Arsen Bauk proteklih je tjedana bio jedan od najzaposlenijih Milanovićevih ministara. Ukinuo je dodatke na plaće župana i načela, bio aktivan oko tzv. zakona o ćirilici, provjeravao je kaznenu evidenciju državnih i lokalnih službenika, započeo reformu javne uprave. A nerijetko zna i oštro pecnuti političke protivnike na društvenim mrežama.
Koliko ljudi radi u državnoj administraciji (tzv. uža država), koliko u javnim službama, koliko u svim agencijama, zavodima, institutima... danas, a koliko ih je radilo kada ste došli na vlast?
- Oko 2500 manje u državnoj službi i još toliko manje u javnoj službi.
Nije li to mršav doseg, samo dva posto manje...
- To nije stvar ambicija. Dakle, mi u usporedbi s drugim državama imamo prosječnu veličinu javne uprave. Pa nije nam program bio ni smanjivati zdravstvo ni smanjivati školstvo. Uostalom, školstvo je u nadležnosti županija, a tamo je došlo i do povećanja broja učitelja.
Započeli ste reformu javne uprave, što je usko povezano s teritorijalnim ustrojem države. Kako bi trebao izgledati teritorijalni ustroj države?
- Što se tiče mog osobnog mišljenja, koje sam prvi put izrekao pred lokalne izbore 2013. godine, ja bih podržao spajanje četiriju južnih županija i podržao bih spajanje osam bračkih lokalnih jedinica u jednu. Svjestan sam da će, kad se bude ocjenjivao moj rad, jedna od većih primjedaba biti to da nije promijenjen teritorijalni ustroj države. A ja ću uporno ponavljati da to nije niti bio dio programa Vlade niti je o tome ikada donesena politička odluka. Pa tko bude uporniji.
Bi li Istra u nekom novom dizajnu države trebala ostati samostalna regija premda bi bila puno manja od ostalih?
- Kad je riječ o Istarskoj županiji, već sam rekao – kakav god bio budući teritorijalni ustroj RH i koliko god bilo regija/županija, Istra će biti jedna od njih.
A Međimurje?
- Nisam siguran jesu li te dvije situacije usporedive.
Kako će na kraju izgledati konačna verzija takozvanih zakona o ćirilici?
- Prvo je čitanje u Saboru prošlo, a za odgovor na to pitanje mislim da bi bilo mudro sačekati odluku vukovarskog Gradskog vijeća o izmjeni Statuta Grada.
Zbog čega?
- Pa ako se ta izmjena dogodi konsenzusom, dakle ako ne bude preglasavanja, onda to više neće biti tema. Onda će ta priča biti zatvorena.
Pitam vas to zato što me zanima hoće li u konačnoj verziji zakona preživjeti odredba prema kojoj Vlada može raspustiti Gradsko vijeće koje ne provodi zakonske odredbe i umjesto toga postaviti Vladina povjerenika koji će to učiniti umjesto gradskih vijećnika. Mnogi kažu daje to prežestoka mjera.
- Te sam kritike čuo. Činjenica je da žešće mjere u tom smislu nema. Ali netko mora biti ovlašten da donese odluke.
Dakle, u drugom će čitanju ta odredba ostati?
- U ovom vam trenutku ne mogu decidirano odgovoriti na to pitanje. Saborska je rasprava iznjedrila neke primjedbe koje moramo prihvatiti ako želimo da taj zakon prođe.
Znači, moguće je da ta odredba izleti iz zakona?
- Ako to bude uvjet da taj zakon dobije dvotrećinsku većinu, onda ćemo vjerojatno pristati na takav uvjet.
Imate li želje, ambicije i u idućem mandatu – ako pobijedite na izborima – biti ministar?
- Imam volje i želje završiti mandat i doprinijeti pobjedi SDP-a na izborima, a vaše pitanje može postati tema tek tada. Jedna od temeljnih stvari koje su nas učili o PR-u jest da ne odgovaramo na hipotetska pitanja.
