Mnogi su skeptični, a i neki od bivših ministara turizma kažu da je ministra turizma Darka Lorencina zahvatila euforija i ne vjeruju u njegove najave da će Hrvatska od turizma u 2015. uprihoditi 9,3 milijarde eura. Na čemu temelji svoje procjene?
- Na jednostavnoj računici. Od stranaca je realno očekivati približno osam milijardi eura, a turistička potrošnja domaćih gostiju uključuje i ugostiteljstvo, odnosno sve što svi mi tijekom godine potrošimo u restoranima, kafićima, fast-foodovima... diljem zemlje. To je prema posljednjoj satelitskoj bilanci, otprije četiri-pet godina, bilo 1,3 milijarde eura. S obzirom na porast broja domaćih turista, ove bi godine te 1,3 milijarde mogle biti čak i nadmašene.
Gostiju je više, a izdanih računa manje, naročito u Dalmaciji. Neki drsko prijavljuju promet manji od sto kuna, ali nije sva sramota samo na njima nego i na državi, poreznicima. Dokad će se to tolerirati?
- Uvjeravam vas da će se mnogi na kraju ove sezone uvjeriti da se utaje više ne isplate! Mnogi ugostitelji nisu ni svjesni u kakve sve podatke poreznici imaju uvid zahvaljujući fiskalizaciji, vide se čak i stornirani računi. A naravno da je ugostitelj s pet zaposlenih i prihodom od samo 20.000 kuna u startu sumnjiv.
Na crno se na Jadranu još uvijek iznajmljuju i sobe, bukiraju izleti... Kako je to Istra praktički iskorijenila i koliko zbog toga gubimo?
- Nekorektno je da uspoređujem, jer nemam analize koje bi to potkrijepile. No, mogu reći da i meni mnogi kažu da na sjeveru obale ima više reda. Jedno je sigurno, siva ekonomija u turizmu je prepolovljena, a što se kuća za iznajmljivanje tiče, uvjeren sam da je svedena na deset, maksimalno 15 posto. Inspektori rade, i proteklih se dana pečatilo objekte na Jadranu koji su nelegalno primali goste.
Jedan od bisera naših domaćina su i napuhane ili različite cijene istih proizvoda u istom lancu na obali i na kontinentu. Je li to u redu?
- To nije moralno, nije etično, ali nije nezakonito. Puno sam se puta i sam uvjerio u različite cijene na obali i na kontinentu i zimi i ljeti. No, nikome ne možemo propisivati politiku cijena. Oružje nas potrošača je internet, dostupnost informacija i mogućnost izbora.
Do zatvaranja natječaja za Kupare ostala su četiri dana, koliko je prijava stiglo?
- O broju ne mogu govoriti, no od nekolicine zainteresiranih, koji su otkupili natječajnu dokumentaciju, u Državnu upravu za upravljanje državnom imovinom stigle su pismene molbe da se natječaj produlji. Ne znam zašto nisu uspjeli sve pravodobno obaviti, ali zbog veličine investicije i ozbiljnosti projekta razmatramo produljenje natječaja. I to vjerojatno za mjesec dana.
Volite se pohvaliti s dvadesetak novih hotela, ali neki projekti i dalje stoje. Recimo Srđ, što je s njim?
- Sve ovisi o investitorima, a koliko znam, radovi bi mogli početi potkraj godine.
Bliži se kraj mandata, a mnogi vam nisu zaboravili što ste šutke pustili da poraste PDV u turizmu. Ima U izgleda da se u finišu stopa opet korigira?
- Nije to bilo šutke, niti je sniženje PDV-a u turizmu zaboravljena tema. U trenutku kad je stopa s deset korigirana na 13 posto, proračun je bio u katastrofalnom stanju, a izbor je bio poštedjeti turizam ili najugroženije slojeve. Odluka je bila ne dirati PDV od pet posto na kruh i druge elementarne životne namirnice. Sve što je turizmu uzeto višim PDV-om na ovaj ili onaj način mu se i vratilo, posebno povoljnim kreditima HBOR-a. O smanjenju stope stalno razgovaram s kolegom Lalovcem i to je izvjesna mogućnost. Ali je umanjuje neplaćanje poreza. Kako ugostitelj može očekivati novo sniženje stope poreza koji ne plaća uredno?!
Razgovarala: Radmila Kovačević
Vijesti iz medija |
Turizam
