zbog otpora prema reformskim mjerama ne uspijemo provesti potrebne mjere racionalizacije poslovanja. Dio tog političkog rizika upravo se i događa kod otpora ovim zakonskim promjenama, od kojih su neki argumentirani, dok su drugi potpuno neargumentirani, pa su ili iracionalni ili su plasirani zbog interesnih motiva onih kojima su ugroženi poslovni interesi. Brojke, pak, govore da su ukupni prihodi HZZO-a u 2014. godini iznosili 23.547.642.617 kuna, u toj cifri su sadržana i sredstva za sanaciju u iznosu od 3.200.000.000 kuna. Ukupni rashodi HZZO-a u 2014. godini iznosili su 22.836.871.790 kuna, pa je, kad se oduzmu sredstva od sanacije, gubitak HZZO-a u 2014. iznosio 1,5 milijardi kuna. Dodatak na to su dugovi iz prošlih razdoblja. Planirani prihodi HZZO-a za 2015. iznose 21.964.000.000 kuna, a na toj su razini planirani i rashodi. Očekujemo da će se tijekom 2015. djelomično pokrivati dospjele obveze iz prethodnog razdoblja u skladu s osiguranim sredstvima, u iznosu od oko 800 milijuna kuna. To je naš plan, koji je prihvatio i EU.
Ulazi li tih 800 milijuna kuna podmirivanja dospjelih obveza u spomenuti iznos rashoda ili su oni „izvan“ bilance?
- Oni su ukalkulirani u spomenuti iznos rashoda i bit će isplaćeni direktno od HZZO-a ih od bolnica.
Što pokazuju podaci o poslovanju bolnica za prva četiri mjeseca ove godine?
- Ukupni prihodi bolnica za razdoblje od siječnja do travnja 2015. iznose 3.208.410.813 kuna, a ukupni rashodi 3.348.126.081 kunu, dakle, razlika je 139.715.268 kuna, što je više od tri puta manje nego u istom razdoblju prošle godine. Naglašavam pozitivan trend: nakon sporijeg početka u siječnju i veljači, bolnice su počele stabilizirati poslovanje u ožujku i travnju, tako da očekujemo još bolje rezultate. Procjena je da bolnice neće povećati svoje obveze na kraju godine, nego će ih smanjiti, a tek nas čeka provođenje reformskih mjera.
Jesu li u te rezultate bolnica za prva četiri mjeseca uračunata i plaćanja starih dugova?
- Manji dio dugova plaćen je direktno od bolnica. U lipnju će HZZO podmiriti 200 milijuna kuna starih dugovanja.
Što ako Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ipak ostvari operativni gubitak u 2015. i ne uspije vratiti predviđeni dio starog duga?
- Odgovorno tvrdim da ćemo uspjeti u našem planu. Ako se, pak, realizira određeni gubitak, on se prenosi u iduću godinu i kompenzirat ćemo ga iz buduće dobiti.
Ili će se, kako su rekli i premijer Zoran Milanović i ministar financija Boris Lalovac, u tom slučaju HZZO vratiti u državnu riznicu i država će nastaviti sa sanacijom dugova zdravstva?
- Uvjeren sam da se to neće dogoditi. Mi ćemo ove godine dobiti za zdravstvo više sredstava, iz različitih namjenskih izvora, nego što smo dobili prošle godine. Bolnice su dobile 18 posto više sredstava, a rashode drže na povećanju od oko 1,5 posto, te je rok plaćanja u zdravstvu smanjen već na 180 dana. Siguran sam da ćemo uspjeti u konsolidaciji sustava.
I to ćete uspjeti bez smanjivanja košarice usluga u osnovnom zdravstvu za pacijente, bez pada kvalitete i dostupnosti usluga i bez povećanja cijene dopunskog osiguranja?
- Da.
Zar ne morate ostvariti i dodatne prihode ako namjeravate vratiti ukupno 2,8 milijarde kuna starih dugova do 2017.?
- Da, i to ćemo ostvariti prihodima od medicinskog turizma u okviru našeg sustava u iznosu od 100 milijuna eura godišnje, prihodima od kliničkih istraživanja u iznosu od 100 milijuna eura godišnje i povlačenju sredstava od EU-a u iznosu od 100 milijuna eura. Evo, upravo s državnim osiguravajućim društvom u Švedskoj dogovaramo korištenje naših usluga u okviru medicinskog turizma.
