Ministar Lorencin za Novi list: Turističke zajednice trebaju trošiti na programe, a ne na plaće i upošljavanje
- 27.07.2015.
- Ispiši
Ministar smatra da su ovakvi potezi dobri jer su pokrenuli javnu raspravu, a što se tiče predstavništva smanjili troškove.
- Nedavno sam bio u Zadru gdje sam se susreo sa svih sedam župana jadranske regije gdje se ostvaruje 96 posto hrvatskog turističkog prometa. I sve smo se praktički dogovorili. Otklonili smo neke sumnje. Prijedlog zakona koji smo pustili u javnost je jedna varijanta zakonskih rješenja koja je izrađena prateći empiriju i sadrži neka naša viđenja. Htjeli smo vidjeti reakcije i da se svi snažno uključe u raspravu. I došlo je do snažne rasprave što je pozitivno. Mislim da smo zainteresirali čitav sektor i sada ćemo dobivene primjedbe obraditi, komentira kritike ministar Darko Lorencin.
- Raščistili smo pitanja oko ukidanja i neukidanja TZ-a, odnosno potencijalne centralizacije. Jasno da se ne radi o centralizaciji, ali na drugačiji način se to u zakonu ne može napisati. Kada govorimo o članarini, veliki trgovački lanci i teleoperateri uglavnom uplaćuju svoje iznose članarina u sjedište svojih tvrtki, a ne tamo gdje je promet ostvaren. S granicom od 25 posto budžeta koji se izdvaja za plaće u TZ-ima htjeli smo poručiti da više novca treba trošiti na programe, dakle na ono za što su TZ-i osnovani, a ne na plaće i upošljavanje Zbog toga dolazi do velikih disbalansa u sustavu. Ne postoji jedan jedinstveni ključ, osim da novac iz tih velikih tvrtki centraliziramo na jedno mjesto i onda ga uz formulu ravnomjerno rasporedimo na čitav teritorij države. Dakle, ne u HTZ ili Ministarstvo, nego ravnomjerno na TZ-e širom zemlje. S granicom od 25 posto budžeta koji se izdvaja za plaće u TZ-ima htjeli smo poručiti da više novca treba trošiti na programe, dakle na ono za što su TZ-i osnovani, a ne na plaće i upošljavanje. Upošljavanje je zadatak privatnog sektora. Naravno da smo oko te brojke fleksibilni i da ćemo naći točan postotak. Mijenjat ćemo ga, pojašnjava ministar.
Kada će zakoni na izglasavanje u Sabor?
- Do kraja sljedećeg tjedna doradit ćemo zakonsko rješenje i ponovno ga dati na javnu raspravu. Na taj način želimo dobiti rješenje sva tri zakona koje će se jednoglasno prihvatiti u Saboru, kao što smo to postigli sa zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. Zakon o turističkim članarinama morat će u hitnu proceduru zbog smanjenja članarine od 15 posto sukladno naputku Europske komisije što se Hrvatska obvezala prihvatiti. Naime, članarina se kao parafiskalni namet smanjuje za 15 posto. Ovaj zakon ide u proceduru odmah 15. rujna. Preostali će ići na prvo čitanje u Vladi sredinom rujna, pa onda u Sabor. Potom ćemo nakon saborske rasprave unijeti primjedbe, ako ih bude, pa idemo u drugo čitanje i usvajanje. Plan je to odraditi u listopadu.
Ovaj ste tjedan izmijenili dio direktora u predstavništvima HTZ-a u svijetu, a dio njih, kao onog u Švicarskoj ukinuli ili smanjili poput onog u Španjolskoj. Hoće li biti daljnjeg smanjenja broja predstavništva nacionalne turističke organizacije u svijetu?
- Najgore stanje u sustavu bilo je upravo u tim predstavništvima te smo napravili velike zaokrete. Znate i sami da je i tu bilo velike bure, ali ako treba biti bure, mora se znati da je bura dobar vjetar koji proventilira i napravi zdravu klimu. Bura je jako zdrava za ljude. Ovo je druga faza reorganizacije tih ureda, a bit će treće i četvrte. Međutim, neće biti daljnjih ukidanja predstavništva. Stavit ćemo sve te urede na kolosijek da budu u funkciji ostvarenja strateškog marketinškog plana. I to striktno moraju raditi. Angažirali smo PR koji sada radi PR za sve urede. Isto tako imamo jednog media buyera koji zakupljuje prostor na globalnoj razini. Radi se o ogromnim tvrtkama koje za isti novac mogu angažirati puno više medijskog prostora jer su lideri u tim područjima. Vidjet ćete kada budemo lansirali novu kampanju tijekom rujna, na koji način i koje efekte ćemo postizati. Jasno da se rukovodimo i uštedama, ali i učincima na tržištu. Isto kao što smo objedinili Belgiju i Nizozemsku, procijenili smo da Švicarsku, gdje ćemo ostaviti jedno osobu za podršku, mogu voditi direktori iz Beča, Pariza i Milana. Govorimo li o predstavništvu u Španjolskoj, onda ispada da nam je španjolski gost najskuplji kada ga želimo dovesti jer je cijena predstavništva visoka, a efekti su bili relativno niski. S druge strane radimo određene aktivnosti na brzorastućem tržištu dalekog Istoka. Angažirat ćemo predstavnika koji će zastupati naše interese zajedno s Hrvatskom gospodarskom komorom u Kini i Južnoj Koreji.
Razgovarala: Barbara Ban