„U opisu događanja u BiH spominju se napadi hrvatske vojske i druge stvari koje, po našem viđenju, naprosto nisu točne i one vrijeđaju pravni poredak Republike Hrvatske“, kazao je ministar pravosuđa Miljenić.
Na današnjoj 231. sjednici Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić predstavila je Prijedlog obiteljskog zakona. Podsjetila je da Ustavni sud Republike Hrvatske 12. siječnja 2015. godine donio Rješenje kojim je pokrenut postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom Obiteljskog zakona iz 2014. godine, te je do donošenja konačne odluke privremeno obustavljeno izvršenje svih pojedinačnih akata i radnji koje se poduzimaju na temelju Obiteljskog zakona iz 2014. godine. Potpredsjednica Vlade Opačić naglasila je da su u Prijedlogu zakona zadržani instituti zbog kojih se išlo u reformu obiteljskog zakona, poput plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, obiteljskih medijatora i posebnih skrbnika. „Svi instituti ostaju i dalje u ovom zakonu, napravljene su određene nomotehničke ispravke i određene nejasnoće su pojašnjenje“, kazala je potpredsjednica Vlade Opačić, zaključivši da ovaj zakon u Hrvatski sabor ide u dva čitanja.
Obrazlažući Konačni prijedlog zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru, ministar financija Boris Lalovac kazao je da se ovim zakonom uređuje sustav unutarnjih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske te odgovornosti, odnosi i nadležnosti u razvoju sustava unutarnjih kontrola i unutarnja revizija kao dio sustava unutarnjih kontrola.
Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, kojim se uređuje i uporaba Oružanih snaga Republike Hrvatske u integriranom savezničkom sustavu nadzora i zaštite zračnog prostora. Republika Hrvatska dio svojih Oružanih snaga za nadzor i zaštitu zračnog prostora može dodijeliti nadležnim zapovjedništvima u sklopu zajedničkih sustava protuzračne i proturaketne obrane međunarodnih organizacija kojima je pristupila na temelju međunarodnih ugovora. Ministar obrane Ante Kotromanović predstavio je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, kojim se definira da je kadet vojna osoba koja se na temelju ugovora o kadetskoj službi sklopljenim s Ministarstvom obrane osposobljava pohađanjem studijskog programa ustrojenoga za potrebe Oružanih snaga Republike. Prijedlogom zakona uređuje se da prvi vojnički ugovor traje umjesto tri četiri godine. U 2014. godini ustrojeni su preddiplomski sveučilišni studij Vojno inženjerstvo i preddiplomski sveučilišni studij Vojno vođenje i upravljanje, u trajanju od četiri godine. Radi provedbe navedenoga potrebno je ovim Zakonom dodatno urediti normativno i dio toga područja. Radi daljnjeg unaprjeđenja standarda djelatnih vojnih osoba predlaže se poboljšanje odredbi u području koji se odnosi na smještaj i naknadu za stanovanje za tu kategoriju osoblja. Predlažu se i određene promjene u području kojim se uređuje stegovna i materijalna odgovornost, a radi postizanja veće učinkovitosti i pravnih standarda.
Obrazlažući Prijedlog zakona o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić kazao je da se radi se o prijenosu europske Direktive u nacionalno zakonodavstvo. Napomenuo je da se vrši i dodatni nadzor nad svim mjerama sigurnosti koje će se morati provoditi te će nadležno tijelo biti obavezno Europskoj komisiji redovito o tome dostavljati izvještaje.
Donesene su odluke o izdavanju dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu za istražne prostore ugljikovodika. Zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić izvijestio je da je Stručno povjerenstvo za provođenje javnog nadmetanja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika zaprimilo ponude od 7 društava koji su dostavili 19 radnih programa za šest istražnih prostora. Na temelju izvršene evaluacije dostavljenih radnih programa, Stručno povjerenstvo zaključilo je da radni programi za 6 istražnih prostora ugljikovodika zadovoljavaju uvjete provedenog javnog nadmetanja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu. Stručno povjerenstvo je zaključilo da su ponude ponuditelja: INA-Industrija nafte d.d., Hrvatska, OANDO PLC, Nigerija, VERMILION ZAGREB EXPLORATION d.o.o., Zagreb, Hrvatska, u skladu s prepoznatim potencijalom navedenih istražnih prostora te zadovoljavaju uvjete najbolje industrijske prakse. „Odluke su temelj za početak pregovora s naftnim kompanijama“, kazao je zamjenik ministra Leverić.
Raspravljano je i o Interpelaciji o radu Vlade Republike Hrvatske u vezi s njezinom ulogom u postupku pregovora Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država o sklapanju Partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP), čiji su predlagatelji 21 zastupnik Hrvatskog sabora. Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić kazala je da je Vlada naručila izradu studije utjecaja TTIP-a na gospodarstvo, okoliš i druge relevantne elemente, iako ta studija „ne može biti posebno precizna jer nisu još jasni svi parametri ugovora, budući da europska strana u nekim spornim pitanjima ima svoje stavove, a američka svoje. „Načelno, ugovori o slobodnoj trgovinu podloga su za rast i procvat svakog gospodarstva“, rekla je prva potpredsjednica Pusić i podsjetila da je hrvatsko gospodarstvo od ulaska u Europsku uniju povećalo svoj izvoz za 9 posto. Dodala je da Europska unija u ovome trenutku izrađuje određene parametre po kojem bi se studija mogla raditi, ali konkretni utjecaji moći će se mjeriti kad se bude znao konačni ishod pregovora. Pojasnila je da Vlada nije zauzela jasno stajalište o tome radi li se u slučaju TTIP-a o tzv. mješovitom ugovoru, odnosno ugovoru podijeljene nadležnosti između EU i država članica. „Hrvatski je stav da je riječ o mješovitom ugovoru tj. da je potrebna njegova ratifikacija u državama članicama EU, ako sadrži bilo što što nije u izravnoj nadležnosti europskih institucija“, zaključila je.
