Na početku nove školske godine ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar suočava se sa sindikalnim prijetnjama štrajkom, sve manjim brojem učenika u školama, oskudnim sredstvima u obrazovnom proračunu, a sustav koji vodi tek je na početku temeljite reforme koja će nastavu modernizirati i prilagoditi zahtjevima današnjice tek za nekoliko godina.
Ministra smo pitali, kako će se postaviti u slučaju da ova školska godina počne štrajkom, ili da se on dogodi u prvim tjednima nastave.
- Moj je stav od prvog dana jasan. Ulaganje u obrazovanje temelj je razvoja društva. Plaće učitelja i nastavnika važan su čimbenik u sustavu i ja bih bio najsretniji da su veće. I Vlada je toga bila svjesna pa je, nakon smanjivanja plaća u cijelom javnom i državnom sektoru, jedino u obrazovanju ipak povećala plaće nastavnicima za 3,5 posto, mentorima za 6 posto, a savjetnicima za 8 posto. Sada imamo situaciju da više od 90 posto proračuna ministarstva odlazi na plaće i razna socijalna davanja pa povećanje plaća iz proračuna ministarstva jednostavno nije moguće jer bi se na taj način urušio cijeli sustav. Imajući u vidu gospodarske prilike, treba tražiti prihvatljiva i održiva rješenja na razini državne politike, ne zaboravljajući pri tome da su izbori pred nama, pa bi povećanje plaća zapravo opteretilo sljedeću vladu. Mi se ponašamo odgovorno. U svakom slučaju, razgovarat ću s premijerom o tome.
Ako raspolažete proračunom gdje više od 90 posto novca ode na plaće i socijalna davanja, koliko ste uopće uspjeli napraviti za školstvo otkako ste ministar?
- Radili smo na tome da se prvenstveno osigura veća dostupnost obrazovanja na svim razinama. Uveli smo obaveznu predškolu koju subvencioniramo, lani i u ovoj školskoj godini učinili smo velik pomak u integraciji djece s teškoćama u redoviti obrazovni sustav. Ove godine ulažemo oko 80 milijuna kuna za angažiranje pomoćnika u nastavi. Osiguravamo oko 300 milijuna kuna godišnje za međumjesni prijevoz srednjoškolaca, subvencioniramo nabavu udžbenika za potrebite učenike osnovnih i srednjih škola i osiguravamo besplatne udžbenike za dio braniteljske populacije. Za slijepe i slabovidne učenike i studente osigurali smo udžbenike na Brailleovom pismu u iznosu od 1.5 milijuna kuna. Puno smo napravili za veću dostupnost visokog obrazovanja, s ciljem povećanja broja visokoobrazovanih u dobi do 34 godine. S tom namjerom značajno smo povećali broj stipendija za studente slabijeg imovinskog statusa. Ove godine ih je 5.200, a osigurali smo sredstva i za daljnje povećanje tih stipendija čak do ukupno 22.000. Bit će i oko 15.000 stipendija studentima u deficitarnim područjima iz sredstava Europskog socijalnog fonda. Redovite studente oslobodili smo školarine, čime potičemo izvrsnost, unaprijedili kvalitetu i dostupnost prehrane. Lani su otvoreni novi restorani u Varaždinu, Osijeku, Rijeci, Sisku, Virovitici i Splitu, ove godine u Šibeniku, a uskoro se otvaraju i u Puli i Zagrebu. U to smo uložili više od 45 milijuna kuna. Unaprjeđujemo studentski smještaj, pa ćemo u Puli krajem rujna otvoriti prvi studentski dom i restoran za studente Sveučilišta Jurja Dobrile, u što je Ministarstvo uložilo oko 36,5 milijuna kuna, a osigurali smo 123 milijuna eura za dodatni smještaj za 3.000 studenata u Rijeci i u Osijeku, Varaždinu, Dubrovniku, Čakovcu i Virovitici. U Rijeci se u povodu Europskih sveučilišnih igara rade tri nova paviljona, a u Zagrebu obnavlja njih 17. Uložili smo u gradnju nove Muzičke akademije u Zagrebu, i to više od 80 milijuna kuna, a slijede Građevinski fakultet u Osijeku te zgrada za Pomorski, Kemijski i Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Splitu čija je izgradnja u tijeku.
Postigli ste i dogovor sa studentima stručnih studija o promjeni titula koje nisu prepoznate na tržištu rada. Je li to dovoljno da bi se riješili problemi provedbe Bolonjskog procesa? On je u nas »pao« upravo na neprepoznavanju prvostupnika od strane poslodavaca, pa 90 posto njih upisuje diplomski studij, a i mobilnost nam nije jača strana...
- Postoji više razloga zbog kojih prvostupnici nisu prepoznati na tržištu rada. S jedne strane, Hrvatska je suočena s gospodarskom krizom pa tržište rada općenito ne može apsorbirati nove kadrove. S druge strane, u situaciji kad se malo ljudi zapošljava, poslodavci biraju osobe s kvalifikacijama više razine čak i u slučajevima kad im za određeno radno mjesto odgovara kandidat s nižom kvalifikacijskom razinom. Činjenica je da se provedba bolonjske reforme u Hrvatskoj radila bez sagledavanja potreba tržišta rada pa je izostala usklađenost strukture obrazovnih ciklusa sa studijskim programima i ishodima učenja u odnosu na kompetencije koje se traže za određena zanimanja. Put kojim smo krenuli je unaprjeđenje studijskih programa u smislu dosljednije provedbe samih postavki bolonjske reforme i definiranja kompetencija koje studenti kroz studij trebaju steći. U taj smo posao do sada uložili više od 110 milijuna kuna koje smo povukli iz europskih fondova u programskom razdoblju do 2013., a u sljedećem programskom razdoblju 2014-2020. planiramo povući više od 400 milijuna kuna. Povezivanje s tržištem rada i povezivanje razina kvalifikacija u Hrvatskoj s onima u Europskoj uniji i drugim zemljama olakšat će mobilnost studenata, znanstvenika i radnika i povećati njihovu konkurentnost. Dakle naša politika jest, unatoč teškoj ekonomskoj situaciji i nedostatku sredstava, omogućiti i poticati mobilnost mladih te dodatno ulagati u njihovo školovanje, koje treba biti dostupno svima, pa i onima koji se odluče školovati na sveučilištima.
