Na današnjoj 1. sjednici Vlade Republike Hrvatske, ministri su izvijestili predsjednika Vlade Tihomira Oreškovića o izvršenoj primopredaji u ministarstvima.
Ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač kazao je kako je u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova zatekao tri važna postupka koja su u tijeku, a to su: postupak sukcesije imovine bivše države, postupak prilagodbe diplomatskih misija shengenskim standardima, te projekt Hrvatske kuće u Bruxellesu kao budućeg sjedišta hrvatske misije pri EU-u. Govoreći o proračunu, ministar Kovač rekao je da nije zatekao minus te da je za 2015. godinu izvršeno 88 posto proračuna. Dodao je da sigurno neće biti zatraženo više novca jer je procjena da se s tim proračunom može funkcionirati i ove godine. „Kuća nije bila u minusu, zaposlenika ima 1098 i uvjeren sam da ćemo složiti kvalitetan proračun koji će omogućiti daljnju racionalizaciju na razini ministarstva“ zaključio je ministar Kovač. Ministar obrane Josip Buljević istaknuo je da Oružane snage funkcioniraju bez problema te da je stanje u misijama dobro. Izvijestio je kako je proračun u konstantnom padu, te je u 2015. godini iznosio 1,3 posto BDP-a. „Na temelju prvih brifinga sa suradnicima mislim da ćemo moći funkcionirati u sklopu tog proračuna“, kazao je ministar Buljević.
Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić posebno se osvrnuo na migrantsku krizu, kao jedno od najvažnijih pitanja iz svog resora, kazavši da je već posjetio zimski prihvatni centar u Slavonskom Brodu. Ministar Orepić izvijestio je da do jutros u Hrvatsku ušlo 611.000 migranata, a do sada je sada na zbrinjavanje migranata utrošeno ukupno 145 milijuna kuna. Dodao je da je iz proračuna Europske unije Hrvatskoj je za to odobreno 12,4 milijuna eura, a povučeno je tek 9,9 milijuna eura. Naglasio je kako se radi na tome da se uskoro migranti uopće ne bi zadržavali u Hrvatskoj. Dodaje kako Ministarstvo treba biti efikasnije u povlačenju novca iz fondova. Ministar pravosuđa Ante Šprlje izvijestio je kako je u tom resoru lani zaprimljeno 950.000, a riješeno 970.000 predmeta, dok je oko pola milijuna predmeta ostalo neriješeno. Kazao je kako je proračun Ministarstva pravosuđa u 2015. godini bio 2,4 milijarde kuna, dodavši da se radi o iznosu koji okvirno zadovoljava potrebe ministarstva, uz eventualno malo povećanje, jer ima nepodmirenih troškova od 40 milijuna kuna za intelektualne usluge.
Ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović kazala je da je zatekla vrlo uređeno Ministarstvo te da će zbog niza reformskih poteza koje taj resor očekuje, trebati zapošljavati dodatne službenike. Izvijestila je i da Ministarstvo uprave ima nepodmirene obveze za hitronet uslugu, odnosno internetsko povezivanje ureda državne uprave, u iznosu od 4 milijuna kuna, a ukupni je proračun 38,8 milijuna kuna. Naglasila je i da je Ministarstvo uprave jedno od rijetkih koje je dobilo bezuvjetno izvješće državne revizije. Ministar regionalnog razvoja i europskih fondova Tomislav Tolušić izvijestio je da je apsorpcija sredstava iz EU fondova u 2015. bila 4 milijarde kuna, iako je bilo planirano 7,8 milijardi kuna. Ministar Tolušić kazao je i da je u 2015. pokrenuto je 89 postupaka dodjele bespovratnih sredstava ukupne vrijednosti 9,6 milijardi kuna. „Plan je kroz četiri operativna programa u ovoj godini pokrenuti 217 takvih postupaka ukupne vrijednosti oko 4 milijarde eura, a očekuje da će se realno povući oko milijardu eura“, rekao je.
