Vlada Republike Hrvatske na današnjoj sjednici donijela je Odluku o namjeri davanja državnog jamstva u korist poslovnih banaka za kreditno zaduženje Kliničkog bolničkog centra Rijeka.
Početkom izgradnje ove faze bolnice ujedno se stvaraju pretpostavke za nastavak realizacije projekta JPP i ostvarenje konačnog cilja, a to je objedinjavanje svih dijelova KBC Rijeka u suvremenim objektima na jednom lokalitetu.
Na konferenciji za novinare, ministar zdravlja Siniša Varga kazao je da KBC Rijeka već sutra raspisuje natječaj za gradnju i dodao da se na jesen očekuje službeno otvorenje gradilišta i početak izgradnje prve dvije faze projekta Kliničkog bolničkog centra Rijeka. Ministar Varga izvijestio je da će se projekt izgradnje odvijati u pet faza. Prve dvije faze sačinjavaju izgradnju termoenergetskog bloka, pedijatrije, ginekologije i rodilišta, kao i višeetažnog parkirališta. „I to je onda preduvjet da se može isprazniti i preseliti postojeće kapacitete koji se moraju rušiti radi izgradnje treće, četvrte i pete faze kroz program JPP-a“, dodao je. Predviđa se izgradnja kapaciteta od 240 tisuća kvadrata, a ukupni trošak izgradnje je 750 milijuna kuna bez opreme. Ministar je zahvalio Vladi i ministru financija koji su omogućili da izgradnja krene već u ovoj godini, istaknuvši da će postojeći kapaciteti svih lokaliteta KBC Rijeka funkcionirati i za vrijeme izgradnje. Najavio je da će u četvrtak u KBC-u Rijeka, zajedno sa sanacijskim upraviteljem, gradonačelnikom i županom, održati prezentaciju i pojasniti detalje same gradnje te faze i rokove u kojima se može očekivati useljenje.
Na upit o kreditu Kliničkog bolničkog centra Rijeka, kojim se zadužuje za 750 milijuna kuna, ministar je pojasnio da je s Ministarstvom financija dogovoren način na koji se otplate kredita unose u sam državni proračun. „U planu za iduće dvije godine imamo po pet milijuna kuna svake godine , a tada idemo u modalitet otplate isto kao što je bio za KBC Zagreb. Kada je počela izgradnja, 2001. godine, isto tako su određena sredstva bila rezervirana prvim dijelom kredita, a nakon toga je Ministarstvo preuzelo ostatak na centralnu državu. Takav model se pokazao uspješnim“, zaključio je ministar Varga.
Upitan kako očekuje da bolnice same financiraju kupnju i ugradnju klima uređaja, s obzirom na loše uvjete u bolnicama, ministar je odgovorio da svaka bolnica ima kontinuirano tekuće investicijsko održavanje: „Nije samo klima uređaj, ima drugih stvari u bolnici koje se u svakodnevnom radu moraju kontinuirano obnavljati ili nabavljati nove“. Pojasnio je da su bolnice u svim recesijskim godinama, s ograničenim resursima i novcem koji im je bio na raspolaganju odlučivale što im je prioritet, te „hoće li kupiti respirator ili klima uređaj“. Ministar je istaknuo kako smatra da su donosile ispravne odluke i prvo riješili ono što je potrebno za spašavanje života i nužno za liječenje pacijenata, ali je dodao: „S obzirom da smo mi izlaskom iz riznice osigurali dodatna sredstva za bolnice, one sada imaju više novaca na raspolaganju i već su počele ulagati u svoju infrastrukturu“. Kao primjer, naveo je bolnice u Novom Marofu, Sisku i Karlovcu.
„Još jednom naglašavam, do sada se ulagalo u infrastrukturu i opremu koja je bila nužna za očuvanje medicinskih postupaka,a sada bolnice imaju mogućnost da same svojim sredstvima procjene i ulažu u samu infrastrukturu“, nastavio je ministar i dodao da ishodi liječenja ovise i o što boljoj klimi te da je tada zacjeljivanje brže i kvalitetnije. „To se ove godine radi i značajna sredstva, sve što prelazi 300 tisuća kuna, aplicirat će se prema Ministarstvu zdravlja“, kazao je. S tim u vezi, spomenuo je Kliniku za dječje bolesti Zagreb, u čiju se infrastrukturu ulaže dva i pol milijuna kuna. „Dvadeset pet godina nije se ulagalo u infrastrukturu, svakim danom je sve bolje nego što je bilo prije, ali ako se dvadeset pet godina nije ulagalo, ne može se preko noći sve ispraviti“, rekao je, dodavši da se ipak ide ogromnim koracima naprijed i da vjeruje da pacijenti primjećuju razliku.
Pisane vijesti |
Govori i izjave |
Zdravlje
