Ministar financija Lalovac kazao je da su građani bili u dužničkom ropstvu zbog ovakvih kredita i kako je Vlada napravila snažan zaokret u rješavanju njihovih egzistencijalnih problema.
S današnje 250. sjednice Vlade, Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o kreditnim institucijama te Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, koji obuhvaćaju dvije skupine potrošača. Ministar financija Boris Lalovac pojasnio je da su u prvoj skupini fizičke osobe potrošači, dok su u drugoj obrtnici, trgovci pojedinci te nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, odnosno svi oni koji odgovaraju svojom osobnom imovinom. Navedenim prijedlozima zakona predlaže se konverzija kredita u CHF i s valutnom klauzulom u CHF. Takva konverzija kredita je na dobrovoljnoj bazi i ovisi o odluci potrošača. Predmet konverzije su krediti u CHF i s valutnom klauzulom u CHF i to: krediti u redovitoj otplati; krediti u kojima su potrošači naišli u problem s otplatom (ovrha, utuženi, u postupku utuženja i svi oni gdje je banka aktivirala instrumente osiguranja, a nije zatvorena obveza potrošača po kreditu; te prodani ili na drugi način istupljeni trećoj strani).
Ministar Lalovac kazao je da je načelo konverzije kredita izjednačiti položaj potrošača korisnika kredita u CHF i kredita s valutnom klauzulom u CHF s položajem koji bi imali da su inicijalno uzeli kredit u EUR ili s valutnom klauzulom u EUR. Kazao je da su građani bili u dužničkom ropstvu zbog ovakvih kredita i kako je Vlada napravila snažan zaokret u rješavanju njihovih egzistencijalnih problema. Kao primjer naveo je dva susjeda koji su podigli kredite u protuvrijednosti 63 tisuće eura. „Susjed koji je digao kredit u eurima sada je dužan 49 tisuća eura, dok susjed koji je imao kredit u „švicarcima“ nakon devet godina duguje 74 tisuće eura“, pojasnio je ministar. Dodao je da će se sada ta dva građanina izjednačiti jer će onaj s kreditom u "švicarcima" preplaćeni iznos moći koristiti da si umanji buduće rate. Ministar je naglasio da ovaj cjelokupni proces treba završiti u roku od 45 dana. „Predlažem bankama da se već danas počnu pripremati na ovaj zakon koji stupa na snagu 30. rujna 2015. kako bi građanima u roku 45 dana mogli dati nove anuitete i nove otplatne planove“, dodao je.
Naglasio je da hrvatski bankarski sektor neće biti ugrožen ovom operacijom. „Imamo jedan od najkapitalizirijih bankarskih sustava u Europi i ovo neće utjecati na likvidnost banaka“, kazao je ministar, pojasnivši da će se ovo rješenje odraziti samo na njihovo računovodstveno prikazivanje gubitaka uslijed nerealiziranih tečajnih razlika koje su svih ovih godina građani preplaćivali u ime banaka. „Ovo je jedna od najsnažnijih mjera kojom moramo pokazati da u Hrvatskoj vlada Vlada, a da ne vladaju banke“, zaključio je ministar je Lalovac.
Predsjednik Vlade Zoran Milanović kazao je kako u Saboru sjede neki koji smatraju da je ova mjera udar na banke i da treba štititi banke, a ne građane. „Nama su građani prvi i drugi, a trećeg nema. Tri i pol godine smo vrlo oprezno i obzirno, računajući sve moguće pojave i nuspojave prilazili ovom problemu, išli korak po korak, nismo podgrijavali tenzije, nismo udarali po bankama ni verbalno ni materijalno, ali što je puno, puno je. Sve ove godine jedini dobitnik, i to zlatni dobitnik bile su banke, koje žive dobro i od hrvatske države, a ne samo od građana“, kazao je. „Nakon izbora ćemo, sada kada smo izjednačili one koji imaju kredite u švicarcima i eurima, postaviti pitanje zašto su kamatne stope na višegodišnje aranžmane - 20 ili 30 godina - toliko visoke u Hrvatskoj i toliko više od stopa na stambene kredite u drugim članicama Europske unije“, najavio je predsjednik Vlade i zaključio kako mu je drago da tako velik broj građana podržava ovo rješenje, i to iz čiste solidarnosti, jer ih većina nema takve kredite.
