Hrvatski doprinos za pomoć Turskoj za zbrinjavanje sirijskih izbjeglica neće biti velik, a dobit će natrag od Komisije dobar dio onoga što je uložila u zbrinjavanje migranata, izjavio je u nedjelju hrvatski premijer Zoran Milanović govoreći o hrvatskom dijelu pomoći EU-a koji bi prema planu trebao biti nešto preko 7 milijuna eura.
"Svi ćemo morati nešto dati, ne mogu vam u ovom trenutku reći točno koliko, iako se govori o manje od 10 milijuna eura. Na kraju od EU-a dobijemo više nego što uplaćujemo, a od Europske komisije ćemo dobiti dosta povrata za ono što smo uložili", rekao je Milanović po dolasku na summit EU-Turska.
U nedjelju se u Bruxellesu održava summit čelnika EU-a i Turske na kojem bi dvije strane trebale konkretizirati ranije načelno dogovoren akcijski plan, a koji bi trebao omogućiti zaustavljanje migrantskog vala iz Turske prema Europi, zbog čega je u pitanje došao i schengenski prostor, jedno od najvećih postignuća u europskim integracijama.
Turska, koja je po službenim brojkama primila 2,2 milijuna Sirijaca, očekuje od EU-a veću financijsku pomoć, liberalizaciju viznog režima i pomicanje turskih pristupih pregovora s mrtve točke. Akcijski plan predviđa tri milijarde eura pomoći Turskoj, od čega bi 500 milijuna eura išlo iz europskog proračuna, a ostatak bi trebale osigurati zemlje članice. One bi trebale uplatiti iznos po jedinstvenom kriteriju, njihovu doprinosu u europskom proračunu na temelju bruto nacionalnog dohotka.
Najveći dio otpada na Njemačku, 534 milijuna eura, dok bi Hrvatska po tom izračunu trebala uplatiti nešto manje od 7.4 milijuna eura.
Milanović je rekao kako je sada teško reći točno u decimalu, koliki će iznos Hrvatska platiti, istaknuvši da je to sporedno pitanje. Dodao je da sada pitanje koliko kao tehnička vlada može o tome govoriti. Oko samog iznosa pomoći postoji još niz nejasnoća. Diplomatski izvori kažu da je moguće da se poveća dio koji ide iz europskoga proračuna, a smanji izravni doprinos zemalja članica.
Iz Njemačke i drugih zemalja neto uplatiteljica u europski proračun, čula se ideja da se smanje financijska sredstva onim zemljama neto primateljicama koje nisu voljne primati migrante. Međutim, to je gotovo neizvedivo jer takva odluka ne može proći u europskim institucijama budući da bi to značilo da to podrže i one zemlje koje bi time bile pogođene. S druge strane, Turska pokušava dobiti što više više. Ona je u početku tražila pomoć od tri milijarde eura godišnje.
U svakom slučaju, u zajedničkoj izjavi u nedjelju će biti potvrđena brojka od tri milijarde eura, ali pojedinosti kako će se doći do toga iznosa rješavat će se kasnije.
Premijer je izrazio i uvjerenje da će Slovenija ukloniti ogradu sa zajedničke granice s Hrvatskom.
"Bit će uklonjena", rekao je Milanović novinarima u Bruxellesu. Na upit kada će se to dogoditi, odgovorio je: "polako".
"Mi uredno šaljemo prosvjedne note. Sada ću o tome razgovarati s premijerom MIrom Cerarom", rekao je Milanović, a na upit zašto se Slovenija oglušuje na te prosvjedne note odgovorio da "vjerojatno pokušava nešto ušićariti".
Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova više je puta poslalo prosvjednu notu Sloveniji zbog nastavljanja protupravnog postavljanja bodljikave žice na državnom području Republike Hrvatske.
Tekst: Hina
Fotografija: Europsko vijeće
Pisane vijesti |
Govori i izjave |
Zoran Milanović
