Vlada na sjednici donijela uredbu kojom se osniva Imunološki zavod kao javna ustanova

Vlada je na današnjoj, 243. sjednici, donijela Uredbu kojom se osniva Imunološki zavod, kao javna ustanova za obavljanje djelatnosti u području zdravstva koja je od strateškog i općeg gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku, te se uređuju djelatnost, ustrojstvo, prava, obveze i izvori sredstava Zavoda. Ministar zdravlja Siniša Varga podsjetio je da je Vlada na sjednici 30. srpnja 2015. godine donijela Odluku o pokretanju postupka radi preoblikovanja trgovačkog društva Imunološki zavod d.d. u ustanovu za obavljanje djelatnosti zdravstva Imunološki zavod, u cilju osiguravanja opstojnosti proizvodnje cjepiva i krvnih derivate iz ljudske plazme kao proizvodnju od strateške važnosti za zdravstveni sustav Republike Hrvatske i zaštite zdravlja njezinih stanovnika. „Imunološki zavod će biti sveopći pravni slijednik Trgovačkog društva i preuzet će njegovu imovinu, prava i obaveze te njegove zaposlenike temeljem posebnog ugovora“, kazao je ministar i dodao da Imunološki zavod počinje s radom danom upisa u sudski registar, a danom stupanja na snagu ugovora o prijenosu djelatnosti, koji će sklopiti Imunološki zavod d.d. sa Zavodom, prenose se sva prava i obveze vezane uz prenesenu djelatnost na Zavod, te Imunološki zavod d.d. daje Zavodu pravo korištenja poslovnih prostora i opreme koje je koristio za obavljanje prenesene djelatnosti. Trgovačko društvo Imunološki zavod prenijet će svu imovinu na Vladu, a u roku od 8 dana od dana stupanja na snagu ugovora o prijenosu imovine, Vlada Republike Hrvatske će posebnom odlukom prenijeti tu imovinu na Zavod te sva prava i obveze vezane uz prenesenu imovinu.

Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, govoreći o Prijedlogu odluke o uvjetima i postupku  za izbor i/ili imenovanje kandidata za članove nadzornih odbora u trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ili pravne osobe koje je osnovala Republika Hrvatska imaju udio u temeljnom kapital, kazao je da se tom odlukom pobliže propisuju uvjeti koje moraju ispunjavati kandidati, to jest, definiraju se kriteriji stručnosti i postupak izbora kandidata. Donošenjem odluke ispunjava se mjera određena Nacionalnim programom reforme iz 2015. godine, te će se ojačavanjem zahtjeva za stručnostima kandidata i transparentnosti u postupcima imenovanja upravljačkih odbora trgovačkih društava u državnom vlasništvu poboljšati upravljanje u javnim poduzećima.

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić kazao je da se izmjenama Uredbe o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme za 132 lokacije povećava broj novoplaniranih lokacija u predloženom objedinjenom planu razvoja pokretne komunikacijske infrastrukture, a za 100 lokacija smanjuje se broj novoplaniranih lokacija u predloženom planu razvoja radiodifuzijskih mreža. Pojasnio je da je to u skladu s objedinjenim planom razvoja pokretne komunikacijske infrastrukture koji su predložili Hrvatski Telekom d.d., VIPnet d.o.o. i Tele2 d.o.o. te s planom razvoja radiodifuzijske mreže koji je predložio operator radiodifuzijskih mreža Odašiljači i veze d.o.o. Također, izmjenama se provodi usklađivanje u skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju koje se odnose na komunalnu infrastrukturu i usklađuje se naziv nacionalnoga regulatornog tijela za obavljanje regulatornih poslova u području elektroničkih komunikacija. „Ove izmjene trebale bi pridonijeti da sva tri domaća operatora pojačaju privatna ulaganja i stvore poslovnu klimu, osobito za ulaganja u mreže četvrte generacije“, zaključio je ministar.

Govoreći o Godišnjem izvješću o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2014. godinu, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kazao je da je u 2013. godini prosječni žalbeni postupak trajao 40 dana, ali nakon kompletiranja dokumentacije odluke su donesene u roku od 17 dana. „Podsjetit ću samo da su prije dvije godine ti rokovi bili 70 dana, što znači da smo ih sada uspjeli skratiti u rokove koji ne stopiraju gospodarske procese“, istaknuo je ministar Vrdoljak.

Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić govorio je o Prijedlogu odluke o pokretanju Projekta objedinjavanja informacijskog sustava Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Shared Service Centru, koji se uspostavlja u Agenciji za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama, a u skladu je s dugoročnim mjerama fiskalne konsolidacije. Naime, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dugi niz godina koristi kompleksan informacijski sustav za podršku temeljnim i potpornim procesima, a kroz protekla razdoblja sustav je postupno nadograđivan. Međutim, unatoč dosadašnjim nadogradnjama, detaljnije analize ukazale su da je uzrok ključnih troškova i rizika informacijskog sustava HZMO-a zastarjela tehnologija i platforma na kojoj je sustav baziran. Sadašnji IT sustav zahtijeva visoke troškove održavanja, a tehnologije i programski alati u kojima se razvija aplikativni sustav su zastarjeli. Stoga je nužno modernizirati informacijski sustav HZMO-a. Objedinjavanjem prostornog smještanja informacijskog sustava kojim upravlja HZMO prvenstveno se postiže snižavanje troškova održavanja, kao i smanjenje investicijskih ulaganja  potrebnih za proširenje kapaciteta podatkovnog centra. Odlukom se APIS IT zadužuje za udomljavanje središnjeg informacijskog sustava HZMO-a na dijeljenim resursima APIS IT-a, a međusobni odnosi između HZMO-a i APIS IT-a u izvršavanju poslova uređuju se posebnim ugovorom za razdoblje od najmanje četiri godine. Sredstva za početak provedbe ugovora osigurana su financijskim planom HZMO-a za 2015. godinu, a sredstva za nastavak provedbe ugovora osigurat će se u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcijama za 2017. i 2018. godinu.