Kako će osoblje koje je ionako preopterećeno prekovremenim satima imati još vremena za medicinski turizam? I hoće li usluge koje će se davati u okviru medicinskog turizma samo povećati liste čekanja za obične korisnike usluga HZZO-a?
- Kad je riječ o prekovremenim satima, koji se uredno plaćaju, plan je da do jeseni prekovremeni rad smanjimo na minimum, a medicinski turizam moći će prakticirati samo one ustanove koje nemaju velike liste čekanja i imaju odrađen potreban broj radnih sati. Dakle, obični pacijenti neće biti uskraćeni. One ustanove i osoblje koji zadovolje te kriterije bit će stimulirani da u drugoj smjeni rade u okviru medicinskog turizma, a bit će plaćeni određenim postotkom u odnosu na cijenu usluge koju će pružiti. To će biti vrlo lukrativno u odnosu na osnovnu plaću medicinskog osoblja, a nemedicinsko osoblje trebalo bi dobiti regres za godišnji odmor i božićnicu svake godine od tih sredstava.
To je ustvari pružanje nadstandardnih usluga pacijentima. Ulazite li time na taj dio tržišta?
- Ne, ovo nije klasično nadstandardno osiguranje niti u njega kao HZZO želimo ulaziti, neka to ostane privatnicima. Ali budući da imamo dovoljno manevarskog prostora, zašto ne bismo profitirali od dodatnog rada u našim ustanovama.
Dakle, s jedne će strane medicinsko osoblje dodatno raditi u medicinskom turizmu, a s druge strane privatnici će obavljati poslove iz osnovnog zdravstva tamo gdje su duge liste čekanja ili dođe do hitnih situacija. Kako to objašnjavate?
- Pa time što nije situacija ista u svim ustanovama, negdje ima viška liječnika i drugog medicinskog osoblja, a negdje manjka. Negdje ima viška opreme, negdje manjka. Sve ćemo to fino sinkronizirati i tamo gdje je to oportunije, nakon iscrpljivanja kapaciteta javne zdravstvene mreže, koristit ćemo privatnike radi smanjivanja liste čekanja, a tamo gdje se to isplati prodavati i nema lista čekanja, medicinski turizam. Sve se to može posložiti, samo treba volje i truda.
Rekli ste da HZZO neće ponuditi usluge u nadstandardnom sektoru. No, hoćete li ići na određeni oblik dodatnog osiguranja, uz postojeće dopunsko osiguranje?
- Ići ćemo u to, pregovaramo s H ANFA-om u vezi s tim, ali za sada ne mogu reći o kojim će se vrstama usluga raditi. Mogu samo reći da nećemo ići u sektor nadstandardnih usluga u zdravstvu.
Kako komentirate tvrdnje prof. dr. Ante Čorušića, predsjednika HDZ-ova Odbora za zdravstvo, prema kojem bi se trebalo razmisliti o ideji da HZZO iziđe iz dopunskog osiguranja i da te usluge nude samo privatnici?
- Nisam za to. Zašto bismo se odrekli profita od oko 170 milijuna kuna godišnje koji ostvarujemo iz tog osiguranja? Osim toga, sadašnja niska cijena dodatnog osiguranja proizlazi iz naše snage na tržištu zbog velikog broja osiguranika, pa minimalna cijena prema aktuarskim propisima regulatora može biti na razini od 70-ak kuna. Naime, kad bi HZZO prepustio dopunsko osiguranje samo privatnicima, tada bi se cijene tog osiguranja drastično podigle, što bi onda zaista poskupilo zdravstvene usluge, kao što se pribojavaju kritičari zakona. Naime, nema gornjeg limita cijene, samo donjeg ograničenja.
Kada govorite o privatizaciji zdravstva, neki upravo u prijedlogu da se županijama omogući više slobode u koncesioniranju domova zdravlja vide prikrivenu privatizaciju?
