Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Tihomir Orešković sastao se danas, u Banskim dvorima, s potpredsjednikom Europske komisije za euro i socijalni dijalog Valdisom Dombrovskisom.
„Situacija je vrlo ozbiljna, izgubili smo četiri godine“, kazao je na početku izjava okupljenim novinarima predsjednik Vlade Orešković. Rekao je da se rezultati reformi koje je bivša Vlada obećala i govorila da se provode, nažalost, ne vide te nam sada zbog toga prijeti postupak korektivnih mjera. Dodao je da Europska komisija još nije odlučila o tome, ali da bi Hrvatska mogla biti prva zemlja u kojoj su se uvele.
Predsjednik Vlade kazao je da je na današnjem sastanku potpredsjedniku Europske komisije predstavio Vladin plan: „Jasno smo rekli da se Vlada fokusira na to da smanjimo dug, povećamo investicije, smanjimo deficit, smanjimo broj nezaposlenih i da pokrenemo konkretne reforme“. Europska komisija danas objavljuje i izvješće o Hrvatskoj, a predsjednik Vlade Orešković istaknuo je „da stvari na papiru nisu dobre“ i dodao: „Ova Vlada neće pričati, već raditi i provoditi reforme“.
Što se tiče današnje objave Državnog zavoda za statistiku o rastu BDP-a, premijer je kazao da 1,6 posto rasta nije dovoljno, pogotovo kada ga usporedimo s rastom u susjednim zemljama, koje imaju bolje rezultate. „Povećat ćemo investicije za male i srednje poduzetnike, povući sredstva iz fondova Europske unije, povećati investicije i nadam se da će tim mjerama iduće godine rast BDP-a biti bolji“, zaključio je predsjednik Vlade.
Potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis zahvalio je premijeru i ministrima na spremnosti koju su pokazali za provođenje reformi. Kazao je da Europska komisija danas objavljuje izvještaj u okviru postupka Europskog semestra, u kojem se daje ocjena socijalnih i ekonomskih kretanja u svim zemljama članicama, uključujući i Hrvatsku, gdje se bilježi blagi ekonomski oporavak i očekuje se rast BDP-a od 2,1 posto u 2016. i 2017. godini. Isto tako, u Hrvatskoj se bilježi i očekuje pad nezaposlenosti, ali ima i puno izazova na kojima još treba raditi. Tako je jedno od glavnih područja kojima se treba baviti visoka razina javnog i privatnog duga, a isto tako i visoka razina nezaposlenosti, koja je posljedica kreiranja malog broja novih radnih mjesta, a u tom je kontekstu problem i odljev radne snage. Još jedno područje koje predstavlja izazove i probleme, istaknuo je potpredsjednik EK, je bankarstvo jer banke bilježe visoku razinu neprihodujućih zajmova.
„Prošle je godine Komisija zaključila da u Hrvatskoj postoji situacija prekomjernih makroekonomskih neravnoteža i u namjeri da se riješe te neravnoteže definirala je šest preporuka, koje su međutim provedene samo u ograničenoj mjeri“, nastavio je potpredsjednik Dombrovskis. Preporuke se odnose na fiskalni okvir, na rashode proračuna, na reformu tržišta rada i na reformu mirovinskog sustava. U svim tim područjima preporuke nisu provedene na zadovoljavajući način, a jedino područje u kojem Europska komisija smatra da su preporuke uspješno provedene odnosi se na rješavanje nesolventnosti poduzeća.
Što se tiče fiskalne strane, Europska komisija zaključuje da cilj smanjenja proračunskog deficita nije ostvaren u 2015. godini, iako će se konačni rezultati znati tek u travnju ove godine. „Sada je pitanje kako djelovati da se riješe te ekonomske neravnoteže i danas smo ohrabreni sastankom na kojem smo vidjeli da je nova Vlada spremna suočiti se s problemima i riješiti ih kroz reforme“, istaknuo je potpredsjednik Europske komisije i dodao: „ Zadovoljni smo činjenicom da je nova Vlada odlučila da će u 2016. godini proračunski deficit svesti na razinu ispod 3 posto BDP-a“.
Europska komisija spremna je pružiti tehničku pomoć hrvatskoj Vladi u provođenju potrebnih mjera i reformi. Ta će se tehnička pomoć odnositi i na bolje korištenje raspoloživih fondova Europske unije, kako strukturnih tako i kohezijskih.
Na upit o mogućem uvođenju korektivnih mjera za Hrvatsku, potpredsjednik Dombrovskis istaknuo je da je procedura korektivnih mjera relativno nova, uvedena nakon krize koja je nastupila 2009. godine. „Ove godine procedura je skraćena tako da više ne prati pojedinu zemlju članicu kroz šest, već kroz četiri kategorije i može se zaključiti da je određena zemlja bez makroekonomskih neravnoteža, da ima neravnoteže, da ima pretjerane neravnoteže i da ima pretjerane neravnoteže koje zahtijevaju korektivne mjere“, kazao je. Što se tiče Hrvatske, naglasio je da ne može unaprijed kazati u kojoj će kategoriji biti, jer će se zaključci donositi u nekoliko sljedećih tjedana. „U svakom slučaju znamo da je 2015. godine Hrvatska postigla samo ograničen napredak u rješavanju svojih makroekonomskih neravnoteža“, zaključio je potpredsjednik Europske komisije.
Na kraju je kazao da, bez obzira u koju će se kategoriju Hrvatska svrstati, treba postojati program ambicioznih, strukturnih reformi i to će Komisija pratiti. „Dijelim mišljenje premijera Oreškovića da postoji zamah i volja da se reforme provedu, vidjet ćemo kako će se to napraviti i kakva će biti daljnja procedura“.
Na novinarski upit o smjeni ravnatelja SOA-e Dragan Lozančića, premijer Orešković rekao je da će ovih dana donijeti odluku i obavijestiti javnost o tome. Što se tiče imenovanja Milijana Brkića za ministra branitelja, kazao je da je to isti proces kao i s drugim ministrima, te da će se uskoro sastati s njime i odlučiti.