Boris Lalovac čovjek je od brojki. To mi je i rekao u intervjuu koji smo vodili u ponedjeljak u njegovu uredu u Ministarstvu financija, a to je i pokazao dok smo razgovarali. Ispred sebe je imao papir s podacima o PDV jazu u Hrvatskoj. Do kraja intervjua cijeli je taj papir bio iscrtan brojkama – i s jedne i druge strane. S najmlađim ministrom u SDP-ovoj Vladi razgovarao sam gotovo dva sata. Odgovarao je bez problema na pitanja, trudio se objasniti sve što je dosad napravio i što planira do kraja mandata. Kada su financije u pitanju, o tome zna gotovo sve, vrlo je upućen i detaljno je pojašnjavao brojke. Kada je pak politika u pitanju, tu je već zatvoreniji, sramežljiviji i ostavlja dojam da ne bi o tome uopće razgovarao. Ovih je dana Lalovac najtraženiji političar u Hrvatskoj. I to posebice nakon što je objavio rat bankama i na HRT-u najavio daljnje istrage protiv nekih bankara i poduzetnika zbog sumnji na porezne utaje. Urednici na HRT-u su to pomalo nespretno izvukli iz konteksta i stavili mu u usta da je rekao da ćemo za 15-ak dana svjedočiti uhićenjima bankara. U središte pozornosti došao je i zbog prijetnji koje mu je osobno uputio jedan od poznatih bankara, a zbog toga je dobio i policijsku zaštitu. Nerado o tome priča, ali je priznao da je bio šokiran takvim ispadom zbog čega je zvao i glavnog državnog odvjetnika. Lalovac je radije pričao o svom životnom projektu osnivanja ureda za velike porezne utaje, rješavanju problema dužničkog ropstva, daljnjem poreznom rasterećenju plaća, grčkoj krizi, HDZ-ovom gospodarskom programu, ali i o svom kreditu u Švicarcima.
Specijalni ured za velike porezne utaje, kolokvijalno nazvan porezni USKOK, koji ste oformili prije godinu i pol, počeo je davati neke konkretne rezultate. Vidimo da su u istražnom zatvoru zbog sumnji na utaju poreza završila i braća Mamić, najavljuju se daljnje istrage protiv bankara i nekih gospodarstvenika. Kako ste došli na ideju osnivanja takvog jednog ureda i čime se on zapravo bavi?
- Taj ured je zapravo moja osobna inicijativa i kada sam prije godinu i pol postao ministar inzistirao sam da se oformi takav odjel koji će istraživati velike porezne utaje. Zato smo s zajedno s kolegama iz DORH-a i USKOK-a išli u SAD da vidimo kako to kod njih funkcionira. Tamo smo se sastali s visokopozicioniranim dužnosnicima Ministarstva financija i Ministarstva pravosuđa. Nakon toga oformili smo ured te uzeli najbolje stručnjake i zasad ih je 15-ak koji rade predano na 50-ak takvih slučajeva vrijednih oko 120 milijuna kuna. Ured je, među ostalim, uspostavljen da bi spriječio tzv. kružne prevare s PDV-om. Prvi podaci DZS-a za 2013. govore da u Hrvatskoj PDV jaz, odnosno razlika između ukupne obveze plaćanja PDV-a i stvarno naplaćenog PDV-a, iznosi čak pet milijardi kuna. To je 11 posto od ukupnog PDV-a u Hrvatskoj, ili 1,5 posto BDP-a. Ured zato sada promatra te kružne prevare i ako uoče neke sumnjive transakcije, šalju informacije nadležnim institucijama. Imamo određene indicije da su se takvim prevarama bavile tvrtke iz jugoistočne Europe, a riječ je o trgovini visoko vrijednim proizvodima. Ured također istražuje i brojne tvrtke koje su zatvarane s velikim poreznim dugovima, a onda bi potom vlasnici imovinu prenosili na druge tvrtke koje su otvarali. Radi se o ljudima koji su prevarili ili svoje vjerovnike ili nekog drugog. To nisu poduzetnici. Treći dio, kojim se bavi ured, analiza je bankovnih računa iz inozemstva. Provjerava se ušteđevina i imovina da se vidi postoji li određeni nerazmjer i je li plaćen porez. Treba napomenuti da onda Porezna uprava izdaje rješenja o utvrđivanju nerazmjera s nalogom da se razlika poreza plati. U tom sam kontekstu spominjao bankare i gospodarstvenike. O uhićenjima nisam govorio, to je izvučeno iz konteksta. Dakle, ured nije progoniteljski, već analitički. Prvi put su se počeli baviti računima u inozemstvu jer sada imaju kvalitetnije baze podataka.