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković upozorio je na kreditnu zaduženost koja trenutno iznosi nešto više od 5,5 milijardi eura (HAC, Autoceste Rijeka-Zagreb, Hrvatske ceste, HŽ Cargo, HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz). Dodao je da u razdoblju 2016. do 2020. ukupno na naplatu za glavnicu i kamate dolazi 5,3 milijardi eura, od čega u ovoj godini 1,47 milijardi eura. Ministar Butković izdvojio je i infrastrukturne projekte s kojima će nastaviti, kao npr. most Kopno-Čiovo, autocesta Beli Manastir-Osijek, modernizacija pruge Zaprešić-Zabok, Zračna luka Dubrovnik itd. Ministar poljoprivrede Davor Romić izdvojio je, kao neriješeno pitanje, obvezu Hrvatske da do kraja ožujka, temeljem ugovora s EU-om, riješi pitanje špekulativnih zaliha šećera, a riječ je o 37.000 tona. Istaknuo je da ako se Hrvatska tih zaliha ne riješi, kazna bi mogla biti 16,7 milijuna eura. Ministar Romić je izvijestio da je poslao pismo Europskoj komisiji u kojem moli da se rok za izvršenje obveze produži za najmanje četiri mjeseca.
Ministar gospodarstva Tomislav Panenić izvijestio je da je temeljem Zakona o strateškim investicijama trenutno prijavljeno 113 investicijskih projekata, od kojih je njih 47 spremno za nadležno vladino povjerenstvo. Kazao je i kako prema zakonu tim povjerenstvom predsjeda potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo, kojeg sada nema, te je zatražio od Vlade da se to što prije riješi, kako bi se ti projekti mogli početi realizirati. Kao prioritet je naveo završetak procesa restrukturiranja brodogradilišta, a naglasio je i potrebu za novom energetskom strategijom. „Krajnji je cilj da Hrvatska, koja je trenutno na ljestvici „Doing Business“ na 40. mjestu iduće godine uđe među prvih 25 zemalja po lakoći poslovanja u svijetu“, zaključio je ministar. Ministar financija Zdravko Marić kao jednu od glavnih zadaća ističe jačanje porezne sigurnosti. „Jedna od naših osnovnih zadaća dakle mora biti jačanje porezne sigurnosti. Česte izmjene na to ukazuju, kao i izvješće konzultantske kuće Deloitte o dojmu poruzetnika o poreznoj sigurnosti, koje je Hrvatsku uvrstila na samo dno po pitanju porezne sigurnosti, što zbog čestih zakonskih izmjena, što zbog nedorečenosti postupanja poreznih vlasti“, kazao je ministar Marić.
Ministar poduzetništva i obrta istaknuo je i kako je trenutno u tome ministarstvu prijavljeno 344 investicijskih projekata za poticanje temeljem zakona o poticanju investicija. „Ti projekti predviđaju u tri godine oko 11,9 milijardi kuna ulaganja, 7.200 novih radnih mjesta, a trenutno je njih 91 spreman za početak investicije“, dodao je ministar. Ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović kao ključne probleme u svom resoru vidi pitanje čistoća zraka i problem gospodarenja otpadom. Kazao je i kako je pokrenuo analizu zbog smještaja ureda u Zagreb Tower, čije rezultate očekuje za 7 do 10 dana. Govoreći o problemima u svom resoru, ministar graditeljstva Lovro Kuščević izdvojio je prenormiranost i neefikasnost sustava, zbog čega se na doing business ljestvicama nalazimo relativno nisko, nedostatak kvalitetnih prostornih podataka, nedostatnu kapacitiranost građevinske inspekcije, ali i sporost u provedbi legalizacije, posebno u agenciji koja je osnovana samo za tu svrhu. Ministar turizma Anton Kilman, između ostalog, istaknuo je da su najave za ovogodišnju turističku sezonu izuzetno povoljne i smatra da bi trebalo povećati proračun Hrvatskoj turističkoj zajednici kako bi se ona ojačala i jače angažirala u promociji, jer padaju neka konkurentska tržišta poput Sjeverne Afrike i Turske.
Ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić kazala je da veliki problem predstavlja Zavod za vještačenje osoba s invaliditetom jer im nedostaje velik broj stručnjaka i prostor te oko 23.000 predmeta čeka na vještačenje, a to znači 9 mjeseci. „Na taj način ugrožavamo ljudska prava osiguranika“, rekla je ministrica.
