Danas je, pod predsjedanjem predsjednika Vlade Republike Hrvatske Zorana Milanovića, započela Prva pregledna konferencija Konvencije o kazetnom streljivu, koja se održava u Dubrovniku od 7. do 11. rujna 2015. Na konferenciji sudjeluje oko 450 sudionika iz država stranaka i država potpisnica Konvencije, država promatrača te niza uglednih međunarodnih institucija i organizacija te nevladinih udruga.
Na početku svog govora, predsjednik Vlade podsjetio je prisutne da je prije sedam godina na pregovorima u Dublinu zaključeno da se zauvijek okončaju posljedice i patnje uzrokovane kazetnim streljivom, a samo šest mjeseci poslije, potpisana Konvencija. Govoreći o opasnostima kazetnog streljiva za civile, pogotovo zbog njihovog dugog vijeka trajanja, premijer je podsjetio da je 18 godina poslije rata u Hrvatskoj na krovu dječje bolnice u Klaićevoj nađena eksplozivna naprava. „Kao jedna od zemalja koja je ugrožena takvom vrstom oružja, Hrvatska je svjesna ljudskih žrtava, a i troškova koji ostaju nakon upotrebe kazetnog streljiva“, kazao je premijer i dodao da smo od početka podržavali i aktivno sudjelovali u sastavljanju ove Konvencije. Također, premijer je istaknuo da zbog našeg iskustva i svijesti o posljedicama upotrebe kazetnog streljiva, imamo mogućnost i volju pomoći drugim ugroženim zemljama. Koliko su Konvencija i zajednički napori zemalja potpisnica važni, može se vidjeti baš u Dubrovniku, koji je prije 20 godina bio razoren ratom, podsjetio je premijer prisutne.
Predsjednik Vlade Milanović je kazao i da možemo biti zadovoljni postignućima Konvencije, jer je uništeno 90 posto uskladištenog streljiva zemalja potpisnica, ali je dodao da je to samo početak rada. Istaknuo je da se sada treba s jednakom odlučnošću fokusirati na budućnost, jer nema mjesta samozadovoljstvu kada svjedočimo razaranjima uzrokovanim nasiljem i ratom.
Predsjednik Vlade podsjetio je da su životi civila, posebno djece, starijih osoba i žena, ugroženi kazetnim streljivom i godinama nakon rata. „I zato ćemo nastaviti raditi na održavanju i ispunjavanju ciljeva Konvencije“, kazao je.
„Nadam se da će ova stajališta poslužiti kao podsjetnik na naš zajednički cilj, a odluke koje će biti donesene unijeti dodatni zamah među državama potpisnicama, ne samo za učinkovitu provedbu Konvencije u narednom petogodišnjem razdoblju, već i za korak bliže svijetu bez kazetnog streljiva“, zaključio je predsjednik Vlade.
Konvencija o kazetnom streljivu (engl.
Convention on Cluster Munitions – CCM, poznata kao i Oslo konvencija) je važno međunarodno postignuće nastalo kao rezultat Procesa u Oslu 2008. godine. Zbog percepcije Republike Hrvatske kao države koja je godinama izuzetno aktivna na području globalnoga humanitarnog razoružanja, države stranke Konvencije dodijelile su joj domaćinstvo i predsjedavanje konferencijom, koja će poslužiti kao prilika za rezimiranje dosadašnjih rezultata te zacrtavanje daljnjeg smjera u radu Konvencije.
Naime, Republika Hrvatska je pružila znatan doprinos u izradi Konvencije, posebno što se tiče odredbi o pomoći žrtvama kazetnog streljiva. Također je od samih početaka ove Konvencije prepoznata kao članica „elitnog kluba“ zemalja koje su vodile pregovore i sastavljale Konvenciju te ju, među prvima, potpisale i ratificirale.
Tako je Hrvatski sabor ratificirao Konvenciju o kazetnom streljivu 5. lipnja 2009. godine, a Konvencija je stupila na snagu 1. kolovoza 2010. godine nakon što ju je ratificiralo 30 zemalja. Trenutno ima 95 država stranaka i 22 države potpisnice.
Dodatna posebnost Konvencije o kazetnom streljivu je iznimna posvećenost žrtvama te se ona smatra najvažnijim sporazumom o razoružanju nakon Konvencije o zabrani protupješačkih mina, odnosno Ottawske konvencije.
Foto: Hina
Pisane vijesti |
Govori i izjave |
Zoran Milanović