Na koji način ured odlučuje kojim će se slučajevima baviti?
- Prema podacima iz Fine gledaju,primjerice, koja je tvrtka u blokadi dulje od godinu dana, pa zatim tvrtke koje radnicima ne isplaćuju plaću, a vlasnik je sebi pribavio neku korist. Treća razina su računi iz inozemstva i nesrazmjer imovine. Oni mogu vrlo brzo ulaziti u bankovne račune i dobiti izliste o obavljenim transakcijama. Provjeravaju podatke na četiri do pet područja i ako je nešto čisto, idu dalje, ako nije, šalju rješenja da se porez plati.
Kako se otkrije je li nečija imovina prijavljena na, primjerice, rodbinu?
- Uspostavili su bazu podataka i počeli povezivati grupu povezanih osoba. Na tu osobu onda vežu svu rodbinu. Nešto slično kao što imate kod registra Poslovna Hrvatska, samo što u uredu mogu dublje ući u imovinu i provjeriti je li došlo do transakcija i prebacivanja imovine.
Prošli ste tjedan imali intervju na HRT-u koji je podigao veliku prašinu u javnosti, jer ste najavili daljnje istrage protiv bankara i poduzetnika. Što će se to onda događati za 15-ak dana i hoće li stvarno biti uhićenja?
- Nisam najavio nikakva uhićenja, niti sam govorio vremenski kada bi se što moglo dogoditi. Mi svaki dan radimo i procesuiramo velik broj informacija. Porezna može utvrditi da porez nije plaćen ili da je riječ o nesrazmjeru imovine. U tom slučaju,porez se mora platiti, to je pravilo kojeg se moraju pridržavati svi u Hrvatskoj. No, ukoliko utvrdi da se radi o kriminalu, onda se to šalje DORH-u jer bez suradnje s njima nema ni rezultata.
Govorili ste o istragama protiv bankara. O čemu je tu riječ?
- Sve vrijeme govorim da nema nedodirljivih i svi moraju prijaviti odakle su stekli svoju imovinu. Lijepo dođite, donesite dokumente o porijeklu imovine, i sve OK. Ako su platili porez, neka onda lijepo to i dokažu. Bez obzira o kome se radi, porez svi moraju platiti. Ali očito ih dosad nitko nije pitao za tu imovinu. Mi samo tražimo da se ponašaju kao i svaki drugi građani kad dostavljaju dokaze o svojoj imovini.
O kojem se bankaru radi?
- O imenima ne bih, imena me ne zanimaju, samo je OIB bitan. Mogu samo reći da je riječ o više njih. No, nije važno o kome se radi,koliko je netko bogat ih moćan: nitko ne može biti iznad zakona, porez se mora platiti.
Jedan od tih bankara vam je došao u ured i prijetio. Što je točno rekao?
- O tome sam već sve rekao, ali moram priznati da sam ostao šokiran zbog načina na koji je razgovarao sa mnom kao ministrom. Tu su bili još neki ljudi u uredu i mogu to potvrditi. Međutim, ja to nisam shvatio osobno. Vrlo brzo sam uvidio da je riječ o nekim drugim pritiscima na njega, na što sam mu ja rekao da mi ne sudjelujemo u tome. Pojasnio sam mu da će, ukoliko je čist, za to i dobiti potvrdu.
A prijetnje ste prijavili?
- Da, nazvao sam glavnog državnog odvjetnika i upoznao ga sa slučajem. Ali to je sad iza mene, rekao sam – idemo dalje raditi – i ako se nađe bilo kakav nerazmjer,bez obzira ne prijetnje, porez se mora platiti.
Jeste li nakon toga dobili policijsku zaštitu?
- To je bila procjena policije. Ured vodi istrage i bavi se velikim poreznim prevarama. Riječ je o višemilijunskim iznosima koje godinama unutar sustava nitko nije istraživao. Bit će zanimljivo vidjeti i što se nalazi na računima u Švicarskoj i Austriji jer od njih još nismo dobili podatke,a zna se da najveći broj hrvatskih građana štedi upravo tamo. Poanta je da naglasak nije više na malim obrtnicima koji nisu izdali račun za kuglicu sladoleda, nego na ovakvim velikim slučajevima.
