Česte su kritike na račun Vlade da je disfunkcionalna, prespora, neučinkovita. Što kažete na takve kritike?
- Kritiku treba uvijek čuti, treba vas potaknuti na bolje, međutim, ja ne bih nazvao Vladu sporom i disfunkcionalnom jer se mnogo toga radi i stvaraju se temelji za daljnji rad. To se, nažalost, ne vidi u javnosti. Ali iz tjedna u tjedan građani će Vladu doživljavati sve učinkovitijom. Ne zato što tek počinjemo raditi, nego zato što ćemo doći u fazu u kojoj će se vidjeti prvi rezultati.
Dojam je da su čelnik Mosta Bozo Petrov i ostali članovi Mosta, kao i vi, ministri iz Mostove kvote, vrlo nepovjerljivi prema partnerima iz HDZ-a. Čega se zapravo bojite?
- Ne bih rekao da postoji nepovjerenje. Ja u svog zamjenika imam povjerenja i mislim da će to biti dobra suradnja. To su naprosto procesi usklađivanja, jer mi nismo u klasičnoj koaliciji, nego u suradnji na temelju reformskog sporazuma i za to je potrebno i usklađivanje i vrijeme. Nije dobro uspostaviti odnos u kojem je netko u pat-poziciji i mora glumiti fikus. Nama je cilj provođenje reforme.
Ali između Bože Petrova i Tomislava Karamarka toliko je nepovjerenje pa se čini da jedan drugome ne bi ni mobitel ostavili na čuvanje.
- Mislim da je vaš dojam nepovjerenja između njih dvojice pretjeran. Radi se o jednom političkom diskursu i nadmudrivanju, ali postoji i konstruktivni element u tom odnosu koji se preslabo vidi.
Je li predsjednik HDZ-a pretjerao u kritici prema ministru unutarnjih poslova Vlahi Orepiću?
- Vjerujem da su neke izjave i nastupi bili možda presnažni, ali očekujem da će se stvari normalizirati.
Hoće li građani uskoro na prijevremene parlamentarne izbore?
- Mislim da neće jer je duh suradnje i konstruktivni pristup jači nego što se to opaža i ja ga osjećam u komunikaciji s ljudima iz HDZ-a. Mislim da smo daleko od opcije ponovnih izbora.
Kako tumačite to što zasad kažnjavaju samo Most. Vama rejting pada, dok je HDZov stabilan?
- Ljudi su općenito skloni inerciji i tome da krivicu svale na nekog novog na političkoj sceni.
Čuo sam da uspijevate razdvojiti i kasnije zbrinuti čak 90 posto kućnog otpada, iako živite u stanu u velikoj zgradi u Zagrebu. Moj je prosjek više nego dvostruko manji, iako se jako trudim.
- Ako nemate djece s pelenama, onda je to moguće. Nije to neki veliki problem, samo je potrebna volja i disciplina. Biootpad odvajamo i jednom tjedno odvozimo na vikendicu gdje imamo kompostište. Papir i karton do najsitnijeg komadića skupljamo u jednoj posudi, a razne vrste plastike u drugoj. U našem naselju kontejnera za takvu vrstu otpada ima dovoljno. Staklo također odvajamo i povremeno odvozimo u obližnji kontejner. Jedino limenke i aluminijsku foliju moramo odvoziti u reciklažno dvorište.
Smeta li vam što u Zagrebu velikoj većini građana nije omogućeno da u krugu od sto-dvjesto metara bacaju biootpad u posebni spremnik?
- To nije dobro i to se može promijeniti. Žao mi je što sustav gospodarenja otpadom u Zagrebu uglavnom ne omogućuje odvojeno prikupljanje biootpada. Međutim, s Gradom osnivamo zajedničku radnu skupinu za unaprjeđenje sustava pa će i to biti jedan od smjerova razvoja.
Pripremate novi koncept gospodarenja otpadom. Što će se promijeniti za građane u tom smislu kada novi sustav zaživi?