Predsjednik Vlade Zoran Milanović dodao je da to znači da ratifikaciju sporazuma koji nam ne odgovara ili ugrožava naše interese hipotetski, u budućnosti Hrvatski sabor može i odbiti. Kazao je da ne vidi potrebu za ovoliko nemira oko nečega što je slobodna trgovina, uz, dakako, zaštitu interesa. „Treba voditi računa o stvarima koje nas mogu ugroziti ili staviti u podređeni položaj u srazu s nekime tko je nekome segmentu u nečemu jači“, kazao je predsjednik Vlade i podsjetio da sve države, savezi i carinske unije gledaju na to, ali da je ovdje riječ o ozbiljnom početku ozbiljnih pregovora koje Europska unija ima i s Kinom. „Ne znam zašto o Kini nema toliko buke. Sjedinjene Američke Države su ipak nešto naprednije od Kine“, rekao je premijer i pojasnio da postoji „cijeli niz osigurača koji nam omogućuju da monitoriramo taj proces iz mjeseca u mjesec“. Dodao je da razumije da se netko želi politički dopasti, ali i da je ovo potpuno pogrešna tema. „Hrvatska je mala država, Hrvatska jedino može prosperirati uz otvorenost, vanjsku trgovinom. Ljudi dolaze nama, kod nas troše novac. Ne možemo s jedne strane biti otvoreni, a s druge potpuno zakopčani. Naša šansa je u otvorenosti“, naglasio je premijer Milanović i zaključio: „O GMO-u i ostalome vodit ćemo računa, ali najlakše je reći – neću, ne može, doviđenja. Zato pozivam da gledamo na to koji je hrvatski interes“.
Usvojen je i Zaključak o suradnji s Bosnom i Hercegovinom kod pružanja pravne pomoći u kaznenim postupcima. „Dobivamo određene zamolnice koje u svom sadržaju su neprihvatljive po Republiku Hrvatsku, u opisu događanja u BiH spominju se napadi hrvatske vojske i druge stvari koje, po našem viđenju, naprosto nisu točne“, uvodno je kazao ministar pravosuđa Orsat Miljenić. „One vrijeđaju pravni poredak Republike Hrvatske, ne proizlaze iz međunarodnih sporazuma koji su bili na snazi i iskrivljuju sliku o tome što se događalo“, dodao je i istaknuo je interes svih individualno procesuiranje zločina. „U tome smo spremni pružiti pravnu pomoć svakoj zemlji, ali zemlja koja traži od nas pomoć mora znati da mi imamo svoje standarde koje one moraju poštivati. Sve što izlazi izvan toga i vrijeđa naš pravni poredak, mi po tome nećemo postupati“, zaključio je ministar pravosuđa.
„Dvadeset godina nakon rata i dvije godine prije zaključenja rada Haaškog tribunala, nama dolaze predmeti s političkim inkriminacijama, političkim frazama kojih smo se naslušali, nagledali i o kojima je Haaški tribunal nešto rekao kada je u pitanju Republika Hrvatska i naša uloga u BiH, i oslobodilačkom ratu i Oluji “, kazao je predsjednik Vlade Zoran Milanović. Naglasio je da se od toga moramo ne samo zaštititi, nego i upozoriti susjednu državu i svaku drugu državu, kojoj priznajemo neovisnost tijela progona, istrage i sudova, no ovakve stvari vrijeđaju naš pravni poredak te su protivne našim nacionalnim interesima. „Moramo jasno dati do znanja da po tome nećemo postupati. Nakon dvadeset godina, političke optužnice nećemo dopustiti. Ako je netko za nešto konkretno odgovoran, takvim se ljudima može suditi u Hrvatskoj“, istaknuo je predsjednik Vlade.
Donesena je i Odluka o davanju državnog jamstva u korist Hrvatske banke za obnovu i razvitak i/ili drugih poslovnih banaka u zemlji i/ili inozemstvu za kreditno zaduženje društva Uljanik d.d. za financiranje Nov. 513, 514 i 515, a čiju gradnju je ugovorilo društvo Uljanik d.d., u iznosu od 67 i pol milijuna eura, odnosno 22 i pol milijuna eura za brod. Republika Hrvatska jamči za 80 posto kreditnog zaduženja Uljanika što iznosi 54 milijuna eura. „Ovo je snažna podrška Uljaniku, čiji navozi su puni“, istaknuo je ministar financija Boris Lalovac.
Dano je i ovlaštenje ministru gospodarstva za zastupanje Republike Hrvatske na redovnoj Glavnoj skupštini društva INA – Industrija nafte d.d., Zagreb, koja će se održati 12. lipnja 2015. godine.
Pisane vijesti |
Odluke i sjednice Vlade