Je li jedan od takvih slučajeva i afera s braćom Mamić i možemo li očekivati još takvih sličnih istraga kada je nogomet u pitanju?
- Ne mogu komentirati to jer su provjere u tijeku. No, sve velike transakcije bit će istražene. Svi koji imaju tako velike transakcije i imovinu morat će proći provjeru. I tu nema biranja po imenima.Za mene postoji samo OIB i transakcija. Ovo je ured koji se bavi velikima i zato je tako i nazvan. Tu nema mjesta politici i ne može ni biti jer se kontroliraju bankarske transakcije, sve je dokumentirano.
Kažete da ste dobili zaštitu zbog toga što radite na tako velikim slučajevima. Imaju li i ostali iz ureda takvu zaštitu?
- O tome ne mogu govoriti. Mislim da dugoročno to neće biti potrebno jer će to postati redovni posao kao i svaki drugi. Ali, kad sam postao ministar znao sam da to neće biti lagan posao. I odlučan sam u rješavanju problema kako bi
Hrvatska išla naprijed. Ništa nas neće pokolebati jer je naš posao osigurati građanima bolji život.
Koliko vam u tom obračunu s bankarima pomaže činjenica da ste i sami radili u tom sektoru?
- Drago mi je da sam privremeno bio u tom sektoru, jer sam radio i u kemijskoj industriji, trgovini, proizvodnji, predavao na fakultetima... Ja sam taj koji jako dobro poznaje bankarski sektor i sigurno lakše uočavam neke nepravilnosti. Vjerojatno mi je to pomoglo i kod rješavanja problema sa Švicarcima.
Najaktualnija je tema financijska kriza u Grčkoj. Često i nas uspoređuju s njima. Ne znam jeste li vidjeli mjere koje Grci moraju ispuniti i bi li Hrvatska pristali na tako nešto?
- Bez obzira na to što nas uspoređuju s Grčkom, nismo u istoj situaciji. Financije kakve smo imali ranije, stvar su prošlosti. U protekle tri i pol godine sredili smo nered koji smo zatekli 2011. Naš posao još nije gotov, imamo puno toga za napraviti, ali danas se gospodarstvo kreće u pravom smjeru. Hrvatski građani podržavaju uvođenje reda u državu. To je pokazala i fiskalizacija koju podržava 90 posto građana. U Češkoj su, primjerice, bili veliki otpori pri fiskalizaciji, a tamo je udio sive ekonomije manji nego u Hrvatskoj. U Švedskoj, recimo, imate situaciju da svi žele plaćati porez jer znaju da se time financira zdravstvo, školstvo, socijala... U Grčkoj to nije slučaj.
Biste li vi pristali na takve mjere koje se traže od Grčke i kakve pouke Hrvatska može izvući iz toga?
- Mjere koje mora ispuniti Grčka nisu potrebne Hrvatskoj , a uostalom pokazalo se da mogu biti i riskantne. Naša Vlada je provodila opreznije mjere štednje kako ne bi ugrozila rast koji je sada postignut, tako će i ostati. Vjerujem da će Hrvatska ispuniti mjere koje je zacrtala i da neće biti sankcija. Poruka je jasna: sve što obećate, morate i ispuniti. A Grčka je dobra pouka za nas jer se neće javljati neke radikalne lijeve i desne ideje koje bi populistički svašta obećavale.
Često ste se susretali s Varoufakisom. Kakav je on dojam na vas ostavio i što je bilo s onim vašim prijedlogom da uvedu fiskalizaciju po uzoru na nas?
- Bili su tu kod nas jednom ili dvaput, mi smo im ponudili pomoć, ali nisam stekao dojam da su bili ozbiljno zainteresirani za tako što. Bivša vlast je, primjerice, ukinula porezne olakšice na otocima, a Syriza je to odmah vratila. Kada su preuzeli vlast, prihodi od poreza su im pali za milijardu eura, jer su Grci shvatili da će im se dugovi otpisati. Kod nas je ipak drugačije. Ljudi izdaju račune i plaćaju poreze. Građani su to prihvatili i ponekad imam osjećaj da je Hrvatska puno razvijenija po tom pitanju od nekih drugih mediteranskih država.