Novi ministar zdravlja Dario Nakić najavio je da će provjeriti mogućnosti vezane za hitnu helikoptersku službu koja je aktualna priča, dok ministrica socijalne politike i mladih kao najveći problem ističe broj neriješenih predmeta, kojih je 25 tisuća. Ministar kulture Zlatan Hasenbegović kazao je da je problem visina proračuna za Ministarstvo kulture, istaknuvši da njegovo povećanje mora biti prioritet, a ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar rekao je da su vrlo male mogućnosti uštede zbog aktualnog proračuna Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
„Čuo sam ogroman potencijal, mislim da sinergijom možemo zajedno raditi i taj potencijal iskoristiti“, kazao je predsjednik Vlade Tihomir Orešković nakon izlaganja ministara o zatečenom stanju u svojim resorima.
Nadalje, donesena je Odluka o imenovanju članova stalnih radnih tijela Vlade Republike Hrvatske te je izmijenjena je i dopunjena Uredba o Glavnom tajništvu Vlade Republike Hrvatske. Također, izmijenjena je i dopunjena Uredba o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora te provođenju njihove zaštite i osiguranja. U odnosu na važeću Uredbu, ovim Prijedlogom uredbe predlaže se kao štićene osobe II. kategorije odrediti prvog potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske te kao štićene osobe III. kategorije članove njihove uže obitelji.
Donesena je Odluka o pružanju humanitarne pomoći u Siriji i u susjednim zemljama, kojom se prihvaća prijedlog Ministarstva vanjskih i europskih poslova povodom Donatorske konferencije za Siriju, koja će se održati 4. veljače 2016.godine, u Londonu, u iznosu od milijun eura. U cilju konkretizacije provedbe navedenog, Vlada Republike Hrvatske zadužuje Ministarstvo vanjskih i europskih poslova da provodi projekte i druge aktivnosti putem bilateralnih i multilateralnih kanala koje obuhvaćaju područja ratne i poslijeratne demokratske tranzicije, obrazovanja, zdravstva, zaštite žena, djece i vjerskih manjina, te održivi gospodarski razvoj u maksimalnoj godišnjoj vrijednosti do 200.000,00 eura.
Donesena su rješenja o odobrenju sredstava na teret Proračunske zalihe Odluke o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i drugih proračunskih korisnika Državnog proračuna Republike Hrvatske u prvom tromjesečju 2016. godine. Tako se Ministarstvu unutarnjih poslova, za podmirenje troškova vezanih za zbrinjavanje migranata odobrava iznos od 8.596.497,09 kuna, Ministarstvu zdravlja, iznos od 4.500.000,00 kuna, za podmirenje troškova osiguravanja zdravstvene skrbi migranata radi njihovog humanitarnog prihvaćanja i zbrinjavanja, te Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje, iznos od 2.927.475,40 kuna.
Vlada je na sjednici odobrila i prelazak granice Republike Hrvatske oružanim snagama država saveznica (država članica NATO-a i država Partnerstva za mir) radi sudjelovanja u zajedničkim vježbama s Oružanim snagama Republike Hrvatske koje će se održati u Republici Hrvatskoj, tijekom veljače i ožujka 2016. godine.
Na sjednici je donesen i Prijedlog zakona o uskrati isplate uvećanja plaća osnovi ostvarenih godina radnog staža kojim se uskraćuje isplata uvećanja plaća po osnovi ostvarenih godina radnog staža državnim i javnim službenicima za 4, 8 i 10 posto. Ministrica rada i mirovinskoga sustava Nada Šikić kazala je kako je prema važećem zakonu uskrata prava na uvećanje plaće državnim i javnim službenicima bila na snazi do 31. prosinca 2015. godine. Pojasnila je i država da je u prvom tromjesečju na privremenom financiranju i da će se rashodi za zaposlene u državnom proračunu za preostalo razdoblje 2016. godine morati planirati u iznosu manjem no što je to bilo planirano u 2015., pa je primjenu te mjere neophodno produžiti na ostatak godine. Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je kako je nužno nastaviti dijalog sa socijalnim partnerima, obzirom na situaciju s plaćama i proračunom te najavio sindikatima javnih i državnih službenika kako priprema sastanak s njima. Ministar zdravlja Dario Nakić naglasio je da to neće dovesti do smanjenja plaća, već samo neće biti povećanja plaća. „To treba istaknuti jer će se u javnosti pokrenuti pitanje da idemo odmah na smanjenje plaća“, zaključio je ministar Nakić.
Foto: Hina
Pisane vijesti |
Odluke i sjednice Vlade
