S Tomislavom Karamarkom, prvim potpredsjednikom Vlade, razgovarali smo uoči stranačkih izbora za predsjednika HDZ-a. On u novi mandat želi ući s pomlađenim HDZ-om, u kojem će i dalje biti mjesta i za iskusne kadrove, tako da nova generacija članova preuzme ključne uloge u stranci i izvršnoj vlasti. Karamarko najavljuje i daljnju demokratizaciju HDZ-a koja, rekao je, podrazumijeva da se stranački vrh ne miješa u izbor ljudi ni na jednoj razini upravljanja strankom. Najavio je da će u njegovu najužem timu nakon stranačkog sabora biti i Damir Jelić, šef njegova izbornog stožera, i glavni tajnik Milijan Brkić.
U nedjelju su izbori u HDZ-u. Jedini ste kandidat za predsjednika, hoće li članovi HDZ-a imati motiva izaći na izbore?
- Volio bih da ima više kandidata jer bi se konstruktivnom raspravom u kampanji vjerojatno pojavile i neke druge političke ideje. Opet, činjenicu da sam jedini kandidat gledam i kao potvrdu svoga dosadašnjeg rada, rezultata i pobjeda na svim izborima u prošle četiri godine. Vjerojatno će to što sam jedini kandidat demotivirati dio naših članova da izađu na izbore, ali 30.000 potpisa podrške mojoj kandidaturi, šest puta više od onog što je bilo potrebno, gledam kao vrlo jasan iskaz povjerenja i na tome im unaprijed zahvaljujem.
Što mislite zašto niste imali protukandidata? Je li riječ o pragmatičnoj procjeni - HDZ je dio vlasti pa nisu potrebne promjene u stranci ili je riječ o stranu mogućih protukandidata da ne budu marginalizirani ne prođu li na izborima?
- Ima istine u prvom dijelu vašeg pitanja. Stranku smo konsolidirali, demokratizirali, uveli princip glasanja jedan član jedan glas i, što je najvažnije, pobijedili smo baš na svim izborima do sada i s partnerima preuzeli odgovornost za vođenje države. Ne čudim se što članstvo nije sklono promjenama i što su odlični rezultati u prošle četiri godine utjecali na spremnost nekog našeg člana da se kandidira za predsjednika HDZ-a. Opet, HDZ je demokratska stranka u kojoj svatko može birati i biti biran i zaista bih sa simpatijama gledao na svakog protukandidata.
U svom programu za novi mandat u HDZ-u navodite da ne želite radikalizam, isključivost, da se odustaje od lustracije i da želite pomladiti stranku. Svojevrsni zaokret, prije godinu dana i te kako je bila aktualna priča o lustraciji?
- Nikad nisam rekao da je potreban zakon o lustraciji, nego da je potrebno mijenjati društvenu klimu kako bismo se distancirali od svih totalitarizama. Promjenu društvene klime možemo nazvati svojevrsnom lustracijom, ali koga lustrirati nakon 20 i više godina? To je problem s lustracijom. Da je lustracija provedena prije 20 godina, ona bi imala smisla. Ali odnos prema svim zločinačkim režimima mora biti isti.
Budući da ste najavili svojevrsnu smjenu generacija u HDZ-u, neki su vam u stranci to zamjerili jer u HDZ-u ima mnogo ljudi koji ne zadovoljavaju kriterij mlađe generacije, ali su uspješni na terenu. Očekujete li revolt starijih HDZ-ovaca?
- Neće biti revolta jer ljude nećemo otpisivati, to bi bilo nekorektno i netaktično. Ljudi koji su navikli pobjeđivati i koji su prepoznatljiva lica HDZ-a sigurno će biti u funkciji stranke. Ali želim da u stranci promoviramo i neke nove, mlade ljude. A takvih u HDZ-u imamo stvarno mnogo.
Kad sve skupa sagledate, je li bilo pogrešno što ste Milijana Brkića izložili kandidaturi za ministra branitelja?