- Tu se ne radi o privatizaciji, nego upravo o ovome što se rekli – županije će imati veće ovlasti u određivanju opsega koncesioniranja, dakle, same određuju hoće li svi biti zaposlenici u domovima zdravlja ili koncesionari ili će biti neki drugi
omjer. Dosadašnja su iskustva pokazala da su u obiteljskoj medicini bolje i kvalitetnije radili koncesionari nego ordinacije koje nisu u koncesiji, pa smo stoga ostavili mogućnost županijama da sami procijene od kojeg će modela korisnici usluga javnog zdravstva imati koristi, a time i preuzeti odgovornosti prema svojim građanima.
Kako komentirate kritike da je HZZO dobio previše ovlasti u odnosu na Ministarstvo zdravlja i da politika više ne kontrolira HZZO, koje postaje klasično osiguravajuće društvo u vlasništvu države?
- Točno je samo to da HZZO više ne kontrolira isključivo ministar zdravlja, nego da Vlada imenuje pet od devet članova Upravnog vijeća. Pri tome direktor HZZO-a ima pravo na odluke do 300.000 kuna vrijednosti, Upravno vijeće do pet milijuna kuna, a za sve preko toga mora se dobiti dopuštenje Vlade. Dakle, nema samovolje ni kaosa, nego je sve jasno. A ako Vlada ne bude zadovoljna radom vodstva HZZO-a, može ga preko svojih članova u Upravnom vijeću smijeniti. Htio bih naglasiti i da HZZO ostaje javna ustanova, odnosno ne postaje trgovačko društvo, kao što neki govore.
Postoje različiti izračuni o tome koliko nedostaje liječnika i medicinskih sestara u sustavu. Što govore vaše zadnje službene procjene?
- U obiteljskoj, primarnoj medicini nedostaje oko 400 liječnika, dok u bolničkom sustavu ne nedostaje liječnika, ali su nedovoljno efikasno raspoređeni. Baš zbog toga treba povećati funkcionalnu povezanost bolnica o kojoj sam govorio. Na žalost, nedostaje nam oko 2000 medicinskih sestara, pa iako ih gotovo točno toliko ima na Zavodu za zapošljavanje, ne možemo ih zaposliti zbog nedostatka sredstava. No, uvjeren sam da ćemo racionalizacijom poslovanja i povećanjem prihoda postupno poboljšati uvjete rada u zdravstvu, te povećavati i broj liječnika i sestara.
Pacijenti se često žale na to da kod različitih zubara koji imaju ugovor s HZZO-om nailaze na različitu praksu kad je riječ o naplati nekih usluga, jer neki zubari naplaćuju i neke zahvate koji su unutar košarice usluga. Kako to kontrolirate?
- Da, točno je da postoje zloupotrebe i manipulacije. Prije svega bih htio kazati kako na web-stranicama www.hzzo. hr postoji popis usluga koje su u stomatologiji standardne i koje se ne naplaćuju. No, kako bismo preduhitrili moguće daljnje zloupotrebe, nedavno smo Pravilnikom odredili da stomatolog u svakom slučaju kada pacijentu pruža uslugu koja je izvan košarice usluga mora pacijentu dati plan terapije i predračun za tu uslugu, ali i da tu uslugu može izvršiti najranije idući dan. Tako bi se pacijentu ostavila mogućnost da razmisli i provjeri cijene i donese odluku. Postoji slična situacija i kod ginekološkh usluga, pa bih još jednom podsjetio na to da se ginekološki ultrazvuk ne naplaćuje. Dakle, osim dentalnih usluga, ugovorni zdravstveni djelatnici HZZO-a ne smiju pacijentima naplaćivati ostale usluge. Inače, trenutačno je u tijeku zajednička akcija HZZO-a i Ministarstva u sklopu koje građani mogu prijaviti nepravilnosti na broj 0800 7999 ili
korupcija@hzzo.hr.
Zavod za javno zdravstvo predložio je da se razmisli o mogućnosti da dopunsko osiguranje bude nešto skuplje za osobe koje puše cigarete, pretile su, alkoholičari ili imaju neki drugi oblik zdravstveno rizičnog ponašanja. Kako to komentirate?
- Osnovana je i radna skupina koja će možda predložiti neke blage oblike destimulacije rizičnog ponašanja, ali mislim da je još prerano da se kod nas uvede takav oblik dopunskog osiguranja, koji nije rijetkost u drugim zemljama EU-a.
Razgovarao Frenki Laušić
Vijesti iz medija |
Zdravlje