- U mnogim gradovima postavljene su javne posude za papir, plastiku i staklo, najčešće u formi tzv. zelenih otoka s većom ili manjom učestalošću postavljanja. Ne valja to što je redovni, prilično čest odvoz organiziran isključivo za miješani komunalni otpad. Građani time dobivaju poruku da tog otpada ima najviše te da se o njemu najviše brine. Kako se to može promijeniti? - Pred zgradama zna biti više kontejnera za miješani komunalni otpad. Stoga ne bi trebalo biti problem već postojeće kontejnere prenamijeniti za papir i karton, plastiku, odnosno biootpad. Reciklabilni otpad - papir i plastika - odvozi se u reciklažni centar koji mora imati sortirnu liniju i prešu, biootpad na kompostište, a tek ostatni otpad u obližnji centar za gospodarenje otpadom. Reciklažni centri sa sortirnim linijama ključni su za funkcioniranje sustava jer se u njima obavlja priprema za tržište i transport a time ujedno i za recikliranje. Već jednostavnim ručnim sortiranjem dovezenom se papiru, a posebno plastici podiže tržišna vrijednost, a prešanjem i baliranjem omogućuje ekonomski održiv transport. To mora postati pravilo. Dakle, sustav odvojenog prikupljanja mora uključiti i sortirne linije, što danas često nije slučaj pa se pojedini gradovi i općine suočavaju s problemom plasmana odvojeno prikupljene nesortirane sirovine.
Hoćete li zakonom prisiliti gradove i općine da promijene sustav gospodarenja prikupljenih sirovina?
- Da. Nedostaje odlagališna pristojba (tzv. landfield taksa), vrsta poreza na odlaganje koja će potaknuti gradove i općine na jačanje sustava odvojenog prikupljanja. Gradovima i općinama na raspolaganju će biti obimna sredstva EU za financiranje projekata odvojenog prikupljanja i drugih programa povećanja ekološke održivosti gospodarenja otpadom, koje ćemo uskoro predstaviti.
Pripremate i program gradnje centara za ponovnu uporabu. Objasnite nam taj koncept?
- To je jedan od projekata koji osmišljavamo da bismo u segmentu zaštite okoliša povukli što više novca iz EU, a bit će ih još. Svi mi povremeno kupujemo novi i rješavamo se starog namještaja, mijenjamo garderobu, bacamo madrace, tekstil... Često bacamo predmete koji još imaju uporabnu vrijednost. A ponovna uporaba je najvredniji oblik recikliranja. Konkretno, to bi izgledalo tako da grad ili općina organizira prihvatni centar u koji se i uz pomoć komunalnog društva može organizirati dovoz. Tamo bi se sortirale i skladištile upotrebljive stvari koje bi se u konačnici mogle prodavati ali i dijeliti socijalno ugroženim građanima. U projekt bi se trebale uključiti i udruge građana.
Kada ćete ići s novim zakonskim prijedlozima?
- Tijekom ove godine. Plan gospodarenja otpadom bit će prezentiran prvi. Do kraja ove godine planiramo izmijeniti i Zakon o održivu gospodarenju otpadom. Međutim, nećemo čekati s provedbom akcijskih programa, jedan od njih je kućno kompostiranje, što je provedivo u vrlo kratkom vremenu jer veći dio građana za to ima uvjete. Potrebna je mala površina okućnice za komposter, koji se može dobrim dijelom financirati kroz program, a komunalno poduzeće će pružiti potrebnu podršku i nadzor. To je izravno rasterećenje komunalnog sustava pa će građani koji to prakticiraju imati jeftiniju uslugu.
Strategijom je predviđena gradnja 13 centara za gospodarenje otpadom, dio je sagrađen, dio je u gradnji, a ostalo je u planu. Što će biti s tim projektom?