Hoće li sada Eurogrupa biti puno stroža u kriterijima za nove članice eurozone i kada bi Hrvatska mogla uvesti euro?
- Sigurno će biti stroža. Mi moramo ispuniti dosta kriterija, a u narednim godinama će se vidjeti i taj psihološki efekt Grčke. Pitanje je što će biti s Poljskom i Češkom koje ne žele uvesti euro, a ušle su puno prije u EU nego Hrvatska. Sigurno će se uvođenje eura odgoditi i za druge članice na neko vrijeme. Što je možda i dobro za nas. Jer, evo vidimo što se dogodilo s Grčkom kada je u to sve ušla preko reda.
Već neko vrijeme bavite se rješavanjem dužničkog ropstva u Hrvatskoj. Kako uopće teku pregovori s bankarima i koje su opcije na stolu?
- Kao što je premijer najavio, ako ne bude konkretnih rješenja, mi ćemo nastaviti sa zamrzavanjem tečaja Švicarca. Bankari moraju biti svjesni da moraju platiti za taj dio prošlosti kada su odobravali kredite. Ti modeli rizika nisu bili dobro uspostavljeni, a oni su dužni upravljati rizicima, ne građani. Sad se samo traže načini da im taj trošak ne padne u jednoj godini, već da se rasporedi na više godina. Za one koji imaju kredite u Švicarcima mislim da bi bilo fer da do kraja otplaćuju kredit kao da su ga uzeli u eurima. Znam da su pritisci veliki da se to brzo riješi, ali to zahtijeva velike gubitke bankama, pa tražimo način kako ih ublažiti, da ne plate sve u jednoj godini, jer bismo time uništili njihov kapital, ne bi mogli financirati gospodarstvo.
Koja je tu uloga države, odnosno koliku ćemo cijenu svi platiti?
- Mi cijelo vrijeme govorimo da prema Zakonu o porezu na dobit banke mogu otpisivati dio dugova i to im je porezno priznat rashod. Ali oni sami moraju dati kriterije po kojima će se otpisivati dugovi. Neka kažu, otpisat ćemo 20 do 30 posto glavnice po tim i tim kriterijima. Međutim, do danas nismo dobili nikakvu povratnu informaciju. Oni samo traže dodatne olakšice, a naš odgovor je – p +a dali smo vam već. Također, bitno je pitanje vrijednosti nekretnina. Ja sam otvorio to pitanje gdje bi se vrijednost nekretnina svela na tržišnu, a shodno tome bi se i iznivelirale rate kredita. Primjerice, ako je stan 2008. po metru četvornom vrijedio 2400 eura, a danas vrijedi 1700 eura, onda ne vidim razlog da tu razliku ne svedu na realno i ponovno obračunaju kredit.
Jeste li vi bankarima spominjali taj prijedlog da se rate plaćaju s obzirom na realnu vrijednost stana?
- Da, ali radi se o tome da se oni međusobno ne mogu dogovoriti i vlada nesuglasje među njima. Jedni pristanu, drugi ne i tu je nekoliko blokova. Rekao sam im, ponudite pet modela pa ćemo razgovarati o njima.
Čini mi se da su banke u okruženju shvatile da se treba nešto napraviti, posebno nakon što su počele gubiti tužbe, a jedino naše banke ništa ne rade?
- Tako je. One jednostavno moraju u svojim bilancama ponovno procijeniti fer vrijednost nekretnina. Ne vidim razloga da ne krenu u to.
Kako ih vi možete natjerati da se dogovore? Spominjali ste i uvođenje poreza na aktivu banaka?
- To je čak došlo iz jednog dijela HNB-a, a odnosilo bi se na porez na aktivu samo za Švicarce. Gledajte, što god se dogovorili, uveli porez, zamrznuli Švicarac ili išli na konverziju, sve to će utjecati na profit banaka. I toga su oni svjesni, samo treba odrediti na koji rok. Međutim, treba reći da su banke svojim maticama od 2008. do 2014., dakle u najžešćoj recesiji, povukle 10 milijardi kuna profita. Zar nije moralno, ako poslujete na ovom tržištu i ako živite od naših građana, da se razmišlja i o tome, a ne samo o tome kako biti stabilan i izvući profit vlasnicima. Ne mogu razumjeti da ne shvaćaju da oni moraju imati tu društvenu odgovornost. Mi želimo imati stabilan bankarski sektor, ali za našu Vladu građani su na prvom mjestu. I po tome se razlikujemo od naših oponenata: brinemo o građanima, a ne samo o bankarima.