Imate li danas-sutra i veće ambicije nego biti ministar?
- Ne.
Vaš bivši partijski kolega Slavko Linić izaći će na izbore u VIII. izbornoj jedinici. Koliko Linić glasova može dobiti, odnosno koliko vam glasova može uzeti?
- Mogu se složiti da bi većina onih koji će glasati za listu na kojoj će biti Slavko Linić glasala za nas kada on ne bi izašao na izbore. A koliko može glasova dobiti... Imamo različite slučajeve jakih pojedinaca na parlamentarnim izborima. Na prošlima je Ivan Grubišić dobio dva mandata, a Milan Bandić nije dobio nijedan mandat, a kada bismo uspoređivali njihovu političku težinu, medijsku prisutnost i ostalo, očekivali bismo obrnut rezultat.
Bude li knap, a ankete sugeriraju da hoće, možete li zamisliti da vam Slavko Linić da ruku, da podrži većinu u Saboru koju će okupljati SDP i mandatar Zoran Milanović?
- Mislim da će se, izlazeći na izbore, on sam morati odrediti hoće li dati ruku nama ili HDZ-u. Mogu zamisliti kakav bi rezultat Linić ostvario kada bi u VIII. izbornoj jedinici biračima rekao da će podržati HDZ-ovu većinu.
Dakle, možete zamisliti suradnju s Linićem nakon izbora unatoč načinu na koji ste se razišli s njim izbacivši ga iz stranke?
- Mislim da iz mog odgovora možete vidjeti što ja mislim o tome, ali ne želim vam odgovoriti nešto što će završiti u naslovu. Takav gust vam neću priuštiti.
Je li dovršetak punog profila Istarskog ipsilona zaista točka koja će na koncu presuditi hoće li IDS ponovno s vama na izbore ili ne?
- Ne znam. Doista nemam više informacija o tome. Ali mislim da bi 52 kilometra ceste državu koštalo puno manje od toga da HDZ opet dođe na vlast.
U redu, koliko će IDS dobiti mjesta na vašoj zajedničkoj listi u VIII. izbornoj jedinici?
- To je već objavljeno u medijima, dobit će tri mjesta.
Plus jedan rezervni, kompenzacijski mandat u VII.?
- To mi se čini logičnim. Jer ako im jedan zastupnik iz VIII. ode u izvršnu vlast, kompenzacijski mandat iz VII. jedinice IDS-u bi u tom slučaju jamčio da u Saboru svejedno imaju tri zastupnika.
Tko će biti špic-kandidat SDP-a u vašoj, X. izbornoj jedinici?
- Nismo više u opoziciji, svi naši ljudi koji su u izvršnoj vlasti javnosti su vidljivi.
Hoćete li na listi biti prvi vi ili ministar financija Boris Lalovac?
- To je pitanje za predsjednika stranke. I još jednom vam neću priuštiti naslov, a osim toga, ima još kolega koji bi legitimno mogli računati na to mjesto.
Koliko mandata očekujete osvojiti u X. izbornoj jedinici?
- Ja se nadam barem pet. Prošli smo put dobili pet i HNS još jedan. Morat ćemo se jako potruditi da dobijemo pet mandata, a jako, jako da dobijemo i šesti.
Prošli je put Kukuriku koalicija osvojila 80 mandata što bi, po vašem mišljenju, bio dobar rezultat na idućim izborima?
- Dobili smo 80 mandata u situaciji u kojoj je desnica izašla razjedinjena na izbore. Bio bih zadovoljan da osvojimo 35 posto glasova, dakle oko 64-65 mandata.
Kako ćete i s kime sa 65 mandata formirati većinu, nedostajat će vam čak 11 ruku? Tko su oni?