- Ako pogledamo što je sve prošao nakon kandidature, onda je bilo pogrešno. Nisam mogao vjerovati da će se ponoviti isti zločesti igrokaz prema njemu koji smo jednom već vidjeli. Mislili smo da su ispucali sve argumente, Visoki je upravni sud postupak, koji nisu bili u stanju provesti kako treba, poništio. No, ti ljudi koji su još uvijek u MUP-u očito ne prezaju ni od čega.
Sad su ti ljudi koji drže MUP vaši partneri u Vladi.
- Naši partneri iz Mosta koji vode MUP konačno su počeli provoditi promjene i mijenjati ljude koji su najbolji dokaz da je u protekle četiri godine u policiji vladao kriterij političke podobnosti, a ne stručnosti i profesionalnosti. Pokazuje to i pljačka usred policije u Heinzelovoj ulici.
Jeste li zadovoljni prvim aktualnim satom ove Vlade u Saboru?
- Još dok sam bio u oporbi smatrao sam da aktualni sat treba civilizirati tako da se pitanja ministrima i premijeru unaprijed pošalju pa da, ako je netko od zastupnika zaista zabrinut i zainteresiran za neku temu, na aktualcu može dobiti kvalitetnu informaciju. Ali ne, mi se bavimo time tko će koga uloviti na lijevoj nozi i jače mu podmetnuti. Radi se cirkus, a kad si u cirkusu, onda vrijeđaš. Namjera svih SDP-ovih pitanja za mene na ovotjednom aktualnom satu bila je da me se ponizi i da ispadnem radikalan. To im nije uspjelo i nikad im neće uspjeti.
Kao i proteklog proljeća uoči obljetnice Jasenovca i Bleiburga, velike su podjele u društvu, a ove se godine događa i bojkot službene komemoracije u Jasenovcu jer Srpsko narodno vijeće i židovske zajednice ne žele sudjelovati u službenom protokolu. Kažu da je dolaskom nove vlasti na djelu relativizacija i revitalizacija ustaškog režima. Kako to komentirate?
- To je jako loša poruka hrvatskom društvu, to je nekorektno prema žrtvama Jasenovca i ta je tema vrlo bolna i opet vodi u podjele. Postoji dosta političkih ciljeva koje bih želio postići, ali od svega bih najviše htio okončati tu priču ideoloških podjela u našem društvu. To nam oduzima previše energije, a ne donosi nam ništa dobro. Pa u svakoj prilici osuđujem sve totalitarne režime: i nacizam i ustaštvo i komunizam. Ova je tema stvarno postala bespredmetna. Nastojim spustiti tenzije u svakom svom javnom nastupu i to ću činiti i dalje. Žao mi je što se žrtve Jasenovca politiziraju jer žrtve zaslužuju naše poštovanje, a bojkotiranje službene i organizacija zasebnih komemoracija sigurno nije iskazivanje poštovanja. Riječ je o najjeftinijem obliku politikantstva koji žrtve nisu zaslužile. Još jednom pozivam sve udruge i pojedince da žrtvama Jasenovca iskažu sve poštovanje koje one zaslužuju.
Činjenica je da su se od formiranja nove Vlade događale situacije koje su pomogle takvoj percepciji, a koje nisu jasno osuđene. Tako je potpredsjednik Sabora Ivan Tepeš sudjelovao na prosvjedu protiv sankcija televiziji Z1 na kojem se izvikivalo Za dom spremni. Nije li te pojave trebalo jače osuditi?
