Hrvatska se u listopadu svrstala uz bok Češkoj i Litvi snažnim skokom industrijske proizvodnje na godišnjoj razini, pokazalo je u ponedjeljak izvješće europskog statističkog ureda.
Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj, prilagođena za kalendarske i sezonske varijacije, porasla je u listopadu za 6,4 posto na godišnjoj razini, nakon 5,5-postotnog rasta u rujnu, pokazuje izvješće europskog ureda za statistiku.
Time se Hrvatska našla uz bok Češkoj, koja je zabilježila isti postotni skok industrijske proizvodnje, i Litvi, gdje je proizvodnja uvećana 6,5 posto. Uvjerljivo najveći skok industrijske proizvodnje na godišnjoj razini, za čak 14,6 posto, zabilježila je Irska.
Najizrazitiji pad proizvodnje na godišnjoj razini bilježile su Nizozemska, za 2,6 posto, Estonija, za 2,1 posto, i Grčka, za 1,9 posto.
U 28-članom EU u cjelini industrijska proizvodnja uvećana je u listopadu za 2,4 posto u odnosu na prošlogodišnji listopad, a u eurozoni za 1,9 posto. U prethodnom mjesecu porasla je 1,8 odnosno 1,3 posto.
Listopadski rast industrijske proizvodnje u EU rezultat je 4-postotnog povećanja proizvodnje kapitalnih roba, te 3,3-postotnog povećanja proizvodnje trajnih potrošačkih roba. Porasla je i proizvodnja energije za 1,2 posto, nakon gotovo stagnacije u prethodnom mjesecu.
U eurozoni je najviše porasla proizvodnja trajnih potrošačkih roba, za 4,2 posto, i kapitalnih roba, za 3,5 posto. Proizvodnja energije gotovo je stagnirala, nakon 1,8-postotnog pada u prethodnom mjesecu.
Na mjesečnoj je razini rast sezonski prilagođene industrijske proizvodnje u Hrvatskoj u listopadu znatno usporio, na 0,9 posto, nakon rujanskog 5,6-postotnog skoka, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.
Među zemljama članicama najviše je na mjesečnoj razini u promatranom razdoblju porasla industrijska proizvodnja u Litvi, za 11,3 posto, te u Nizozemskoj, za 4,3 posto. Najizrazitiji pad zabilježile su Grčka, od 1,2 posto, te Danska i Finska, obje od 0,9 posto.
Na mjesečnoj je razini sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u EU porasla za 0,5 posto, nakon stagnacije u prethodnom mjesecu. U eurozoni uvećana je 0,6 posto, nakon pada u rujnu za 0,3 posto.
Najviše je u EU i eurozoni u listopadu na mjesečnoj razini povećana proizvodnja trajnih potrošačkih roba, za 1,2 odnosno 1,8 posto. Izrazitije je porasla i proizvodnja kapitalnih roba, za 1,0 u EU odnosno za 1,4 posto u eurozoni.
Proizvodnja energije znatno je ubrzala u EU, s 0,1 na 0,8 posto. U eurozoni je pak usporila, s 1,4 na 0,6 posto.
Tekst i foto: Hina
Pisane vijesti |
Statistike |
Ekonomija