Bi li u tom slučaju građani lakše plaćali rate kredita, olakšali bi im položaj?
- Tako je. Cijelo vrijeme pokušavam reći da banke nemaju toliki problem s građanima, nego s tvrtkama. Radio sam analizu koja je pokazala da je dvije milijarde kuna zarobljeno u tvrtkama s nula zaposlenih. Građani nisu krivi za to što su banke ulagale u sulude projekte. Ja im kažem: vi ste bili dio špekulantskog biznisa. OK, to je prošlo. Ali, idemo sada pomoći tim građanima. Ne možete ignorirati situaciju i izbacivati ih na ulicu. Ja ni ne osporavam to da imate kredit za jedan stan i platite kao za dva stana. Ali baš da plaćamo tri do četiri stana, to nije normalno. Ja ne govorim protiv bankara zato jer ih mrzim,nego zato što je to moje uvjerenje i zato što je politika naše Vlade briga o građanima.
Rekli ste da bi se u budućnosti zabranilo kreditiranje u valutama poput švicarskog franka. Hoće li se to riješiti novim Zakonom o stambenom kreditiranju?
- Tako je. Ja sam za to da se to područje strogo regulira. Do sada smo imali totalno slobodno tržište i vidimo gdje nas je to dovelo. Sustav se raspao, a oni ne žele rješavati problem. Zašto ne žele ponovno vrednovati nekretnine ili na bilo koji način riješiti problem? Zato jer bi onda zabilježili gubitak i ne bi bilo bonusa. Mi ćemo zato ići s tim zakonom gdje će biti sve regulirano jer to su socijalno-društveni problemi koje moramo rješavati.
Najavili ste i daljnje porezno rasterećenje plaća. Hoće li se na kraju ukinuti stopa od 40 posto ili će se ići na povećanje neoporezivog dijela plaće?
- Moja ideja je otpočetka bila da sasvim maknemo stopu od 40 posto, međutim, ipak smo odlučili ići postepeno prema tome jer bi to bio preveliki udar na jedinice lokalne samouprave. Sada s premijerom razgovaram o modelima, a zapravo čekamo rezultate lokalnih jedinica za prvih šest mjeseci da vidimo kako je to utjecalo na njihove proračune. Radio sam analizu i vidio da jako mali broj ljudi plaća tu najvišu stopu. To je nekih stotinjak tisuća radnika. Dogovor će ići u tom smjeru da se nastavi s poreznim rasterećenjem na način da bi se neoporezivi dio povećao sa 2800 na možda 3000 kuna, a onda ćemo vidjeti hoće li se za ovu najvišu stopu dizati razredi sa 13.200 kuna. Tek treći korak bi bio potpuno ukidanje te stope od 40 posto.
U tom bi slučaju vjerojatno bilo i manje prijava na minimalac?
- Tako je. Mi trebamo imati dvije stope, od 12 i 25 posto. A ovi koji imaju imovinu i milijunske iznose trebaju biti oporezovani kroz imovinu, a ne kroz rad.
Kako komentirate prijedlog vašeg kolege Marasa, da se dižu stope za ove najbogatije?
- Svi u Vladi slažemo se da treba porezno rastereti plaće, dakle rad. O modelu još razgovaramo. Treba više oporezovati imovinu, a ne rad. Mi oporezujemo ono čega nemamo dovoljno – rad, a slabo oporezujemo ono čega imamo – imovinu. Neprihvatljivo je da vlasnici vrijednih nekretnina plaćaju malu komunalnu naknadu, a onda te lokalne jedinice financiraju infrastrukturu iz našeg dohotka. Mi nismo toliko razvijeno društvo da oporezujemo sa 40 posto primanja već od 13.200 kuna. Uvjeren sam da ćemo u godinu do dvije postati uređenije društvo i da ćemo zabilježiti veći rast ukoliko riješimo poreznu politiku, bankarski sektor, nekretninski biznis i ako provedemo reforme koje smo započeli.
Kad smo već kod toga, kako komentirate ove konture HDZ-ova programa? Treba li smanjiti PDV na hranu i trebaju li nam bolni rezovi, otpuštanja u javnom i državnom sektoru?
