Među prioritete u hrvatskoj vanjskoj politici dr. Kovač navodi i jačanje odnosa sa susjedima ili, kako sam kaže, u nekim slučajevima i saniranje. Nakon BiH dr. Kovač putuje u Mađarsku, a u planu je i posjet drugim zemljama u okruženju.
Vaš prvi službeni posjet kao ministra vanjskih poslova bio je u BiH. Zašto ste baš izabrali BiH i koji su vam dojmovi?
- Dojmovi su vrlo pozitivni. Posjet u BiH nosi trostruku poruku. Prvo, pokazuje da nova hrvatska Vlada želi sa svim susjedima jačati bilateralne odnose. Drugo, pokazuje da postoji kontinuitet državne politike prema BiH, prema kojoj Hrvatska ima posebnu odgovornost. Hrvatska je susjedna zemlja, potpisnica Daytonskog ugovora, koja temeljem svoga Ustava skrbi o Hrvatima izvan Hrvatske. Znači i o Hrvatima u BiH, gdje su jedan od tri ustavotvorna naroda. Hrvatskoj je jako stalo do toga da se Bosna i Hercegovina dobro razvija, da se postigne uređenje koje će omogućiti da zadovoljni i s prijateljima Bošnjacima i Srbima potpuno ravnopravni Hrvati krenu prema uključenju u EU. Treće, Hrvatska će podržati najavljenu kandidaturu BiH za članstvo u EU.
Je li nešto konkretno dogovoreno tijekom posjeta BiH?
- S kolegom ministrom Igorom Crnadkom dogovorio sam da ćemo prilikom njegova uzvratnog posjeta Hrvatskoj, nakon što kandidatura za EU bude istaknuta, potpisati sporazum o europskom partnerstvu, koji će biti temelj za pružanje tehničke podrške na putu BiH prema članstvu u EU.
Kakva je poruka upućena Hrvatima u BiH?
- Što se tiče Hrvata u BiH, uvjeren sam da mogu biti fantastičan motor europske integracije, posebno stoga što će zahtjev za članstvo biti podnesen u vrijeme predsjedanja Dragana Čovića Predsjedništvom BiH. Stekao sam dojam da su za Hrvate u BiH puna ravnopravnost i europska integracija dvije strane iste medalje. Ukupno gledajući, Hrvatska želi još snažnije odnose s BiH, a to ćemo pokazati i održavanjem zajedničke sjednice hrvatske VladeiBiH-Vijeća ministara. Tu je želju artikulirao i predsjedatelj Vijeća ministara Denis Zvizdić.
Koji su prioriteti hrvatske vanjske politike u vremenu koje slijedi?
- Jačanje, u nekim slučajevima i saniranje odnosa sa susjedima, općenito snažniji međunarodni angažman Hrvatske, djelotvornija suradnja u sklopu Europske unije, izgradnja atlantskog partnerstva, svesrdno podržavanje hrvatskih tvrtki u osvajanju inozemnih tržišta. Služba vanjskih poslova mora u potpunosti biti u funkciji svladavanja dvaju temeljnih izazova nove Vlade, poboljšanja kreditnog rejtinga Hrvatske kako bismo uz što niže kamatne stope otplaćivali svoje dugove i privlačili ulaganja, bilo domaća ili strana, kako bi se otvorilo što više radnih mjesta u Hrvatskoj.
Razgovarali ste s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović i dogovorili da će vanjska politika biti usklađena.Što to konkretni je znači?
-To znači da ćemo poštivati Ustav, koji kaže da Vlada vodi vanjsku i unutarnju politiku i da predsjednik, to jest predsjednica Republike s njom surađuje u oblikovanju i provođenju vanjske politike. Toga ćemo se držati. Službom vanjskih poslova upravlja Vlada, a o tome kamo i kako ćemo se kao zemlja kretati usuglašavat ćemo se s predsjednicom. Osobno se veselim suradnji naše Vlade s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, posebno na vanjskopolitičkom planu.
Pozornost je izazvala vaša inicijativa da se riječ regija zamjeni susjedstvom?
- Stvari su vrlo jednostavne. Hrvatska ima šest neposrednih susjeda, Italiju, Sloveniju, Mađarsku, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru. Sa svim susjedima, bližim i daljnjim, bili oni u EU i NATO-u ili još na putu da to postanu, želimo snažne prijateljske odnose. Na tome ćemo intenzivno raditi. Što se tiče većih zemljopisnih cjelina, Hrvatska je specifična, neka vrsta geopolitičkog amfibija, sjecište je srednje i jugoistočne Europe. Hrvatska mora disati punim plućima, biti emancipirana i razvijati vertikalnu, srednjoeuropsku suradnju, u to spada i inicijativa Baltik-Jadran-Crno more, i horizontalnu, jugoistočnoeuropsku suradnju. Hrvatska od ovakvog pristupa može profitirati, posebno na planu povećavanja energetske neovisnosti. Vlada Zorana Milanovića, ali i sam bivši premijer, u znatnoj mjeri su nas posvađalii s mnogima u okruženju.
