Predsjednik Vlade Zoran Milanović sudjelovao je danas na zagrebačkom sveučilištu u radu konferencije „Economic Policy Debate“, na temu „Hrvatska ekonomska strategija – dvije godine članstva u Europskoj uniji“
U svome je obraćanju premijer uvodno zahvalio Zakladi Konrad Adenauer Stiftung, jednom od organizatora skupa, na svemu što su proteklih dvadeset i pet godina radili u Hrvatskoj. Podsjetio je da je Hrvatska nakon dvije godine članstva u Europskoj uniji, puno uređenija država, u kojoj se danas znaju pravila ali i to da se ta pravila moraju poštivati. Premijer je kazao da je to još daleko od savršenog, ali i to da danas imamo slobodu i mogućnost razvijati se u skladu sa svojim sposobnostima, za koje smo osjećali da su veće od onih koje su nas okruživale u bivšoj državi i sustavu koji nas je gušio.
„Nakon 25 godina mi smo se stabilizirali, ali još nismo ostvarili ono što nam je najvažnije – da imamo državu u kojoj bismo bili bogatiji i nezavisniji, ne zato da bismo se zatrpavali materijalnim dobrima, nego da bismo bili neovisni, da možemo reći ne, ili možda ili vidjet ćemo… To je smisao, da Hrvatska bude samostalna, a onda, svatko će težiti nekom svom ispunjenju. Osjećaj ispunjenosti, neovisnosti, digniteta, dostojanstva je nešto što je u politici možda nemjerljvo, ali je i najvažnije,“ kazao je predsjednik Vlade Milanović.
„Hrvatska ima sreću biti žilavom ekonomijom koja je, primjerice, sačuvala brodogradnju kao jedina od istočnoeuropskih država koja je to uspjela nakon ulaska u Europsku uniju. Kad je krenula kriza, mi nismo pali za 20 posto, koliko je bio najteži pad GDP-a, u Latviji, dok su sve ostale baltičke države pale preko deset posto. Mi nismo bili toliko ovisni o jednom izvoru kapitala i nismo imali toliko negativnu platnu bilancu, ne javni dug, ne proračunski deficit, ne privatni dug koji je možda veći problem od javnog, nego platnu bilancu koja je s izbijanjem krize iznosila 4 posto GDP-a. Ona je prethodnih godina bivala i deset posto GDP-a, ali 2007. i 2008. godine, taj je deficit bio oko 4 posto. Pad je u Hrvatskoj bio manji zato što imamo turizam, jak i konkurentan sektor usluga koji treba gledati zajedno sa sektorom roba. Sektor izvoza roba raste, industrijska proizvodnja raste, sektor usluga, turizma, također raste, to su sve naše tradicijske prednosti", rekao je predsjednik Vlade.
Predsjednik Vlade Milanović komentirao je i budući ulazak Hrvatske u schengenski prostor.
"Ruska kriza ne utječe na nas izravno. Uskoro ćemo aplicirati za ulazak u Schengen. U dvije godine članstva stekli smo formalne pretpostavke da možemo reći : tu smo i spremni smo. Ali to je za nas i teret, nemojmo zaboraviti da ovih 60.000 ljudi koji su balkanskom rutom ušli u Mađarsku, nisu ušli da bi tamo ostali, svi su otišli u Njemačku, nego zato što je to bila najbliža točka Schengenu. Kad to postane Hrvatska, za dvije godine ili manje, onda će promet ići u Hrvatsku,“ primijetio je predsjednik Vlade i nastavio:
„Ova ekonomska kriza čiji smo mi sastavni dio, financijska kriza koja je tresla Europom, ali je nije razbila, prije svega je kriza deficita platne bilance. Države koje su se našle u najviše problema, Grčka, Italija, Španjolska, Portugal, Irska, od kojih je Irska jedina država koja je u svojoj europskoj povijesti uspjela iskočiti iz srednje kategorije razvijenosti u najvišu. Sve su te države imale jedan zajednički nedostatak, ogromni platni deficit, jer su ovisile o stranom novcu. Imali su različite razine javnog duga i različite razine proračunskog deficita. Hrvatska ima još malo vremena za razmišljanje i za kalkuliranje, ako budemo mudri i budemo znali gdje treba žuriti, a gdje ići polako", naglasio je predsjednik Vlada Milanović.
"Jučer je u Hrvatskome saboru na dnevnome redu bila interpelacija o radu Vlade, na inicijativu dviju različitih grupacija, jedne stranke i jedne grupe zastupnika, o eksploataciji ugljikovodika u Jadranu, prije svega plina, nafte vjerojatno ne. Otišao sam u Hrvatski sabor na tu raspravu, što niti jedan hrvatski premijer prije mene nije napravio. Poslovnička mogućnost je da se usmeno očituješ, ako hoćeš. Otišao sam, saslušao najveći dio rasprava. Mi niti oko toga nemamo konsenzus. Nemamo konsenzus prima facie oko nečega oko čega bi prima facie trebao postojati. U najtransparentnijoj javnoj proceduri u Saboru, o kojoj zastupnici znaju sve i pokazuju da znaju sve, svaki zarez, pripremili su se za to, žele tu priču osujetiti. Rekao sam im: to nije fer. Jeste li za to ili ne? Slušajući s jedne strane, vi ste za to, ali imate proceduralne prigovore. Širite paniku među stanovništvom, paniku da će se Jadran zagaditi naftom. Jadranom već desetljećima prolaze deseci i deseci tankera, ranije jednooplatni, sada dvooplatni, s naftom prema sjevernim lukama, pa nikome ništa, a mi istražujemo plin", istaknuo je predsjednik Vlade, te je nadodao:
"Da bismo došli do faze potpisivanja ugovora, sa jednom od najjačih svjetskih kompanija čije predstavnike ja nikada ne primam, ali ih primaju opozicijski zastupnici i političari. Bilo bi interesantno znati što im govore, ma što govorili u Saboru i javnosti. Da bi se to dogodilo, trebalo je odraditi ogroman administrativni i politički posao i dovesti to u perfektno stanje pred potpisivanje. To isto vrijedi i za Kupare i za mnoge turističke objekte koji su bili u državnom vlasništvu, a više osim Brijuna, nije niti jedan. Sve je spremno za privatizaciju i velike investicije. I HŽ iz kojeg je otpušteno, odnosno zbrinuto deset tisuća ljudi, je li to reforma? Rekao bih da jest. Jesu li to moji birači na sljedećim izborima? Rekao bih da nisu“, zaključio je svoj govor predsjednik Vlade Zoran Milanović.
Pisane vijesti |
Govori i izjave |
Zoran Milanović
