Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj, prilagođena za kalendar i sezonske varijacije, u srpnju je porasla za 3,6 posto na mjesečnoj razini, nakon što je u lipnju bila smanjena za tri posto u odnosu na mjesec ranije, pokazalo je izvješće europskog ureda za statistiku.
Time se Hrvatska našla u skupini zemalja s najvećim rastom proizvodnje na mjesečnoj razini. Tu skupinu predvodi Irska, s rastom industrijske proizvodnje od 7,2 posto, a slijede Grčka i Latvija, s rastom od 4,3 odnosno 2,8 posto.
Najizrazitiji pad proizvodnje imale su Danska, za 4,6 posto, Švedska, za 2,1 posto i Malta, za 1,8 posto.
U 28-članom EU u cjelini sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je za 0,3 posto u odnosu na lipanj, kada je prema revidiranim podacima bila skliznula za 0,1 posto. Prvotna procjena za lipanj pokazivala je pad od 0,2 posto.
Srpanjski rast industrijske proizvodnje u EU pripisuje se rastu proizvodnje energenata, za 2,1 posto, kapitalnih roba, za 0,7 posto, te trajnih potrošačkih roba, za 0,6 posto. Pad proizvodnje zabilježen je kod intermedijarnih roba, za 0,6 posto, te kod netrajnih potrošačkih roba, za 0,2 posto.
U eurozoni je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u srpnju uvećana za 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema revidiranim podacima smanjena 0,3 posto. Prvotna procjena Eurostta pokazivala je u lipnju pad od 0,4 posto.
Rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini proizlazi iz povećane proizvodnje energenata, za tri posto, kapitalnih roba za 1,4 posto, te trajnih potrošačkih roba, za 1,3 posto. Pad proizvodnje zabilježen je pak kod proizvodnje intermedijarnih i netrajnih potrošačkih roba, za po 0,6 posto.
Na godišnjoj je razini kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u EU porasla za 1,8 posto, nakon rasta za revidiranih dva posto u mjesecu ranije. Prvotno je rast u lipnju bio procijenjen na 1,7 posto.
Za rast industrijske proizvodnje u EU u cjelini na godišnjoj razini zaslužni su svi industrijski sektori - energetski, s rastom proizvodnje od 4,8 posto, trajnih potrošačkih roba, s rastom za tri posto, kapitalnih roba, za 1,8 posto, te segmenti netrajnih potrošačkih i intermedijarnih roba, s rastom za 1,3 odnosno 0,8 posto.
Među zemljama EU-a čijim rezultatima Eurostat raspolaže Irska je zabilježila i daleko najveći skok industrijske proizvodnje na godišnjoj razini - od 17,9 posto. Slijede Slovačka, s rastom od 11,9 posto, Latvija, od 8,3 posto, Malta, od 7,7 posto, te Češka, od 7,2 posto.
Hrvatska je u srpnju zabilježila rast industrijske proizvodnje za 3,9 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, kao i Poljska. U lipnju je hrvatska industrijska proizvodnja porasla 1,6 posto na godišnjoj razini.
U hrvatskom okruženju slične stope rasta imale su Mađarska, od 3,4 posto, Slovenija, od 3,3 posto, te Rumunjska s 3,8 posto.
Pad industrijske proizvodnje, s druge strane, zabilježile su Estonija, od 5,9 posto, Nizozemska, od 4,4 posto, Grčka, od 1,5 posto, te Francuska i Finska, od po 1,4 posto.
U 19-članoj eurozoni na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u srpnju porasla za 1,9 posto, nakon revidiranog, 1,5-postotnog rasta u prethodnom mjesecu. Prvotno je rast procijenjen na 1,2 posto. Za rast proizvodnje u srpnju također su zaslužni svi promatrani industrijski sektori, predvođeni energetskim, s rastom od 5,1 posto.
(Tekst: HINA)