Izbjeglička kriza u velikoj mjeri predstavlja izazov i za ujedinjenu Europu. Hoće li u budućnosti opstati Schengen i što možemo očekivati sljedećih mjeseci?
- Zemlje Europske unije su prisiljene naći zajedničko rješenje za izbjegličku krizu. Koliko god sada stanje u Europskoj uniji djelovalo krhko, uvjeren sam da će Europska unija opstati i iz ovoga izazova izaći snažnija.
Hoće li Hrvatska, kada je riječ o izbjegličkoj krizi, više surađivati sa susjedima, prije svega Slovenijom, Mađarskom, ali i Srbijom?
- Hoće, već smo krenuli u jača nje odnosa. Predsjednik Vlade Orešković bio je prošlog petka u Sloveniji i razgovarao s kolegom Miro Cerarom, ja ću sutra boraviti u posjetu Mađarskoj i razgovarati, među ostalima, s kolegom Szijjartom.
Možemo li očekivati bržu normalizaciju odnosa Srbije i Hrvatske?
- Sa svim ćemo susjedima pojačati komunikaciju i suradnju, na dobrobit naših zemalja.
Kako ocjenjujete četiri godine Kukuriku koalicije kada je riječ o vanjskoj politici?
- Vi ste u svom pitanju djelomično dali i odgovor. Ne želim se obazirati na naše prethodnike i prilike koje nisu iskoristili. Naš je moto: umjesto velikih najava i riječi, počnimo raditi. Dokazujmo se djelima, ne riječima.
Kakav bi imidž Hrvatska trebala danas imati u Europi i svijetu, nakon što nas se već nekoliko godina percipira i kaoeuropske pacijente. Hoće li, ako pokrenemo gospodarstvo, porasti i utjecaj Hrvatske u EU?
- Nova Vlada ima veliku šansu i pokrenuti potrebne promjene u Hrvatskoj kako bismo napokon postali konkurentno društvo u kojem mladi i stariji mogu živjeti svoju kreativnost. Moramo svoje društvo proluftati, uhvatiti se posla, vjerovati u sebe. Hrvatska iza sebe ima sjajne uspjehe. Uspjeli smo se konstituirati kao demokracija, kao slobodno društvo, izvojevali smo međunarodno priznanje, svojim smo oružanim i policijskim snagama samostalno oslobodili svoju zemlju koja je velikom dijelom bila okupirana, mirno reintegrirali hrvatsko Podunavlje, uključili se u NATO i EU. Mi smo uspješna priča. Ovakav narativ moramo širiti i vjerovati u sebe.
Bivša Vlada nudila vam je veleposlaničko mjesto u Varšavi, ali ste se ipak odlučili na povratak u Hrvatsku i angažirali unutar HDZ -a. Zašto?
- Imao sam privilegiju biti hrvatski veleposlanik u Njemačkoj sve dok nismo postali punopravna članica EU, što je bio jedan od temeljnih ciljeva prve demokratski izabrane vlasti 1990. prevođene predsjednikom Tuđmanom i HDZ-om. Prisjetimo se da je u svojoj pristupnoj riječi u Hrvatskom saboru na prvom zasjedanju 30.svibnja l990. kao treću najhitniju neposrednu zadaću predsjednik Franjo Tuđman naveo uključivanje u Europu i europeizacija Hrvatske. Nakon toga sam se htio vratiti i ostati u Hrvatskoj. Uslijedio je poziv predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka da se aktivno uključim u daljnju afirmaciju HDZ-a i vraćanje povjerenja hrvatskih građana u našu stranku.
Jeste li zadovoljni što ste taj poziv prihvatili?
- Ponosan sam da nam je to pod vodstvom Tomislava Karamarka uspjelo, da smo s Domoljubnom koalicijom ostvarili suradnju s prijateljima iz Mosta i da sada imamo šansu pod vodstvom predsjednika Vlade Oreškovića Hrvatsku učiniti bolje uređenom, konkurentnom i inovativnijom.
Bili ste diplomat, dobro poznajete prilike u MVP-u. Što bi prije svega poručili svojim budućim suradnicima?
- Uhvatimo se svi zajedno posla, budimoponosni na ono što smo u proteklih 25 godina kao nacija na vanjskopolitičkom planu postigli. Idemo raditi za Hrvatsku.
Razgovarao Jurica Kobler
Jutarnji list, 1.2.2016.
Vijesti iz medija