I ove su godine deficitarna zanimanja u srednjim strukovnim školama slabo popunjena. Do kud se stiglo s prilagodbom srednjeg obrazovanja tržištu rada, do kad će se upisivati smjerovi koji produciraju slabo zapošljive radnike?
- Na tome radimo u suradnji Ministarstvom rada i mirovinskog sustava, Ministarstvom turizma, Hrvatskom obrtničkom komorom, Hrvatskom gospodarskom komorom, ravnateljima srednjih škola, u cilju modernizacije i podizanja kvalitete strukovnog obrazovanja, a time i povećanja zapošljivosti učenika. Cjelovita kurikularna reforma obuhvaća i strukovno obrazovanje i kroz nju ćemo povećati fleksibilnost strukovnog obrazovanja i povezanost s potrebama tržišta rada. Osim izrade kurikuluma, osposobljavanja nastavnika i učenja uz radno iskustvo, plan je uspostaviti centre kompetencije u sektorima turizma i ugostiteljstva, strojarstva i elektrotehnike, informacijskih i komunikacijskih tehnologija, poljoprivrede i zdravstva te drugim strukovnim sektorima. Jača popunjenost određenih zanimanja i povećanje njihove atraktivnosti može se, međutim, postići i većom promocijom, pa mnoge škole imaju dane otvorenih vrata, ali i stipendijama koje daju pojedine županije i država, stimulirajući upis u ona zanimanja koja su potrebna na regionalnoj razini. Neka zanimanja će vjerojatno otpasti.
Pravilnik o pedagoškim mjerama izazvao je dosta reakcija. Očekujete li da će njegova primjena riješiti goruće probleme nastavnika koji više ne uspijevaju obuzdati neke učenike i u nedostatku raspoloživih sankcija prisiljeni su trpjeti njihov teror?
- Glavni je cilj ovakvog pravilnika bio ujednačiti kriterije za sve škole oko izricanja pedagoških mjera jer se dosad događalo da su se u različitim školama za isti oblik neprimjerenog ponašanja djeci izricale različite pedagoške mjere. Tu smo naišli na pozitivne reakcije i u struci i među sindikatima i među roditeljima. Na pravilniku su radili i pedagozi i psiholozi i pravobraniteljica za djecu. Možda nije idealan, ali po pravilima o sustavu kvalitete, ako se pokaže da trebamo bolja rješenja, unaprjeđivat će se. Njegova svrha nije kažnjavanje, već poticanje učenika na odgovorno ponašanje i usvajanje pozitivnog odnosa prema školskim obvezama i okruženju, što je prvenstveno za njih dobro. Moramo raditi na usvajanju sustava vrijednosti koji će osnažiti i učenike i nastavnike i to na svim razinama. To je jedini ispravan put, a pravilnik je krajnja mjera.
Ove jeseni učenici u školske klupe još jednom sjedaju ne očekujući promjene. Kad će se one napokon osjetiti? Kad će ih dočekati novi kurikulumi, lakše torbe i modernija škola?
- Do kraja godine trebaju biti napravljeni kurikulumi za predškole, osnovne i srednje škole i oni će donijeti značajne promjene. Ovaj posao se radi pomno, uz maksimalnu suradnju učitelja i nastavnika i uvjeren sam da će rezultati biti dobri. Sljedeće školske godine idemo u eksperimentalnu primjenu novih kurikuluma da u praksi provjerimo kako će to funkcionirati. Promjena kurikuluma dio je cjelovite reforme u koju spada i priprema nastavnika, promjena načina vrednovanja znanja, modela poučavanja... Da bi škola bila »modernija« puno toga treba uzeti u obzir, od materijalnih uvjeta, opreme, kurikuluma, osposobljenosti nastavnika, a potrebna je i podrška i uključenost učitelja i nastavnika, ali i osnivača. Zato smo nastavili s podizanjem digitalne zrelosti i informatiziranosti škola, između ostalog, u sklopu projekta e-Škole vrijednog 40 milijuna eura koji će se provesti u dvije školske godine. U prvoj fazi, od jeseni ove godine uključuje se prvih 20 škola, a još 130 početkom 2016. godine. Usporedno će CARNet nuditi usluge i školama koje se nisu službeno uključile u projekt u ovoj fazi. Kao što znate, krajem prošle godine osigurali smo besplatno korištenje i instalacije alata Office 365 za sve učenike, učitelje i nastavnike hrvatskih osnovnih i srednjih škola, a nastavili smo i s uključivanjem škola u projekt e-Dnevnik i do kraja godine koristit će ga čak 560 škola. Iako je izgradnja i opremanje škola u nadležnosti osnivača, u prošloj i ovoj godini sudjelovali smo u izgradnji i rekonstrukciji 11 škola diljem Hrvatske, s više od 131 milijun kuna te u izgradnji učeničkog doma u Bjelovaru s oko 23 milijuna kuna.
Razgovarala: Ljerka Bratonja Martinović
Vijesti iz medija |
Odgoj i obrazovanje
