Konverzija kredita u švicarskim francima u eurske kredite dobra je za hrvatsko gospodarstvo
Ulagači očekuju pozitivan utjecaj zakona o konverziji kredita na hrvatsko gospodarstvo, potražnja za hrvatskim obveznicama raste
- 12.10.2015.
- Ispiši
Vlada je nedavno usvojila zakon kojim je teret troškova konverzije kredita u francima u eure prebacila na leđa banaka. Reakcija ulagača na taj potez odražava ravnodušnost, konstatira Bloomberg.
"On je negativan za banke ali je dugoročno dobar za gospodarstvo", objasnio je u petak u izjavi za Bloomberg Dmitri Barinov, menadžer u Union Investment Privatfondsu GmbH u Frankfurtu. Stoga potvrđuje važeću prognozu za hrvatske euroobveznice, po kojoj bi one u predstojećem razdoblju trebale bilježiti bolje rezultate od ostalih u istoj kategoriji. Po njegovoj će ocjeni zahvaljujući tom zakonu hrvatske javne financije postati otpornije na nagle fluktuacije valutnih tečajeva. "To će umanjiti ranjivost", drži taj analitičar.
Iako su u dva tjedna zaključno s 2. listopada euroobveznice Hrvatske najviše izgubile među istočnoeuropskim zemljama članicama Europske unije, posljednjih se dana oporavljaju paralelno s ostalim tržištima u nastajanju, nakon što je američka središnja banka odgodila podizanje kamatnih stopa. Tako je prošlog tjedna prinos na dolarske obveznice s rokom dospijeća 2024. godine kliznuo za 0,16 postotnog boda i u ponedjeljak ujutro iznosio je 5,03 posto, što je 1,13 postotna boda više u usporedbi s prinosima na mađarske obveznice sličnoga rejtinga.
Tako velika premija u odnosu na susjednu Mađarsku nije opravdana, smatra Timothy Ash, kreditni analitičar u Nomura Internationalu u Londonu. Među "nizom trendova koji očituju poboljšanje" Ash izdvaja opetovani rast hrvatskog gospodarstva u ovoj godini, nakon šest godina recesije, i smanjenje proračunskog manjka.
Pitanje kredita u švicarskim francima moralo se riješiti budući da se previše otegnulo i pritiskalo je tržišta i banke, ističe Ash. "Kao i u Mađarskoj, bankarski će sektor u konačnici uz gunđanje ipak prihvatiti rješenje", drži on.
Kako bi olakšala zajmoprimcima otplatu viših rata kredita zbog jačanja franka, hrvatska vlada pripremila je konverziju 3,4 milijarde dolara zajmova u švicarskim francima u eure a parlament je 18. rujna usvojio odgovarajući zakon. Hrvatska narodna banka (HNB) procjenjuje da će konverzija stajati zajmodavce, od kojih je većina u stranom vlasništvu, 1,2 milijarde dolara. Najveće banke najavile su sudske tužbe a u Europskoj središnjoj banci (ECB) mišljenja su da bi mjere mogle rezultirati smanjenjem hrvatskih deviznih rezervi i narušenim povjerenjem ulagača.
Lutz Roehmeyer iz Landesbanka Berlin Investmenta ne dijeli to mišljenje i tijekom prošlomjesečnog vala prodaja povećao je portfelj hrvatskih euroobveznica.
"Vrlo sam optimističan u pogledu Hrvatske", kazao je Roehmeyer prošloga tjedna. "Prinosi su previsoki, čak i kada se uzme u obzir slabi gospodarski rast i neuobičajen zakon o konverziji kredita koji je narušio odnose sa zapadnoeuropskim bankama", ističe.
EU će nastaviti pritiskati Hrvatsku u vezi financijske odgovornosti, napominje Roehmeyer.
Teška bi zadaća za novu vladu, koja će biti izabrana na izborima 8. studenoga, moglo biti smanjenje proračunskog manjka s za ovu godinu predviđenih pet posto BDP-a i paralelno očuvanje gospodarskog oporavka. Hrvatski bi BDP ove godine prema prosječnim procjenama 11 ekonomista trebao porasti za 0,5 posto. Prema procjenama Europske komisije, hrvatski javni dug bit će u 2016. uvećan na 93,9 posto BDP-a, s 90,5 posto projiciranih za ovu godinu, i time nadmašiti mađarski dug od 73,5 posto i prosječni javni dug u EU od 86,9 posto.
"To bi razdoblje zaleđenosti moglo u najmanju ruku potrajati do izbora", kazao je kreditni analitičar Ash iz Nomure Internationala. "Hrvatska će vjerojatno uspješno prebroditi sve te prijetnje, bez izazivanja većih potresa u temeljnoj priči s kreditima", poručio je.
(Hina) xvmo ygple