- Osudili smo te povike više puta. Mogu to ponavljati koliko god treba, ali da budem jasan, oni nikad ne mogu biti dovoljno snažno osuđeni. Od tih povika ogradio se i kolega Tepeš. Nikad nije jasno ustanovljeno tko je to izvikivao na tom prosvjedu, ali to samo pokazuje da je izostala pravovremena intervencija policije, pa mi danas možemo samo nagađati je li to bio provokator koji je želio da se taj skup pamti po tome ili netko drugi. Ogradili smo se nebrojeno puta, ali dok god nas se bude poticalo, očekivalo se od nas da se stalno ograđujemo od tih povika, bit će i provokatora koji će dalje provocirati i produbljivati podjele u društvu na ideološkoj osnovi. To je priča koja može ići unedogled i u njoj više ne želim sudjelovati.
Židovske zajednice prigovaraju da načelno osuđujete sve totalitarne režime bez jasne i oštre osude ustaškog režima.
– Holokaust je jedno od najvećih zala koje se dogodilo čovječanstvu. Nitko pametan to ne spori. Razumijem i kolektivnu bol pripadnika židovskog naroda zbog toga i duboko suosjećam s njima. Rekao sam više puta, ponovit ću opet, osuđujem baš svaki totalitarni režim, nacistički, fašistički i ustaški, ali i komunistički. Ovaj sam tjedan imao sastanak s izaslanikom ministarstva vanjskih poslova SAD-a za pitanja holokausta g. Nicolasom Deanom, ali i predstavnicima Vlade Države Izrael. Imali smo odličan sastanak na kojem smo zaključili kako su prošle Vlade presporo rješavale otvorena pitanja židovske zajednice u Hrvatskoj i dogovorili smo da se ti procesi znatno ubrzaju. Ni u jednom trenutku nisam stekao dojam da postoji bilo kakav problem s ovom Vladom, dapače. Uostalom, to je g. Dean i jasno istaknuo u svojim javnim nastupima nakon posjeta Hrvatskoj.
Hoćete li ići na službenu komemoraciju u Jasenovac?
- Da, kao prvi potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske planiram otići na službenu komemoraciju u Jasenovac i još jednom javno osuditi sve totalitarne režime i zamoliti generacije koje dolaze da budu pametnije od onih koji su nam Jasenovac i Bleiburg ostavili u nasljeđe.
Dosad niste bili u Jasenovcu?
- Dosad sam bio u opoziciji pa nisam niti bio pozivan.
Iz vašeg se kruga čuju ideje da se 23. kolovoza, na Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, uvede kao obljetnica svih stratišta u Hrvatskoj. Zašto mislite da je dobro da se na jedan dan obilježavaju sve žrtve?
- Mislim da je dobro da prema svim žrtvama iskazujemo jednak pijetet. Žrtve zaslužuju naše poštovanje bez obzira koji totalitarni režim bio kriv za stradanja nevinih. Jedan dan iskazati počast svim žrtvama znači odbaciti ideološke podjele i prihvatiti da su sve žrtve jednake u boli i poštovanju. To ne znači da trebamo prestati obilježavati konkretne datume koji nas podsjećaju na žrtve i mjesta masovnih stratišta. Mi 23. kolovoza trebamo obilježiti kao dan kad smo jedinstveni u osudi najvećeg ljudskog zla, a to je oduzimanje ljudskog života uime političke ideologije.
Prvi ste potpredsjednik Vlade za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, osim smjena koje ste tražili u policiji i SOA-i, koje ćete poteze još povući?
