Predsjednik Vlade o Nacionalnom programu reformi: Ovo je ključni trenutak za Hrvatsku i promjene s kojima idemo naprijed

Kazao je da vjeruje da će Hrvatska kroz planirane reforme početi rješavati probleme poput razine javnog duga, stope rasta i nepovoljnih demografskih trendova. „Uvjeren sam da Hrvatska može biti uspješna, a glavno pitanje koje je ispred nas je jesmo li mi spremni provoditi reforme, a trebamo ih provoditi zajedno, i zajedno ćemo odlučiti jesmo li za ili ne“, naglasio je predsjednik Vlade i upozorio da se bez reformi slika Hrvatske neće promijeniti. Nacionalni program reformi ima više od 60 reformskih mjera koje će se provoditi u četiri ključna područja, a to su javni dug, poslovna klima, uprava i pravosuđe te obrazovanje. Reforme imaju dva glavna cilja, slomiti javni dug i ubrzati rast gospodarstva. Predsjednik Vlade Orešković naročito je istaknuo da Vlada zna što i kako napraviti, ali da bi mogla provoditi reforme, potrebna je podrška svih partnera u Vladi, socijalnih partnera i javnosti. „Ovo je ključni trenutak za Hrvatsku i promjene s kojima idemo naprijed“, kazao je premijer i zaključio da svi moramo  biti spremni preuzeti odgovornost. „Bit će teško, ali uvjeren sam da će sutra biti puno bolje za sve građane Hrvatske“.

Ministar financija Zdravko Marić prezentirao je Program konvergencije RH 2016. – 2019., za koji je kazao da je dokument ide „ruku uz ruku“ uz državni proračun i Nacionalni program reformi. „Ovo je materijal koji ima stratešku komponentu, s obzirom da prije svega u segmentu makroekonomskog i fiskalnog okvira daje pretpostavke i projekcije rasta za iduće četiri godine, a u isto vrijeme ima tehničku notu jer ispunjava zahtjeve i uvjete koji se stavljaju pred sve zemlje članice Europske unije“, kazao je ministar. Što se tiče makroekonomskog okvira, ministar financija kazao je da Vlada ostaje pri stopi rasta od dva posto, ali je veći naglasak stavio na fiskalni okvir. „Bitno je stabilizirati i početi smanjivati udio javnog duga u BDP-u, a jasnu poruku poslali smo već donošenjem proračuna“, kazao  je ministar i naglasio da je planirani deficit u 2016. godini 2,6 posto, što je najniži planirani deficit od krizne 2008. godine.