Hrvatska je spremna primiti određeni broj izbjeglica koji je otprilike sličan onome što je predložila Europska komisija, ali pod uvjetom da to bude samo jednom jer ima ograničene resurse.
Što se tiče brojke (koju je predložila Komisija), mi s njom uz određene korekcije nemamo velikih problema. Neki imaju problema s tim da to bude obavezno, ali nije bit u tome, to je po meni sporedno pitanje ako se precizno kaže da je to samo jednom. Radi se o solidarnosti koju svi moramo pokazati i u skladu sa svojom veličinom i mogućnostima, ali naglašavam spremni smo na solidarnost ali imamo ograničene resurse", rekao je Milanović nakon završetka summita EU-a, na kojem je jedna od glavnih tema bila kako se Europa treba postaviti prema velikom priljevu migranata s Bliskog istoka i sjeverne Afrike.
Europska komisija predložila je u svibnju preseljenje 40.000 sirijskih i eritrejskih izbjeglica koji su došli u Italiju i Grčku po svim zemljama članicama te preporučila primanje još 20.000 ljudi, koji su trenutačno izvan EU-a, ali imaju pravo na međunarodnu zaštitu.
Komisija je predložila redistribuciju na temelju nekoliko kriterija te da kvote do kojih se dođe uz pomoć tih kriterija budu obvezujuće. Hrvatska bi po prijedlogu Komisija trebala primiti 747 sirijskih i eritrejskih izbjeglica, koji se sada nalaze u Italiji i Grčkoj te još 315 ljudi koji su sada izvan EU-a, a imaju pravo na međunarodnu zaštitu.
Čelnici EU-a su se usuglasili da će u sljedeće dvije godine primiti 40 tisuća izbjeglica, koji su sada u Italiji i Grčkoj te još 20 tisuća, koji se nalaze izvan teritorija EU-a, a imaju pravo na međunarodnu zaštitu. Međutim, kako će oni biti raspoređeni po zemljama članicama ostavljeno je ministrima unutarnjih poslova zemalja članica, koji bi o tome trebali odlučiti u srpnju.
Milanović je dodao da to nije obveza, ali se smatra bazičnom solidarnošću.
"Rekao sam da Hrvatska to može sa svoje strane napraviti, ali samo jednom, nemamo kapaciteta za više. Smatramo da je to minimum, ljudski dug prema tim ljudima i prema Italiji koja je i za nas imala otvorene granice u ratu, nisu nam stavili barijere, nego su nam čak ukinuli obvezu posjedovanja putovnice za ulazak u Italiju", rekao je predsjednik Vlade Milanović.
"To je ono što možemo napraviti, više ne možemo, ali nema odgovora na pitanje što ako se ovo sve skupa nastavi i ako ljudi nastave dolaziti. Jedino rješenje je kontrola situacije u Libiji, sve nažalost dolazi od tamo", dodao je Milanović.
Milanović je rekao da je razgovarao s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, ali nije htio otkriti detalje.
Nedavno je ministar u Orbanovoj vladi Janoš Lazar rekao da ponašanje Hrvatske predstavlja sigurnosnu ugrozu za Mađarsku jer vodi dosad nezabilježeni proces u slučaju Ine i MOL-a te odbija otvoriti na plinovodima protok plina u smjeru Mađarske.
"Razgovarao sam s Orbanom, ali ne bih o detaljima, međutim, razgovor je kao i uvijek bio u prijateljskom tonu. Vjerujem da je došlo do nesporazuma. Razgovarali smo o drugim stvarima i o tome da se Orban pojavi na mimohodu u Zagrebu i mislim da hoće", rekao je predsjednik Vlade.
Što se Grčke tiče, Milanović je rekao da nje nema u zaključcima summita iako se u četvratak o tome razgovaralo tri sata.
"Vrijeme istječe. Grčka se mora dogovoriti sa zajmodavcima. Radi se o maloj razlici kada se gledaju iznosi novca o kojima se radi. Problem Grčke je doma. Stranka i vlast koji su obećavali puno morat će se kad-tad suočiti sa svojim obećanjima. To znamo, nije ni u Hrvatskoj drukčije", rekao je.
Tekst: Hina
Foto: Europsko vijeće
Pisane vijesti