- Centri za gospodarenje otpadom koncipirani su za obradu miješanog komunalnog otpada mehaničko-biološkom obradom tako da im je glavni proizvod gorivo iz otpada uz vrlo malo izdvajanje metala za reciklažu. Ovo rješenje ne omogućuje da do 2020. ostvarimo cilj od 50% recikliranja, a uz to čini značajan dodatni trošak za sektor gospodarenja otpadom, očekivano 500 do 1000 kuna godišnje po kućanstvu. Stoga želimo predviđene centre unaprijediti tako da se udio miješanog komunalnog otpada koji u njih pristiže značajno smanji. Međutim, dva centra su u probnom radu, a za druga dva je odobreno financiranje iz EU i pokrenut strogo definiran postupak javne nabave te nisu moguće promjene. Preostale centre želimo unaprijediti, što će omogućiti ispunjenje ciljeva i istodobno smanjiti troškove sustava za građane.
Hoće li se u Zagrebu graditi spalionica otpada?
- Smatram da gradnja spalionice otpada nije dobro rješenje. Mnogo je razloga protiv takve opcije, a uostalom postoje indicije da bi financiranje iz sredstava EU bilo jako teško opravdati.
Uključeni ste u rad HGSS-a? Za što ste specijalist?
- Sada sam u pričuvnom sastavu HGSS-a, Stanice Zagreb. Godinama sam se bavio speleologijom i planinarstvom te dobro poznajem tehnike spašavanja iz jama i špilja.
Jeste li sudjelovali u akcijama spašavanja ljudi?
- Jesam, puno puta, neke su bile kratkotrajne kao potrage za izgubljenima na Sljemenu, a neke s dugotrajnim transportom unesrećenih iz nepristupačnih područja tijekom više od 15-ak sati.
Neki kažu da bi HGSS trebao naplaćivati, recimo turistima, usluge spašavanja. Što vi mislite?
- Mi smo volonteri. Nisam pobornik promjene našeg pristupa jer bi to promijenilo i karakter HGSS-a u kojem je dominantan entuzijazam i ne pada vam na pamet ubirati novac za taj trud. Motiv je pomoći i spasiti čovjeka. Uspjeh je najveća nagrada. Važna je edukacija posjetitelja prirode, ukazivanje na nužnost dobre opremljenosti, pravilnog planiranja, a ne kažnjavati nesretnike.
Ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović pripremila je izmjene pravilnika koji regulira prava ministara - od limita na karticama i cijeni hotelskog smještaja do reduciranog prava na korištenje službenog automobila s vozačem. Kada će to izglasati Vlada i što vi mislite o tom prijedlogu?
- Namjera je dobra jer potiče smanjenje troškova. Osobno se ponašam tako da se već uklapam u tu shemu. Za poslovne obveze vikendom nastojim koristiti javni prijevoz ili osobni automobil. Karticu dosad još nisam koristio.
Vozite li svoj auto uopće otkako ste ministar?
- Manje nego prije, uglavnom vikendom.
Izradili ste analizu troškova iseljavanja iz Zagreb Towera. Što je pokazala, hoćete li Ministarstvo iseliti iz Zagreb Towera?
- Državna revizija je rekla svoje mišljenje o preseljenju, no nalaz ne mijenja opstojnost ugovora. Analizirali smo ugovor i ustanovili da bi prijevremeno raskidanje ugovora - koji je potpisan na pet godina - Ministarstvo i Fond stajalo 5,1 milijun kuna zbog troškova uređenja prostora plus 26 milijuna kuna potencijalnog gubitka na ime izmakle dobiti zajmodavca. Dakle, izlazak iz Zagreb Towera sada je preskup.
Dakle u Zagreb Toweru ostaje i Ministarstvo zaštite okoliša i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost?
- Ostat ćemo do isteka ugovora, još 42 mjeseca. Od DUUDI-ja smo dobili informaciju da ne postoji adekvatan prostor u kojem bi zajedno funkcionirali Ministarstvo, Fond i HAOP - jer to što smo pod jednim krovom pruža niz pogodnosti i smanjuje troškove. Mogućnosti za dugoročno rješavanje tog problema su preuređenje odgovarajućeg prostora u čiji bi posjed država mogla doći, ili čak i gradnja zgrade, maksimalno energetski učinkovite. Važno da se za financiranje projekta maksimalno iskoriste programi financiranja EU.
Razgovarao: Marko Špoljar
Vijesti iz medija |
Okoliš |
Slaven Dobrović
