Inicijativa Europska prijestolnica kulture (EPK) promiče bolje razumijevanje među europskim gradovima i pridonosi zbližavanju europskih naroda, uz istovremeno isticanje europskoga kulturnog bogatstva i raznolikosti, kao i zajedničkih kulturnih osobina Europe.
Grad Rijeka bit će prva hrvatska
Europska prijestolnica kulture 2020. godine. Odlučilo je to Povjerenstvo nezavisnih stručnjaka nakon što je obišlo Dubrovnik, Osijek, Pulu i Rijeku, gradove koji su 29. svibnja 2015. godine izabrani u drugi krug natjecanja i nakon dvodnevnoga predstavljanja predloženih programa. Predsjednik Povjerenstva nezavisnih stručnjaka za izbor hrvatske
Europske prijestolnice kulture za 2020. godinu
Steve Green objavio je odluku Povjerenstva u četvrtak,
24. ožujka 2016., na konferenciji za medije održanoj u Muzeju Mimara.
Konačan sud o tome koji od četiriju gradova najbolje ispunjava kriterije i koji svojim programom najbolje može prenijeti poruku europskoga zajedništva Povjerenstvo je donijelo nakon dvodnevnoga zaključnog predstavljanja tijekom kojega su gradovi u Zagrebu 23. i 23. ožujka dobili priliku za pojedinačno 45-minutno izlaganje pred Povjerenstvom. Preporuka Povjerenstva da Rijeka bude prva hrvatska
Europska prijestolnica kulture 2020. službeno će biti usvojena Odlukom Vlade Republike Hrvatske. Uz preporuku Povjerenstva dolazi i preporuka za dodjelu Nagrade
Melina Mercouri u iznosu od 1,500.000 eura koji će biti isplaćen najkasnije do kraja ožujka 2020. godine pod uvjetom da Rijeka kao buduća
Europska prijestolnica kulture nastavi poštovati obveze preuzete u fazi prijave, ispunjava kriterije i uzima u obzir preporuke Povjerenstva navedene u izvješćima o odabiru i praćenju.
Rijeka, buduća
Europska prijestolnica kulture 2020., kojoj je prestižna titula dodijeljena za program
Luka raznolikosti, ponudila je program čiji je cilj stvoriti grad kulture i kreativnosti za Europu i budućnost. Objavljujući odluku Povjerenstva, Steve Green je naglasio da su svi ostali gradovi koji su ušli u drugi krug natjecanja također ispunili sve zadane kriterije, ali da se odluka Povjerenstva „ne temelji na nasljeđu i povijesti, već na planovima za budući život grada“, odnosno da se procjena predloženih programa gradova nije temeljila samo na programima koje su gradovi pripremili za 2020. godinu već i na svemu onome što imaju namjeru ostvariti i u godinama nakon što ponesu titulu
Europske prijestolnice kulture. Uz posebnu zahvalu djelatnicima hrvatskoga Ministarstva kulture na velikoj predanosti i stručnosti u radu i suradnji na projektu, predsjednik Povjerenstva Steve Green čestitao je gradovima koji su ušli u drugi natječajni krug istaknuvši da su „sva četiri grada naporno radila kako bi došla do te točke i, iako se to može činiti kao tek rad četiriju timova, u njega su bile uključene stotine ljudi i to je ključ uspješnosti u svim četirima slučajevima“.
Steve Green predstavio je prijavne knjige (
bid book) svih četiriju gradova. Dubrovnik se predstavio programom pod nazivom
Grad u stvaranju s naglaskom na kulturnu komponentu, Osijek je svoj program
Kisik ostvario u suradnji s velikom mrežom veza sa susjednim gradovima, a Pula je prijavom
Demilitarizirajmo ponudila program revitalizacije nasljeđa vojne povijesti grada.
Dobrodošlicu Hrvatskoj u „veliku obitelj
europskih prijestolnica kulture“ poželio je Michel Magnier, direktor Službe za kulturu i kreativnost Opće uprave za obrazovanje i kulturu Europske komisije, koji je podsjetio kako je inicijativa
Europske prijestolnice kulture pokrenuta prije trideset godina i do danas se razvila u jedno od najistaknutijih kulturnih događanja u Europi usmjerenih na promidžbu međukulturnoga dijaloga.