- Pa ima još stranaka lijeve orijentacije. Jedna od takvih je ORaH koji je, prema anketama, u poziciji da može ući u Sabor. Ako oni dobiju nešto manje od očekivanja, mi ćemo onda dobiti nešto više od očekivanja.
Bude li vam nedostajala još pokoja ruka, računate li na podršku HDSSB-a?
- Ako su mediji točno prenijeli, a nadam se da nisu, između nesposobnih i lopova izabrat će one koji daju više. A u tom srazu nesposobni nemaju nikakve šanse. Mislim da će stranke lijevog centra zajedno s pripadnicima nacionalnih manjina imati većinu, znači 76 zastupnika u Saboru.
Kako ocjenjujete prvih pet mjeseci rada predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović? Kako se snalazi?
- Pa u nekim se stvarima snalazi bolje, a u nekima lošije. Sviđa mi se njezin govor u Brezovici, bila je dobra odluka da ne ide u Bleiburg, već da pošalje izaslanika. Premda bi bilo još bolje da nije poslala ni izaslanika. Volio bih da više pridonese smanjivanju tenzija oko implementacije zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina. Još se nije dovoljno odmaknula od šatora u Savskoj 66, ako je mogla otići k ministru Jakovini, mogla je i k ministru Matiću. Pozitivno je i što je u Austriji branila Vladu. A što se tiče minusa, za to bi nam trebao poseban intervju.
Šef vaše stranke i Vlade Zoran MiIlanovic u posljednje vrijeme često spominje Franju Tuđmana. Je li to i predizborni fol ili Milanović iskreno revalorizira povijesnu ulogu prvog i predsjednika?
- To nije predizborni fol jer, ako ćemo iskreno, kod naših birača to nije stav koji svi odobravaju. Još je i Račan jednom prilikom izjavio da ćemo Tuđmana pamtiti po dobru, a greške ispravljati. Nismo još popravili sve greške, ali nama nije problem priznati dobre stvari koje je učinio. Mogao je napraviti više da spriječi mangupe u svojim redovima koji su kompromitirali Domovinski rat ratnim zločinima na hrvatskoj strani, trebalo je nakon rata biti više građanskih sloboda i manjinskih prava, vjerovat ćemo da nije imao ključnu ulogu u pretvorbi i privatizaciji, potkraj devedesetih bilo smo i u međunarodnoj izolaciji, a i neki njegovi stavovi o Bosni i Hercegovini u to vrijeme dosta su kompromitirali međunarodni položaj Hrvatske. Međutim, uza sve to, neka osporavatelji samo zamisle kako bi izgledala Hrvatska da je 1990. umjesto Franje Tuđmana Hrvatsku vodilo današnje vodstvo HDZ-a. Nikad mi države ne bismo vidjeli jer bi vjerojatno polovicu tadašnjeg vodstva proglasili udbašima. Dakle, Tuđmanu ne pakovati.
Hoćete mi reći da odluka da se zagrebačka zračna luka nazove po njemu nema nikakve veze s izborima?
- Najprije, Vlada nije donijela odluku o tome da se Zagrebačka zračna luka nazove po Franji Tuđmanu. Razgovaralo se treba li prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu dati značajniji trg u Zagrebu od onoga koji mu je dodijeljen. Tako se pojavila i ideja da se po Tuđmanu nazove Zagrebačka zračna luka. U ovome trenutku za Vladu je najvažnije da se zračna luka gradi novcem iz fondova EU. A budući naziv ZLZ-a ostao je kao nešto o čemu će se naknadno odlučivati osluškujući i prijedloge građana. Zaista u tome ne vidim vezu s izborima. Kod birača koji su nam skloni imenovanje aerodroma po Tuđmanu nije stav koji baš svi odobravaju. Kod birača naše konkurencije to je stav koji gotovo svi odobravaju, ali oni su i dalje birači naše konkurencije.
Razgovarao Marko Špoljar
Vijesti iz medija |
Lokalna uprava i regionalni razvoj