- Kao svoj glavni zadatak u Vladi vidim maksimalno ubrzavanje investicija i ulaganja u gospodarstvo. Šokirao me podatak da Hrvatska ima 30 milijardi eura vrijedne neiskorištene državne imovine i kao jedan od svojih prioriteta postavio sam da je što više stavimo u funkciju. Želim drastično povećati korištenje fondova Europske unije, odmrznuti ulaganja i privući strane investicije. To su moji glavni ciljevi, a ne isprazna prepucavanja o ideologiji. Kad su posrijedi kadrovske promjene, pa logično je da pokretanje gospodarstva i druge promjene ne možemo napraviti bez promjene ljudi koji će voditi ključne projekte. Velika većina ovih koje smo zatekli to nije u stanju. Pa pogledajte koje smo projekte pokrenuli nakon što su pet godina stajali! To su veliki infrastrukturni i energetski projekti koji su bili blokirani zbog nesnalaženja i nedostatka jasne političke vizije poput LNG terminala na Krku, pruge Dugo Selo - Križevci i terminala u Luci Gruž. O LNG terminalu se samo govorilo, a mi ćemo ovih dana s partnerima početi taj projekt koji će od Hrvatske stvoriti energetsko čvorište, a građani dobiti jeftiniji plin. Terminal u Luci Gruž ulaganje je vrijedno 100 milijuna eura, s 200 radnih mjesta. Pruga Dugo Selo-Križevci priča je o kvalitetnijem korištenju fondova EU s obzirom na to da čak 85% sredstava za tu investiciju dolazi iz fondova. Ovo će ljeto početi i izbor izvođača radova za Pelješki most.
Smjene u MUP-u dogodile su se tek nakon pljačke u sjedištu policije u Heinzelovoj, a za razrješenje šefa SOA-e Lozančića trebala su dva mjeseca. Čini se da premijer Orešković i ministar Orepić vašu poziciju prvog potpredsjednika Vlade zaduženog za taj resor baš i ne cijene...
- Žao mi je što su se morali dogoditi ti neugodni događaji koji su poljuljali povjerenje u policiju da bi započeli procesi na koje sam upozoravao. No ta je tema za mene apsolvirana, ministar Orepić ima moju podršku u provođenju promjena ljudi koji su na pozicijama zbog svoje političke podobnosti, a ne stručnosti. Kad je riječ o SOA-i, nemam potrebu više se baviti tom temom, to je sada u rukama predsjednice i premijera.
Stječe se dojam da i premijer i ministar unutarnjih poslova sigurnosno-obavještajni sustav žele držati što dalje od HDZ-a?
- U velikoj su zabludi svi članovi Mosta koji misle da je njihova uloga kontrola HDZ-a. Želimo da u cijelom sustavu prevladava stručnost, a ne politička podobnost, a ako to netko želi prikazati drukčije, to je njihov problem.
Na Facebooku ste poručili da premijer još ima potporu HDZ-a, a kad je ne bude imao, onda više neće niti biti premijer. Postoji li mogućnost izvanrednih izbora i uskraćivanja HDZ-ove potpore premijeru? O čemu će ovisiti HDZ-ova potpora Oreškoviću?
- Ne znam zaista zašto je ta konstatacija izazvala toliko interesa kad je riječ o notornoj činjenici. Premijer nije na izborima dobio povjerenje građana, već je povjerenje dobio u Hrvatskom saboru od HDZ-a, Mosta, Domoljubne koalicije i drugih partnera. Što se tiče HDZ-a, sve dok se premijer bude bavio provođenjem reformi i drugih elemenata našeg programa koji smo usuglasili tijekom formiranja Vlade, on će imati našu podršku. Prošli smo fazu međusobnog upoznavanja, uigravanja i isprobavanja nekih varijanti i sad je vrijeme za ozbiljne poteze i za prave promjene i reforme. Biračima smo obećali da će prioritet biti gospodarstvo i investicije i zaista očekujem da na tome bude težište u njegovu radu. Dok je tako, on će imati našu podršku.
Nakon dva i pol mjeseca rada Vlade HDZ-a, Mosta i nestranačkog premijera, biste li ponovno ušli u tu suradnju?
- Sve dok budem drugi čovjek Vlade, to je znak da u tu Vladu imam povjerenja. Još se s kolegama iz Mosta uspijevamo dogovoriti o svakom bitnom pitanju i zato još nemam razloga žaliti za nekom drugačijom mogućnošću i htjeti neku drugu opciju. No, ako primijetim da u Vladi ili dijelu Vlade ne postoji pozitivna energija i volja za provođenje reformi, bit ću prvi koji će to javno reći i potaknuti promjene. Zasad za to još ne vidim potrebe.