„Temeljno je pravilo da procedura odabira bude otvorena, poštena i ispravna prema svim gradovima koji su sudjelovali i mogu potvrditi da su sva pravila poštovana te da je konačna odluka donesena na temelju rigorozne analize svih prijavljenih projekata“, rekao je Magnier te istaknuo kako „odabrati nositelja nije uopće bio lak zadatak za Povjerenstvo“.
Prisutnima se u ime Ministarstva kulture Republike Hrvatske obratila dr. sc. Ana Lederer, zamjenica ministra kulture, koja je čestitala svim gradovima koji su se natjecali za titulu
Europske prijestolnice kulture, a posebno gradovima Dubrovniku, Osijeku, Puli i Rijeci, koji su ušli u drugi krug natjecanja. Zamjenica ministra kulture istaknula je kako „hrvatski gradovi prepoznaju kulturu kao katalizator promjena i dugoročno ulaganje u napredak društva u cjelini. Uvidjeli su snagu i moć kreativnih procesa, ne samo za lokalnu zajednicu nego i za cjelokupno društvo.“
„Uloženo je doista puno truda i vjerujem kako će, bez obzira na to koji grad danas bude ponio naslov, svi gradovi imati osjećaj uspješnosti i ponosa. Velika bi šteta bila da se barem dio aktivnosti koje su započete u ovome procesu ne nastavi pa pozivam sve gradove da nastave započetim smjerovima, kako bismo 2020. godine zajedničkim snagama poduprli prvu hrvatsku
Europsku prijestolnicu kulture“, rekla je zamjenica ministra kulture dr. sc. Ana Lederer.
U Povjerenstvu nezavisnih stručnjaka za izbor hrvatske
Europske prijestolnice kulture bila su dva stručnjaka koje je imenovalo Ministarstvo kulture (Ivana Katurić i Maroje Mrduljaš), dok su ih deset imenovale institucije i tijela Europske unije. Povjerenstvom je predsjedavao Steve Green (Velika Britanija), kojeg je imenovala Europska komisija i koji ima bogato iskustvo u međunarodnim kulturnim odnosima te ulozi kulture i jezika iz rada s EUNIC-om (Europska mreža kulturnih instituta) i Britanskim kulturnim institutom. Osim Stevea Greena, Europska komisija imenovala je Jordija Parda (Španjolska), voditelja Fondacije Pau Casais i stručnjaka u strateškome planiranju i urbanoj obnovi kroz kulturu i turizam, i Suzanu Žilič Fišer (Slovenija), profesoricu i pročelnicu Odjela za medije i komunikaciju Sveučilišta u Mariboru i glavnu direktoricu projekta
Maribor – Europska prijestolnica kulture 2012. Članovi Povjerenstva koji je imenovalo Europsko vijeće jesu: Urlich Fuchs (Njemačka), zamjenik umjetničkoga direktora i direktor programa grada Linza,
Europske prijestolnice kulture 2009. i
Marseille ‒Provence, Europske prijestolnice kulture 2013., Aiva Rozenberga (Latvija), direktorica programa Rige kao
Europske prijestolnice kulture 2014., Pauli Sivonen (Finska), direktor Muzeja Serlachius. Europski parlament u Povjerenstvo je imenovao Sylviju Amann (Austrija), koja je stručnjakinja za urbani, regionalni i ruralni razvoj, kulturu i kreativnu ekonomiju, Cristinu Farinha (Portugal), stručnjakinju za razvoj kreativnih industrija i nacionalnih kulturnih strategija, Agnieszku Wlazeł (Poljska), stručnjakinju u razvojnim strategijama publike i bivšu umjetničku direktoricu festivala, a Odbor regija imenovao je Antona Romboutsa (Nizozemska), gradonačelnika nizozemskoga grada 's-Hertogenboscha i nekadašnjega voditelja
Nederlands Dans Theatrea.
