Predsjednik Vlade Orešković: Investitorima smo poručili da će Vlada učiniti sve da privuče investicije

Predsjednik Vlade Tihomir Orešković, sudjelujući na konferenciji Proračun zaokreta u organizaciji EPH i Hrvatske gospodarske komore, najavio da se razmatra korištenje drugog mirovinskog stupa za smanjivanje duga autocesta i IPO kroz koji bi se građanima ponudilo da investiraju u autoceste
 

"Treba stvoriti pozitivnu klimu, imamo neke konkretne poteze koje možemo vrlo brzo povući, a imat će utjecaj na smanjenje ne samo duga nego i kamata koji imaju izravan utjecaj na proračun", kazao je Orešković odgovarajući na pitanja novinara nakon svog izlaganja na konferenciji.

Spomenuo je da je dug autocesta oko 4,5 milijardi eura te da se razmatra kako iskoristiti drugi mirovinski stup i da se omogući građanima da kroz IPO (inicijalnu ponudu dionica) građani investiraju u autoceste. "Mislim da je to dobra investicija. To ćemo prezentirati kad bude pravo vrijeme, ali idemo u tom smjeru", naveo je Orešković.

Predsjednik Vlade Orešković je kazao da je u proteklih 30 dana u razgovorima s investitorima poručio da je Vlada otvorena za biznis i da će učiniti sve kako bi privukla investicije.

Rekao je kako je Kitzbuehl prije otprilike mjesec dana bila prva prilika za predstavljanje plana i ideja investitorima koji drže više od 80 posto hrvatskog duga. "Mogu reći da su pozitivno reagirali", istaknuo je Orešković.

Naveo je i da sada čekaju proračun, jer to će biti prvi potez koji će pokazati smjer ove Vlade.

Napomenuo je da se smanjuju spreadovi po hrvatskim obveznicama, što znači da su investitori počeli kupovati hrvatske obveznice, uvjereni da će se gospodarstvo pokrenuti, a nova Vlada fokusirati na investicije i stvaranje pozitivne klime.

Podsjetio je i da je u Bruxellesu u Europskoj komisiji predstavio promjene koje će se uvesti radi poboljšanja gospodarske klime. Najavio je da u petak u Hrvatsku dolazi europski povjerenik za ekonomska i financijska pitanja Valdis Dombrovskis.

Osvrnuo se i na jučerašnji samit EBRD-a u Londonu, ocijenivši da su rezultati razgovora bili dobri. "Bitno mi je kao premijeru da počnemo mijenjati klimu. Počevši u Bruxellesu i u Londonu, uvjereni smo da smo to pokrenuli", rekao je Orešković, dodavši da želi pokazati da je Hrvatska otvorena za biznis i da će Vlada učiniti sve da privuče investicije.

Predsjednik Vlade je u izlaganju naveo pet reformskih točaka.

"Prva je aktiviranje pola milijarde eura 'mrtvog kapitala' u vlasništvu države kako bi se smanjio javni dug", rekao je. Podsjetio je da se u  sklopu Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI)  raspolaže sa imovinom vrijednom 30 milijardi eura, među kojom je od 1.400 do 1.500 nekretnina, zatim neiskorištena zemljišta koja treba staviti u funkciju te 1.300 tvrtki u javnom sektoru.

Kao drugu točku je naveo stvaranje fonda za srednje i male poduzetnike, vrijednog oko pola milijarde eura, o kojem je već razgovarao s predstavnicima HBOR-a, HAMAG-a i bankama.

Treće je povlačenje 10,7 milijardi  eura iz europskih fondova, što je, ocijenio je, ogroman potencijal, posebice u području turizma i infrastrukture. Najavio je kako će u svoj ured uvesti funkciju chief integration officera (CIO), koji će koordinirati rad i investicije u raznim gospodarskim sektorima. 

Četvrta točka su investicije, a premijer Orešković je naveo da ulagači traže sigurnost i stabilnu poreznu politiku. Pritom je istaknuo da je LNG terminal strateški projekt ne samo za Hrvatsku nego i za Europu, a da su prilike za investiranje i turizam, infrastruktura i poljoprivreda. 

Kao petu točku izdvojio je proračun, u kojem će se, kako je kazao, vidjeti reforme u javnoj upravi i zdravstvu, istaknuvši da je potrebno provesti pametne promjene.

Ministar financija Zdravko Marić na konferenciji je najavio da, prema Smjernicama ekonomske i fiskalne politike, koje će biti predstavljene na ovotjednoj sjednici Vlade, ukupna razina rashoda proračuna za ovu godinu ne bi trebala biti veća od plana za 2015. godinu, koji je bio nešto viši od 120 milijardi kuna, a da bi deficit proračuna trebao biti na razini od 3 posto BDP-a.

"Što se tiče same biti rashodne strane proračuna, važno je istaknuti da ukupna razina rashoda proračuna koja se financira iz takozvanih općih izvora, dakle poreza i doprinosa, neće prijeći niti prošlogodišnje izvršenje, dok će porast na ukupnoj stavci rashoda biti vidljiv u elementima EU sredstava", izjavio je Marić na konferenciji "Proračun zaokreta" u organizaciji EPH-a i Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Pritom je kazao da ukupna razina rashoda proračuna za ovu godinu ne bi trebala biti veća od plana za 2015. godinu, dapače da bi se trebala i nešto smanjiti, ali da će detalje otkriti tek u četvrtak na sjednici Vlade na kojoj će biti predstavljene Smjernice.

"Ali, namjera je da se i na stavkama materijalnih rashoda i subvencija traže određeni elementi ušteda i racionalizacija kako bi ispunio taj zacrtani cilj. Postoje određene kategorije rashoda koje po svom automatizmu moramo planirati u većem iznosu u odnosu na prošlu godinu. To su naša uplata u proračun EU, rashodi za kamate, sredstva za indeksaciju mirovina i dr., a to je sve skupa iznos od preko 2,5 milijarde kuna i znači za taj iznos mi moramo naći,  uštede kako bismo vratili ukupnu rashodnu stranu proračuna na maksimalnu razinu prošle godine", rekao je.

Na upit uključuju li planirani rashodi i mogućnost rasta mase plaća za zaposlene u javnom sektoru za oko 1,8 milijardi kuna zbog rasta BDP-a dva uzastopna kvartala za 2 posto, Marić je podsjetio da će se u srijedu sastati sa sindikatima javnih i državnih službi s kojima će "podijeliti određene detalje Smjernica i proračunskog okvira, pa će nakon toga i to javno obznaniti".

Novinare je zanimalo i hoće li proračun Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) u dijelu poticaja za zapošljavanje biti niži i hoće li se HZZ morati više orijentirati na europske fondove, a ministar financija je kazao da su "i HZZ i neki drugi proračunski korisnici uvidjeli mogućnosti i prilike u europskim fondovima".

O inicijalnoj javnoj ponudi (IPO) HAC ONC-a Marić je kazao da se razmatraju različite mogućnosti i opcije. "U ovom trenutku još nismo donijeli konačnu odluku, ali dobro je da postoje određene alternative. I jučer u Londonu od EBRD-a smo dobili jasnu poruku da će u određenim segmentima poduprti taj proces", izjavio je Marić te ponovio da se razmatraju i mogućnost privatizacije kroz IPO, o čemu se razgovaralo i s mirovinskim fondovima, ali da konačna odluka još nije donesena.


(Tekst: Hina/Vlada, Foto: Hina)

Pisane vijesti