I sami ste rekli da je Vlada prespora, jeste li očekivali od premijera menadžera da će biti jači motor?
- Ne skrivam da sam očekivao znatno brže provođenje reformi i povlačenje poteza. Očekivao sam to od i od premijera, ali i drugih članova Vlade. Premijer se dosad bavio raznim stvarima, ali sad kada su se neke stvari posložile, zaista očekujem da se prioritetno bavi gospodarstvom i investicijama. Zbog toga je i dobio naše povjerenje.
Koji su najvažniji zakoni koje Vlada kani donijeti u prvoj godini mandata?
- Naš su prioritet investicije i gospodarstvo pa će glavnina ključnih zakonskih rješenja biti usmjerena ubrzavanju i pojednostavnjivanju procedura. Stvari moraju ići brže, jednostavnije, a zakonska rješenja moramo prilagoditi da administracija ne koči ili usporava investicije. Važan zakon koji pripremamo i planiramo za drugu polovicu godine jest i rješenje koje će omogućiti da provedemo obećanje o potpori od 1000 eura za svako novorođeno dijete. No, ne trebamo sve prioritete promatrati isključivo kroz zakone. Reforma obrazovanja kojoj smo nedvosmisleno dali podršku, reforme i racionalizacije koje radimo u sustavu zdravstva da zaustavimo zaduživanje, sve je to vrlo važno. Ova Vlada ima zaista puno projekata i inicijativa od kojih će primarno profitirati građani.
Najavljivane su reforme, zasad od njih nema ništa. Most želi ići u reformu lokalne samouprave, ukidati dio županija. Hoćete li to dopustiti?
- I te kako ima reformi, o njima stalno govorim. Pa ova je Vlada u poziciji odgovornosti tek nešto više od dva mjeseca i vjerojatno smo prvi koji nismo dobili svojih 100 dana mira. Ali mi smo na to spremni. Kad su posrijedi županije, jasan je naš stav kako smo protiv ukidanja županija. Dapače, smatramo da županije treba dodatno ojačati i dati im dodatne ovlasti, čime bi one imale znatno više utjecaja i mogućnosti rješavanja problema u lokalnoj upravi. Za ovakva je pitanja potreban širok konsenzus, koji u ovom trenutku očito ne postoji.
Nedavno ste se sastali s HNS-ovim županom Posavcem. Vlada neće opstruirati kandidaturu Vesne Pusić za glavnu tajnicu UN-a, postoji li mogućnost dogovora s HNS-om u Saboru i prekrajanja saborske većine? Ili su to samo metode zastrašivanja Mosta?
- Mi smo Vlada dijaloga koja je otvorena za suradnju sa svima kojima prioritet nisu isprazna politička prepucavanja, već napredak Hrvatske. Trenutačno imamo partnere prema kojima smo korektni i kojima ne držimo figu u džepu. U ovom trenutku ne razmišljamo o prekrajanju saborske većine pa ne trebamo razmišljati ni o suradnji s HNS-om jer za to nema potrebe. No, ako provedba našeg gospodarskog programa i naših reformi dođe u pitanje, razmotrit ćemo sve mogućnosti.
Zašto ste tražili promjene na HRT-u?
- Bio sam nezadovoljan programom kao običan građanin koji svaki mjesec plaća pretplatu. Ne pada mi na pamet na bilo koji način ulaziti u poslovanje HRT-a, uređivačku politiku ili kadrovska rješenja, samo želim da ta ustanova bude javni servis u svom punom smislu, a ne stranačka televizija bilo koje opcije.
Je li, po vašem mišljenju, trebalo ukidati Montirani proces?
- Stalno me to pitaju, ali ne mogu odgovoriti na to pitanje jer tu emisiju nikad nisam gledao.
Razgovarala Iva Puljić Šego
Večernji list, 16. travnja 2016.
Vijesti iz medija