Proglašenju hrvatske
Europske prijestolnice kulture 2020. godine nazočili su gradonačelnici gradova koji su ušli u drugi krug natjecanja, Boris Miletić (Pula), Ivan Vrkić (Osijek), Andro Vlahušić (Dubrovnik) i Vojko Obersnel (Rijeka). Uz zamjenicu ministra kulture dr. sc. Anu Lederer, bili su prisutni ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar, pomoćnica ministra kulture dr. sc. Iva Hraste Sočo, pomoćnik ministra kulture Davor Trupković, zatim veleposlanik Irske u RH Nj. E. Timothy Harrington, zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Vesna Kusin te brojni drugi dionici političkoga i kulturnoga života Hrvatske.
Uz Rijeku, naslov
Europske prijestolnice kulture 2020. nosit će i jedan irski grad, a odluka o tome koji će to grad biti očekuje se u srpnju 2016. godine. Prije hrvatskoga i irskoga grada 2020. prestižni naslov koji dodjeljuje Europska unija nose 2016. Donostia ‒ San Sebastian (Španjolska) i Wrocław (Poljska), zatim Aarhus (Danska) i Paphos (Cipar) u 2017., u 2018. bit će to Leeuwarden (Nizozemska) i Valletta (Malta) te Matera (Italija) i Plovdiv (Bugarska) u 2019. godini.
Ministar kulture RH dr. sc. Zlatko Hasanbegović sastao se s gradonačelnikom Rijeke gospodinom Vojkom Obersnelom
4. travnja 2016. godine u Ministarstvu kulture čestitavši još jednom „čitavomu timu grada Rijeke na uspješno predstavljenoj kandidaturi za projekt
Europske prijestolnice kulture kojoj je ključni nositelj grad Rijeka te je zajednički interes cijele Republike Hrvatske“. Ministar je istaknuo i kako će grad Rijeka u Ministarstvu kulture i u njemu osobno imati pouzdanoga suradnika u nadolazećem razdoblju te da je potrebno stvoriti pozitivno i radno ozračje.
U razgovoru s ministrom, zamjenicom ministra kulture dr. sc. Anom Lederer i pomoćnicom ministra dr. sc. Ivom Hraste Sočo zaključeno je kako glavna polazišna točka u sufinanciranju projekta i njegovom kvalitetnom razvoju trebaju biti dobre prakse europskih gradova, a zajednički je cilj slijediti primjere poput Košica ili Guimarãesa, koji su stekli značajna sredstva iz europskih fondova. Gradonačelnik Obersnel potvrdio je kako je grad Rijeka svjestan velikih potencijala i raspoloživih sredstava Europskih strukturnih i investicijskih fondova te da je najveći dio kapitalnih troškova projekta
Europska prijestolnica kulture planirano financirati iz tih izvora.
Europska prijestolnica kulture projekt je koji ujedinjuje različita područja suradnje te je planiran i međuresorni sastanak na kojem će sudjelovati i raspraviti financijski okvir na temelju predloženih troškovnika Ministarstvo kulture, Ministarstvo turizma, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Ministarstvo financija.
Projekt hrvatske
Europske prijestolnice kulture 2020. važan je i dugoročan projekt, kojim se ostvaruje prilika za stvaranje i promidžbu pozitivne slike o Hrvatskoj u globalnim okvirima, zaključeno je na kraju sastanka ministra kulture dr. sc. Zlatka Hasanbegovića i riječkoga gradonačelnika Vojka Obersnela.
Dvije godine od prve prezentacije inicijative Europska prijestolnica kulture (više)
Prijavne knjige gradova (PDF):
Više informacija na:
European Commission Culture
Kako bi se zainteresirana javnost i cijela Hrvatska što bolje upoznala s projektom EPK, osim informacija na službenim internetskim stranicama
Ministarstva kulture, pokrenuta je i
stranica na Facebooku koja daje uvid u sva aktualna događanja, novosti i druge zanimljive informacije vezane uz projekt.
