Ministar financija Zdravko Marić, danas je u izjavi za medije nakon sjednice Vlade komentirao zadnje projekcije rasta i osnovnih makroekonomskih indikatora za EU i EMU, koje je objavila Europska komisija.
Za Hrvatsku su korigirali svoju prethodnu projekciju otprije tri mjeseca sa 1,4 na 2,1 što je u usporedbi sa svim članicama EU najveća korekcija naviše.
Na tu korekciju Vlada gleda pozitivno, kao na dobru početnu osnovu, izjavio je. "Međutim to nije stopa rasta s kojom se možemo zadovoljiti, ne samo u našem mandatu, nego općenito u srednjem roku i ova će Vlada učiniti sve što može da taj rast ubrza", naglasio je.
Rekao je i da će mjere koje će uskoro prezentirati prije svega biti usmjerene na jačanje domaće ukupne potražnje, odnosno prvenstveno na investicijsku aktivnost, za koju smatraju da bi trebala biti jedan od glavnih, ako ne i glavni pokretač i motor rasta u nadolazećem razdoblju.
Upitan koliko je korekcija prognoza rezultat vjere u ovu Vladu, a koliko rezultat rada prošle Vlade, ministar financija je odgovorio da je to teško kvantificirati, ali da je na tu korekciju sigurno imala velik utjecaj i sama nova Vlada, njezine najave i program.
Na upit koliko je prognoza EK proračunskom deficitu u ovoj godini od 3,9 posto BDP-a blizu namjera Vlade, ministar financija je naglasio da je namjera Vlade da ta razina bude što bliže 3 posto.
"Mi već za ovu godinu ciljamo razinu od 3 posto BDP-a. Projekcija EK od 3,9 posto BDP-a je napravljena uz tzv. "no policy change" pretpostavku, odnosno bez promjene ikakvih politika i mjera. Mi smo tu da napravimo mjere i promjene, koje će proračunski deficit za ovu godinu dodatno sniziti prema razinama od 3 posto. Naš je cilj svesti javni dug u iduće tri do četiri godine na razinu od 80 posto BDP-a, s trenutnih skoro 90 posto“, kazao je ministar Marić.
Ministar Marić ponovio je da će u sljedećih nekoliko dana nastaviti razgovore s kolegama ministrima o proračunu, ali i da su ove poruke Europske komisije dobar pokazatelj da Hrvatska definitivno mora napraviti određene napore kako bi proračunski deficit dodatno smanjila, a istodobno pojačala gospodarske aktivnosti.
Ponovio je i da se zalaže za stabilan porezni sustav, odnosno da se ove godine ne bi trebale dogoditi promjene u oporezivanju. "I u ovom priopćenju Europske komisije stavlja se određeni naglasak na poreznu politiku, a i ranije su dolazile određene sugestije da se razmotri mogućnost uvođenja i poreza na nekretnine koje nisu u upotrebi. Moja je osnovna zamisao ove se godine fokusirati na rashodnu stranu proračuna, poslati jasnu poruku kako domaćoj tako i međunarodnoj poslovnoj i investicijskoj zajednici da je ono što mi želimo od poreznog sustava stabilan i privlačan porezni sustav u smislu pojačavanja, stimuliranja i u konačnici stimuliranja investicija", kazao je.
I ministar gospodarstva Tomislav Panenić zadovoljan je najnovijim procjenama Europske komisije. "Drago mi je da su prepoznali napore Vlade koji vode u tom smjeru. Isto tako, i moje gospodarstvo će aktivno podržavati tu politiku, ponajprije rast BDP-a i zapošljavanja, dakle stvaranja novih radnih mjesta", kazao je.
Ministar Panenić je rekao i da su danas na sjednici Vlade u žurnu proceduru poslane izmjene zakona vezane uz strateške investicije, te da postoji cijeli niz projekata koji u idućih 6 mjeseci mogu biti realizirani.
Na novinarsko pitanje je li rad bivše Vlade pridonio boljoj prognozi Europske komisije, Panenić je odgovorio. "Vlada je vjerojatno radila ono što je smatrala najbolje. Mi smatramo da možemo to puno bolje napraviti. Ja se zahvaljujem na njihovim naporima, ali sigurno ćemo dati dodatni napor da pojačamo aktivnosti i da ne bude da je to zasluga samo prošle Vlade", kazao je ministar gospodarstva Panenić.
Pisane vijesti |
Zdravko Marić