Na sjednici je usvojen i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o Umirovljeničkom fondu. Zamjenik ministra rada i mirovinskog sustava Božidar Štubelj kazao je da se dopunom predlože da se preostala sredstva koja su postala imovinom Republike Hrvatske prenamijene za isplatu jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovina ostvarenih u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti. „Krug korisnika, iznos i način isplate jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine utvrdit će se Odlukom Vlade Republike Hrvatske, a isplatu jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine provest će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje“, obrazložio je zamjenik ministra. Predsjednik Vlade Zoran Milanović napomenuo je kako je riječ o još jednoj mjeri u korist građana. „Ovo nije izmišljen novac. Ovo postoji“, dodao je.
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak predstavio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o energiji. Republika Hrvatska dužna je osiguravati postojanje prikladnih mjera zaštite radi zaštite ugroženih kupaca i to na način da se jasno odredi koncept ugroženih kupaca koji se može odnositi na energetsko siromaštvo i među ostalim, na zabranu isključivanja isporuke na umreženim sustavima električne energije, toplinske energije ili plina takvim kupcima u kritičnim vremenima, a da se pri tome ne ugroze tržišni odnosi. Zakonom se određuje da će se iznos solidarne naknada za ugrožene kupce, način prikupljanja sredstava za solidarno podmirivanje računa ugroženih kupaca, kriteriji i mjere zaštite ugroženih kupaca, kao i obveze operatora sustava i opskrbljivača odrediti uredbom o kriterijima za stjecanje statusa ugroženih kupaca energije iz umreženih sustava. Ministar Vrdoljak istaknuo je kako se ovim Zakonom uređuje gorući problem rješavanja najosjetljivije socijalne kategorije građana u području energetike, a s obzirom na skori početak ogrjevne sezone potrebno je osigurati prikupljanje sredstava za solidarno podmirivanje računa ugroženih kupaca za energiju na način da se prava ugroženih kupaca utvrđuju sukladno zakonima i aktima iz područja socijalne skrbi. Kazao je i da je s energetskim tvrtkama ispregovaran model kako ne bi solidarna naknada od tri lipe opteretila četiri milijuna hrvatskih građana. „Našli smo model gdje se ne ugrožava niti njihov cash-flow niti prihode, a zaštitili smo najugroženije“, istaknuo je ministar i dodao da je bilo teško naći takav model. „Najlakše je bilo poskupjeti energiju za 5 posto, ali pola godine smo tražili model da ne opteretimo ostale građane“, zaključio je.
Predsjednik Vlade Zoran Milanović naglasio je kako je riječ o europskoj mjeri, kakvu imaju i neke druge europske države. „Ovo je socijalna i fiskalno razumna mjera iza koje su mjeseci i mjeseci upornog rada i razgovora, to nije nikakav jeftini populizam, upravo suprotno“, istaknuo je predsjednik Vlade.
Raspravljalo i o mjerama iz Nacionalnog programa reformi.
U obrazloženju Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, ministar turizma Darko Lorencin kazao je kako se radi o mjeri iz Nacionalnog programa reformi i Odluci o smanjenju parafiskalnih nameta kojom se dodatno smanjuje članarina koja se plaća turističkim zajednicama za 15%. Na taj će se način gospodarstvo u 2016. godini rasteretiti za 32.290.566,28 kuna.
