"Jedini razlog zbog kojeg bih ja mogao biti odsutan, ne ići u Veronu ili drugdje, je Europsko vijeće, gdje sam nezamjenjiv. Tamo moraš biti i predstavljati svoju državu, to se ne propušta. Ali sve drugo, mislim da državnici moraju na dan neovisnosti biti u svojoj zemlji", rekao je Milanović novinarima na svečanom saborskom domjenku u povodu Dana neovisnosti.
Kazao je i kako bi bilo zanimljivo vidjeti je li predsjednica s Orbanom razgovarala o "vraćanju nekih dijelova INA-e, upravnih organa itd.". Podsjetio je da USKOK u slučaju INA/MOL nije mogao ispitati biovšeg predsjednika uprave MOL-a Zlotana Hernadija, koji je optužen da je s 10 milijuna eura korumpirao bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera. "Tu bih ja htio više suradnje, mislim da je to važnije pitanje od vagona i željeznice", rekao je Milanović.
Dan neovisnosti Milanović smatra središnjim datumom jer je na taj dan, kaže, Sabor konačno rekao: Hrvatska je neovisna.
Podsjetio je kako je tom događaju prethodio niz važnih odluka. Ocijenio je kako 25. lipnja, Dan državnosti, nosi malo nespretno ime "jer je hrvatska državnost prema hrvatskom Ustavu stara 1300 godina".
"Ključni datum je dakle Dan neovisnosti, kao u mnogim drugim državama slavi se Dan neovisnosti, državnost je nešto drugo, ali sad je kasno za te promjene, o tome je trebalo voditi računa prije 15 godina kada su određivani ovi blagdani".
Ni predsjednica ni premijer ne bi se trebali baviti temom vlaka
Kazao je kako mu je ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić još prije tjedan dana rekao kako je vraćanje vlaka HŽ-u dogovoreno.
"Kolege iz Mađarske, tko god je donio odluku da se tamo vlak zadrži, kompozicija i željeznica, dva ili više tjedana će dobiti račun za to. To košta, to je krađa tuđe imovine u tom razdoblju. Mogli smo i mi skinuti nekoliko mađarskih vagona i staviti ih na drugi kolosjek. Ne bavim se takvim stvarima, to je ispod razine predsjednika Vlade", rekao je Milanović. Ocijenio je kako se time ne bi trebala baviti ni predsjednica države ni premijer.
"Ja razgovoram s onima koji su tu cijelo vrijeme ove krize najvažniji, a to su Slovenci. Jučer po tko zna koji put razgovarao sam sa slovenskim premijerom da vidimo što ćemo napraviti ukoliko se neka stvar dogodi. U kontaktu smo, kao što vidite, Slovenija ne gradi žicu", poručio je Milanović.
"Nije normalno da jedna članica EU gradi žičanu ogradu i bodljikavu žicu prema drugoj članici EU. Mi možemo sagraditi žicu prema Mađarskoj i praviti se frajeri, prema Srbiji, ali što je to, kakvo je to rješenje", upitao je Milanović i ocijenio da će ta ograda "ostati kao najveća ljaga i sramota početka 21. stoljeća".
Rekao je da Mađarska igra igru koja njemu ne odgovara kao čovjeku. "Protiv takvih stvari ću se boriti riječima, jer to nije Europa, u takav Schengen ja ne želim da Hrvatska uđe", poručio je premijer.
Zamoljen da komentira posjet predsjednice Kolinde Grabar Kitarović Mađarskom i njezin susret s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, Milanović je kazao kako o tome ne misli ništa.
"To nije bitno za ovu krizu, kojom Vlada upravlja vrlo kvalitetno i organizirano. Ne mogu reći da sam ponosan na Vladu jer bi to bilo malo previše samocentrirajuće, ali mislim da taj posao radimo odgovorno i odlično, da ga naši ljudi ne osjećaju kao teret i tegobu i da smo spremni uvijek za neki drugi i treći potez ukoliko to bude potrebno, a vjerujem da neće biti potrebno", rekao je Milanović.
Ocijenio je kako se kriza ne može riješiti u Budimpešti, nego u Ankari. U širem kontekstu izbjegličke krize nebitne su i Hrvatska i Mađarska, rekao je, ali i naglasio kako se Hrvatska ponaša kao organizirana i humana država. Podsjetio je da je to i ocjena njemačkog ministra unutarnjih poslova, koji je Hrvatsku i Sloveniju označio kao zemlje u koje bi se migranti mogli vraćati. "Rekao je to prije dva dana, malo okrećući pilu naopako, da postoje države u kojima su uvjeti humani pa filozofira o tome kako bi se u te države mogli vratiti migranti, što je praktički nemoguće napraviti", kazao je Milanović.
Karamarko potcjenjuje domovinu, novu vladu sastavit će Hrvatska raste
Komentirajući izjavu HDZ-ova predsjednika Tomislava Karamarka kako ne razumije trud SDP-a jer će HDZ "ionako pobijediti na izborima", Milanović je ocijenio kako Karamarko potcjenjuje domovinu.
"Ja domovinu ne potcjenjujem do te mjere. Mi imamo rast, Hrvatska se mijenja na pozitivan način, ali ne mogu ja ocijeniti, hrvatskim građanima reći, malte ne, čuvajte se ako ne glasate za nas, izbori su formalnost, mi ćemo pobijediti na silu, odvrtanjem plinskih boca čekićem. Ne ide to tako, naročito ne u Hrvatskoj. Možda u nekim državama istočno dolje ide, ali u Hrvatskoj ne ide", rekao je Milanović.
Uvjeren je da će njegova koalicija sastavljati novu vladu, odnosno da će predsjednici doći s potpisima više od polovice svih zastupnika u Saboru.
"Hrvatska ustavna praksa je takva da se predsjednicima već godinama ide s potpisima. Ivica Račan usred mandata, Jadranka Kosor je u srpnju 2009. bez izbora išla predsjedniku Mesiću s potpisima većine koju je i tako imala. I ja sam 2011. u prosincu išao Ivi Josipoviću, mada je moja koalicija dobila preko 80 mandata. To nije bilo dovoljno, morao sam prezentirati papir, ne potvrdu za mehrewersteuer, nego prilično uvjerljive dokaze da iza mene stoje ljudi. Dakle, osoba koja uvjeri predsjednika da ima podršku većine svih zastupnika u Saboru, a znamo kako se to radi u Hrvatskoj već godinama. Sve drugo je muljaža, ima i toga u Hrvatskoj", tumači Milanović.