- Nisam vidio nikakav program, jedino čujem da obećavaju stvari koje ne mogu platiti i ostvariti. A to bi značilo povratak u kaos i nered kakav smo imali 2011. Što se PDV-a tiče, znate da smo mi imali smanjenje PDV-a na neke artikle poput brašna, ulja, dječje hrane, pa nije bilo smanjenja cijena. Zato mislim da je bolje smanjiti porez na dohodak, ostaviti građanima više novca i dati im mogućnost da sami odluče što će i gdje kupovati. Kada je riječ o otpuštanjima, smatram da je veći problem neučinkovitost. A prije svega upravu treba digitalizirati. Jer što ako četvero ljudi radi jedan posao i vi otpustite dvoje? Dok se ne digitalizira, ne vjerujem da bi se samo otpuštanjem postigla efikasnost. To je problem, a ne broj ljudi.
Ali znate kako to ide. Promjenom vlasti, svatko dovede svoje ljude, pa i SDP.
- Ja moram reći da nemam svoje ljude i funkcioniram samo na temelju rezultata. A u protekle tri i pol godine smanjili smo broj državnih službenika za oko 3500 u odnosu na stanje koje smo zatekli 2011.
Ima li prostora za smanjenje stope PDV-a od 25 posto?
- Mislim da je bolja varijanta s povećanjem neoporezivog dijela plaće o kojoj sam vam govorio.
Ima li opasnosti da nam javni dug eksplodira poput grčkog?
- Uvjeren sam da se to neće dogoditi, posebice zato što ćemo ograničavanjem zaduživanja javnih poduzeća i njihovim restrukturiranjem riješiti jedan veliki problem.
Jesmo li riješili naše zaduženje do kraja godine s ovim zadnjim izdavanjem obveznica od 6 milijardi kuna?
- Da.
Kako ide punjenje proračuna i koliko bi nam na kraju godine mogao iznositi rast BDP-a?
- Po turističkim brojkama, ovogodišnja sezona bit će rekordna. Hrvatska je danas među zemljama EU s najvećim rastom industrijske proizvodnje. Hrvatska je u skupini zemalja EU s najvećim, dvoznamenkastim stopama rasta izvoza. Osobna potrošnja raste. Stopa nezaposlenosti na najnižoj je razini u zadnje tri godine. BDP će sigurno rasti, ali važan je trend, a on je pozitivan. Proračun se dobro puni, a u prvih šest mjeseci deficit je nominalno isti kao i lani u isto vrijeme, ali zapravo realno je za tri milijarde kuna manji jer smo prošle godine imali prebacivanje tri milijarde kuna iz II. mirovinskog stupa u I.
Hoće li do kraja godine biti rebalansa proračuna?
- Hoće, ali samo preraspodjela zbog jubilarnih nagrada koje moramo isplatiti i ostalih tehničkih uvjeta.
Budući da su neka naša istraživanja pokazala da visoko kotirate u stranci, a i SDP vas je odlučio istaknuti kao glavnog čovjeka u kampanji, hoćete li se naći visoko na listi za X. izbornu jedinicu?
- Ja sam čovjek od brojki i nisam u političkoj areni. Ne razmišljam o izborima, nego o poslu. Timski sam igrač, što šef odluči, bit će tako. Ja želim odraditi svoj posao najbolje što mogu. Meni je bitno porezno rasteretiti građane, riješiti im probleme sa stambenim pitanjem i s bankama, a ako to ljudi prepoznaju, drago mi je.
Čini mi se da će biti gužva na toj listi za X. izbornu jedinicu?
- Svi koji budu na toj listi bit će zato jer odlično rade svoj posao.
Imate li političkih ambicija kada je SDP u pitanju?
- Ne, ambicija imam isključivo u ovom poslu koji radim. Došao sam iz privatnog sektora i jednog dana volio bih se tamo i vratiti. Ali ne u bankarski sektor, tamo vjerojatno ne bih bio ni poželjan .
Postoji ideja da se nova lijevo-liberalna koalicija nazove Demokratskom. Što mislite o tome?
- Naša koalicija i sada je demokratska, ali i domoljubna. Jer ako pokušavate naplatiti porez od utajivača, ako nikome ne dopuštate da bude iznad zakona, ako se borite da se kapital ne izvlači iz Hrvatske, ako rasterećujete rad, ako uvodite red u državi, mislim da su sve to domoljubne vrijednosti.
Razgovarao Goran Penić
Vijesti iz medija |
Financije