Govoreći o Prijedlogu uredbe o gospodarenju otpadnom ambalažom, ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović istaknuo je kako je riječ o jednoj od uredbi kojom se reformira sustav gospodarenja otpadom. „Uz efekt efikasnijeg upravljanja sustavom gospodarenja otpadnom ambalažom, imamo i smanjenje parafiskalnih nameta na razini od 10 milijuna kuna godišnje“, obrazložio je dodavši da se jednim dijelom sustav liberalizira što će povećati efikasnost i što je otvorilo prostor za smanjenje parafiskalnih naknada. „Što se tiče povratne naknade od 50 lipa, ona ostaje ista za sve vrste ambalaža za koje je vrijedila dosad“, naglasio je ministar Zmajlović.
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić predstavio je Prijedlog uredbe o pripajanju Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije. Naglasio je da se radi o još jednoj mjeri iz nacionalnog programa reformi kojom se zaposleni integriraju u jednu Agenciju čime se smanjuje dio troškova njihovog dosadašnjeg funkcioniranja.
Usvojen je i Prijedlog strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske. Ministrica graditeljstva i prostornoga uređenja Anka Mrak – Taritaš istaknula je da spomenuti Prijedlog strategije „definira Hrvatsku kao zemlju članicu Europske unije koja je u smislu infrastrukture neovisna, ali apsolutno na svim europskim tokovima“. Naglasila je da je važnost strategije u tome da afirmira razvoj malih i srednjih gradova, te otvorenost za promjene koje nosi vrijeme. Riječ je o promjenama vezanim uz odvodnju otpadnih voda, zbrinjavanja smeća, klimatske promjene, a kazala je i da će veliki nalet imigranata u Europu sigurno donijeti promjene u smislu planiranja. „Ova strategija odgovara na sve te promjene vrlo fleksibilno i otvoreno“, zaključila je ministrica.
Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina predstavio je Prijedlog odluke o pokretanju postupka za sklapanje Okvirnog ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe za Projekt zaštite od poplava. Projektom će se unaprijediti, obnoviti i dograditi postojeći sustav zaštite od poplava kako bi se ostvarila viša razina zaštite stanovništva na prioritetnim riječnim slivovima u Republici Hrvatskoj, čime će se smanjiti javljanje poplava i njihovi negativni društveno-gospodarski utjecaji u smislu gubitka ljudskih života, materijalnih šteta na privatnoj imovini, javnoj infrastrukturi i ostaloj vrijednoj imovini, smanjenja gospodarskih aktivnosti, uništavanja poljoprivrednog zemljišta. Ministar je naglasio da je Projektom predviđena provedba 25 projekata zaštite od poplava i višenamjenskih projekata s komponentom zaštite od štetnog djelovanja voda ukupne vrijednosti 74,3 milijuna eura, uz komponentu institucionalnog jačanja ukupne vrijednosti 5,7 milijuna eura. Ukupna vrijednost Projekta je 80 milijuna eura, od čega bi se 50% financiralo zajmom Razvojne banke Vijeća Europe (CEB), a 50% iz izvornih prihoda Hrvatskih voda.
Donesena je i Odluka o usvajanju Programa "STARTCO - realiziraj vlastitu poslovnu ideju". Programom „STARTCO – realiziraj vlastitu poslovnu ideju“ predviđeno je odobravanje sredstava u obliku bespovratne potpore fizičkim osobama koje po prvi puta osnivaju vlastiti subjekt malog gospodarstva te već osnovanim subjektima malog gospodarstva kao poduzetnicima početnicima koji su osnovani u protekla 24 mjeseca. Bespovratna potpora moći će se koristiti za nabavku IT opreme i izradu prve internet stranice. Zamjenik ministra poduzetništva i obrta Dražen Pros pojasnio je da je najviši iznos pojedinačne potpore koja se može dodijeliti korisniku prema ovome Programu 4.000,00 kuna za nabavku IT opreme te 4.000,00 kuna za izradu prve internet stranice novoosnovanog subjekta malog gospodarstva. Pojedinačno, svaki korisnik može ostvariti pravo na kumulativno najviše 8.000,00 kuna jednokratne bespovratne potpore, a sredstva se odobravaju u obliku vaučera.
Pisane vijesti |
Odluke i sjednice Vlade
